Reč baće nije obrađena kao osnovna reč!

Reč baće u karticama drugih reči
BrVlaškiRumunskiSrpskiGnezdo reči  Reč u umotvorinamaAkcija
978  aĭduk  haiduc  хајдук  aĭduk (mn. aĭduś) [akc. aĭduk] (i. m.) — (ret.) hajduk, odmetnik; lopov ◊ aĭduk ĭe uom vićaz kare a fuźit în duos đi rău turśilor, șî đi akolo iĭ baće șî omuară — hajduk je hrabar čovek koji se zbog turskog zuluma odmetnuo u šumu, i odande ih bije i ubija ♦ sin. uoț [Por.]  [Vidi]

389  aĭman  haimana  ајман  aĭman (aĭmană) (mn. aĭmań, aĭmańе) [akc. aĭman] (i. m.) — 1. skitnica, neradnik, gotovan; baraba ◊ un aĭman đi uom, sî n-aĭ trĭabă ku ĭel — baraba od čoveka, da nemaš posla sa njim 2. seiledžija, napasnik, nasilnik ◊ aĭman đi kopil, đi tuoț sa atîrnă șî ku tuoț sa baće napasnik od deteta, sa svima se kači i sa svima se bije 3. (fig.) priglup, tup, blesav ◊ aĭman ńidoturnat, n-a putut să gaćaskă ńiś șkuala mikă — neotesani glupan, nije mogao da završio ni četiri razreda škole ♦ sin. apaș [Por.]   [Vidi]

2773  akoluo  acolo  тамо  akoluo [akc. akoluo] (pril.) — tamo, onamo ◊ ăće, akoluo s-a întîńit, șî s-a luvat la bataĭe — evo, tamo su se sreli, i započeli tuču ◊ (u izr.) đ-akoluo — odande, iz tog pravca, s te strane ◊ đ-akuluo baće vîntu — odande vetar duva ♦ var. akolo ♦ up. akoļa ♦ up. skr. kolo, koluo [Por.]  [Vidi]

200  albiśuos  albicios  беличаст  albiśuos (albiśuаsă) (mn. albiśuoș, albiśuаsă) [akc. albiśuos] (prid.) — (color) beličast ◊ albiśuasă ĭe tuata farba kare mult baće-n alb: vînît albiśuos, vĭarđe albiśuos ... — beličasta je svaka jako svetla boja: svetlo plava, svetlo zelena ... ♦ up. alburiu [Por.] ∞ alb  [Vidi]

163  aripă  aripă  крило  aripă (mn. ăripĭ, ărpĭ) [akc. aripă] (i. ž.) — krilo baće đin ărpĭ — mlatara krilima ◊ a kîpatat ărpĭ — dobio krila, (fig.) osmelio se, okuražio ◊ aripa śĭeruluĭ — nebeski svod (Rudna Glava) [Por.] ♦ var. arpĭe ♦ (demin.) arpiuară (Tanda, Crnajka) [Por.] (Slatina, Bor) [Crn.] ♦ var. dem. aripĭuară [Por.]   [Vidi]

464  arîng  harang  црквено звоно  arîng (mn. arînźe) [akc. arîng] (i. s.) — crkveno zvono baće arîngu, a murit vrunu — lupa crkveno zvono, umro je neko ♦ sin. kluopît [Por.] ◊ la Praova kînd baťe arîngu ďe doo ori a murit om, da dakă baťe arîngu ďe tri ori, a murit famiĭe — u Prahovu ako crkveno zvono bije dva puta, umro je muškarac, a ako bije tri puta, umrla je žena [Kmp.] ∞ kluopît  [Vidi]

111  arĭe  arie  гумно  arĭe (mn. ărĭ) [akc. arĭe] (i. ž.) — gumno, guvno ◊ arĭe ĭe luok unđe sa trăirat șî s-a vînturat grîu ku kalu șî ku vîntu — gumno je mesto gde se pomoću konja i vetra vršilo i vejalo žito ♦ var. are ♦ up. gĭep [Por.]   (Ima umotvorina!)[Vidi]

