Reč Mikă nije obrađena kao osnovna reč!

Reč Mikă u karticama drugih reči
BrVlaškiRumunskiSrpskiGnezdo reči  Reč u umotvorinamaAkcija
485  Arnaglaua  Arnaglaua  Рудна Глава  Arnaglaua [akc. Arnaglaua] (i. ž.) — (ojk.) Rudna Glava, vlaško selo u Gornjem Poreču, naseljeno je Vlasima Munćanima i pripada opštini Majdanpek ◊ pin Arnaglaua trĭaśe rîu Șașka — kroz Rudnu Glavu protiče reka Šaška ◊ Arnaglaua ĭe sat đaluruos, are mulće kulmĭe șî ogașă — Rudna Glava je brdsko selo, ima mnogo kosa i potoka ◊ ogașîļi tună în rîu Șașka, đi parća đirĭaptă: Biļizvuorța, Ostrovița șî Lozovița, da đi parća stîngă Bļizńa, Bistovița Mikă șî Bristovița Mare — potoci se ulivaju u reku Šašku, s desna: Beli Izvor, Ostrovica i Lozovica, a s leve strane Blizna, Mala i Velika Brestovica ◊ Arnaglaua are patru kotunurĭ marĭ, kare sa kĭamă: Bļizńa, Krșĭe, Șopît șî Bugoglaua — Rudna Glava ima četiri velika zaseoka, koji se zovu: Blizna, Krš, Šopot i Bukova Glava ♦ var. Îrnaglaua [Por.]   [Vidi]

5745  fîtaśuńe  fătăciune  јагњило  fîtaśuńe (mn. fîtaśuń) [akc. fîtaśuńe] (i. ž.) — 1. (zast.) jagnjilo ◊ fîtaśuńe s-a kĭemat luoku unđe a fatat uoiļi — jagnjilo se zvalo mesto gde su se jagnjile ovce 2. (top.) Fatačune, Jagnjilo ◊ Fîtaśuńe ĭe luok kĭemat pi vaļa Ļubovi în Țîrnaĭka, unđe a fatat uoĭiļi Ĭankońilor, pi kuasta răsărićană lu Kulmĭa Mikă, la otar ku Žarku Voĭvodan — Fatačune je zvano mesto u dolini Ljubove u Crnajki, gde su se jagnjile ovce Jankovića, na istočnoj strani Kulme Mike, na međi sa Žarkom Vojvodanom [Por.] ∞ fata   [Vidi]

2364  obļiagă  obleagă  обложина  obļiagă (mn. obļieź) [akc. obļiagă] (i. ž.) — 1. obložina*, obradivo zemljište ostavljeno da leži, da odmara ◊ obļiagă ĭe pomînt, lasat un ań ńimuśit — obložina je zemljište, ostavljeno godinu dana neobrađeno ◊ luoku sa faśe obļiagă kînd uomu nu puaće să-l are, kî n-a fuost vrĭamĭa bună (a ploĭat una-ntruuna), or n-ažuns, or a murit śińiva đin kasă pă n-avut ku kare — njiva se pretvara u obložinu kada čovek ne može da je obradi, zato što nije bilo dobro vreme (neprekidno je padala kiša), ili nije stigao, ili mu je neko umro iz kuće pa nije ima s kim ◊ ano-la kînd nu sa muśiașće, obļiaga ĭe pașuńe; dakă sa lasă măĭ mulț ań, ĭa sa înļiveḑîașće; la urmă, porńiesk spińi, vin pănă la pragu kășî — one godine kada se ne obrađuje, obložina je pašnjak; ako se ostavi više godine, ona postane livada; na kraju, nikne trnjak, koji dođu do kućnog praga 2. čest toponim, zvano mesto ◊ mulće luokurĭ la rumîń sa kĭamă obļiagă, măĭ đies: Obļaga Mikă, Obļaga Mare — mnoga mesta se kod Vlaha zovu Obložina, najčešće: Mala Obložina, Velika Obložina [Por.]  (Ima umotvorina!)[Vidi]

5955  pîlariĭe  pălărie  шешир  pîlariĭe (mn. pîlariĭ) [akc. pîlariĭe] (i. ž.) — šešir ◊ pîlariĭa n-a fuost kaśulă batrînă la Rumîńi nuoștri, kă iĭ tuoț a dus kăśuļ đi lînă șî vara șî ĭarna — šešir nije bila stara kapa kod naših Vlaha, jer su oni nosili svi šubare i leti i zimi ◊ pîlariĭe a dus măĭ întîń gîzdoćińi, kare s-a domńit dukîndu-să đes pin oraș — šešir su prvi nosili bogataši koji su se pogospodili idući često u varoš ◊ ađet a fuost pîlariĭa sî sa dukă numa pănă la Sîntamariĭa Mikă običaj je bio da se šešir nosi samo do Male Gospojine [Por.]  [Vidi]


NASTAVAK PRETRAGE PO OBLASTIMA USMENE KNJIŽEVNOSTI ?

ŠAlJI KOMENTAR:
TRIMITE COMENTARUL
:

67491 
aa
  
ăă
  
bb
  
țț
  
čč
  
ćć
  
dd
  
  
ğğ
  
đđ
  
ďď
  
ee
  
ff
  
gg
  
hh
  
ii
  
îî
  
ĭĭ
  
kk
  
ll
  
ļļ
  
mm
  
nn
  
ńń
  
oo
  
pp
  
rr
  
ss
  
şş
  
śś
  
tt
  
ťť
  
uu
  
vv
  
zz
  
žž
  
źź