235  Artan  Artan  Ртањ  Artan [akc. Artan] (i. m.) — (top.) Rtanj, planina u istočnoj Srbiji baće un vînt friguruos đi pi Artan — duva neki hladan vetar sa Rtnja ◊ Artanu la fakut žîduvi vrodată kî să puarće vînțî đi pi ĭel — Rtanj su nekada napravili divovi da bi sa njega upravljali vetrovima ◊ (ver.) кînd ĭe vîru Artanuluĭ kutrupit ku nuvirĭ, vrĭamĭa sî strîkă — kad je vrh Rtnja u oblacima, vreme se kvari. ◊ (izr.) Pînă sî vĭađe zapada pi Artan, kožuoku nu să lasă — dok se na Rtnju vidi sneg, kožuh se ne skida [Crn.]   [Vidi]

270  aspru  aspru  храпав  aspru (aspră) (mn. aspri, aspre) [akc. aspru] (prid.) — 1. hrapav, ima neravnu, oštru površinu ◊ đi kaśulă ĭe bună pĭaļa đi uaĭe ku lîna aspră — za šubaru je dobra ovčja koža sa oštrom vunom 2. (za vreme) oštar vetar, oštra zima baće un vînt aspru — duva neki oštar vetar ◊ ĭarna-sta ĭe koźa aspră — ova zima je veoma oštra 3. (za emocije) ljut, narogušen ◊ sa-ntuarsă aspru kîtră mińe, kî fu rău mîńiĭuos — okrenuo se oštro prema meni, jer beše jako ljut [Crn.] ♦ dij. var. aspur [Por.] ∞ aspri  (Ima umotvorina!)[Vidi]

449  asta  asta  овај  asta (mn. așća) [akc. asta] (zam.) — ovaj, ova, ovo a. ova ◊ asta muĭarĭa ĭe vrĭańikă — ova žena je vredna ◊ asta kasă ĭe marĭe — ova kuća je velika [Crn.] b. ovaj ◊ asta uom ĭe ńikunoskut — ovaj čovek je nepoznat [Pom.] ◊ asta daskîl đies ńi baće ovaj učitelj nas često bije [Por.] c. ovo ◊ asta kopil are tată vitrîg — ovo dete ima očuha [Pom.] ◊ asta-vară — proletos, prošlog leta ◊ asta-ĭarnă — zimus ♦ skr. sta ◊ uomu-sta, fata-sta, lukro-sta — ovaj čovek, ova devojka, ovaj posao ♦ dij. var. ăsta [Por.]  [Vidi]

1827  așćernut  așternut  лежај  așćernut1 (mn. așćernuturĭ) [akc. așćernut] (i. s.) — (zast.) ležaj, prostirka na kojoj se spavalo na zemlji; krevet ◊ uń-će prinđe nuapća, îț faś așćernut pi pomîntol guol, șî duormĭ fara grižă — gde te zatekne noć, napraviš ležaj na goloj zemlji, i spavaš bez brige ◊ așćernutu nu mi bun, ma baće la șîaļe — ležaj mi nije dobar, bije me u leđa (žulja me) ♦ sin. kulkuș [Por.] ♦ dij. var. așćarnut [Crn.] ∞ așćarńe  (Ima umotvorina!)[Vidi]

552  baća  bate  бити (се)  baća (ĭuo bat, ĭel baće) [akc. baća] (gl. p. ref.) — 1. a. biti (se), tući (se), mlatiti (se); zabijati, sabijati; gađati; kovati; udarati baće kopilu luĭ — tuče svoje dete baće vaka — bije kravu baće pîăsîrĭ ku prașća — gađa ptice praćkom baće țapă đi klańe — zabija stožer za plast baće pruńiļi — mlati šljive baće pasuĭu s-îl skuată đin postaĭka — mlati pasulj da ga odvoji od mahune baće fĭeru înśintat — kuje vrelo gvožđe b. aplaudirati baće đin palmĭe — pljeska rukama, aplaudira 2. igra baće puarka — igra svinjicu baće luopta — igra fudbal baće ruopîta — igra ropotu (vrsta orske igre) 3. duvati, padati (za prirodne pojave) ◊ baće vîntu — duva vetar baće bruma — pada slana baće pĭatra — pada grad 4. (fig.) ◊ baće drumu đi źaba — (dosl.) „bije” put za badava: uzalud putuje; putuje samo da mu dupe vidi put baće ļimba đi đinț, da ńima nu askultă — mlati zube jezikom, a niko ga ne sluša baće žuok — zbija šale, ismejava [Crn.] ◊ bată-l śĭerĭu — (klet.) ubilo ga nebo ◊ bată-l dumńeḑîu — (klet.) ubio ga gospod bog [Por.] ♦ dij. var. baťa [Kmp.]   (Ima umotvorina!)[Vidi]

555  baćală  băteală  потка  baćală (mn. baćelurĭ) [akc. baćală] (i. ž.) — potka, konac koji se pomoću snoveljke umeće u zev osnove tokom tkanja ◊ baćala sî puńe pi țauă đi suok karĭe sî bagă în suvĭaĭkă — potka se namotava na cev od zove koja se umeće u snoveljku [Crn.] ♦ dij. var. baćială ◊ baćiala la razbuoĭ sa țîasă pin urḑală — potka na razboju protkiva se kroz osnovu ♦ / baća + suf. -ală [Por.] ∞ razbuoĭ  [Vidi]

553  bataĭuos  bătăios  насилан  bataĭuos, bataĭuasă (mn. bataĭuoș, bataĭuasă) [akc. bataĭuos] (prid.) — nasilan, sklon tuči; tabadžija; siledžija ◊ are narau bataĭuos, sa baće ku tuoț, ama șî pi ĭel ăl bat alțî — ima preku narav, bije se sa svima, ali i njega biju drugi [Crn.] ♦ var. bîtaĭuos (bîtaĭuasă) (mn. bîtaĭuoș, bîtaĭuasă) [akc. bîtaĭuos] ◊ mîritată dupa un uom, tare ĭe bîtaĭuos: o baće đi fiĭe śe — udata je za nekog čoveka, jako je nasilan: bije je za svaku sitnicu [Por.] ∞ baća  [Vidi]

1256  batuta  bătută  батута  batuta (mn. batuće) [akc. batuta] (i. ž.) — batuta, staro vlaško kolo, poznato pod ovim nazivom u selima između Timoka i bugarske granice ◊ kînd sî žuakă batuta, sa baće țapîn în pomînt ku tîalpiļi întrĭeź — kad se igra „batuta”, udara se snažno celim stopalima o tle [Tim.] ♦ dij. sin. ruopîta [Crn.] ♦ / < batutudarenbaća  [Vidi]

564  bažuokură  batjocură  шала  bažuokură (mn. bažuokurĭ) [akc. bažuokură] (i. ž.) — 1. šala, zadirkivanje ◊ nu ći mîńiĭa, aĭa ĭe numa o bažuokură — ne ljuti se, to je samo jedna šala ◊ bažuokură kopilarĭaskă — dečja šala 2. ismevanje, zbijanje šale na nečiji račun ◊ prĭa mulće bažuokurĭ sa puvestîăsk đi mińe pin sat — previše me ismejavaju po selu ♦ / < baće zbija + žuok — igra, šala [Por.] ∞ bažukuri  [Vidi]

2470  bilă  bilă  пламен  bilă (mn. biļe) [akc. bilă] (i. ž.) — (ret.) plamen vatre, jezgro plamena ◊ fuoku are bilă; bila ĭe para śe sa rađikă în sus kînd fuoku arđe — vatra ima „bilo”; „bilo” je plamen koji suklja uvis kad vatra gori ♦ sin. bîlbataĭe [Por.] ∞ fuok  (Ima umotvorina!)[Vidi]

825  blînḑîĭe  blândeţă  питомост  blînḑîĭe (mn. blînḑîĭ) [akc. blînḑîĭe] (i. ž.) — 1. (za životinje) pitomost, krotkost, umiljatost ◊ kîńiļi arată blînḑîĭa, kînd baće đin kuadă — pas pokazuje umiljatost, kada maše repom 2. (za čoveka) izrazita mirnoća, staloženost, blagost ◊ multă blînḑîĭe a fuost în vuorba muoșuluĭ mĭeu — mnogo je blagosti bilo u govoru moga dede ♦ var. blînḑîmĭe [Crn.] ♦ dij. var. blînđață [Por.] ∞ înblînḑî  [Vidi]

714  bribĭaće  vrabie  врабац  bribĭaće (mn. bribĭeț) [akc. bribĭaće] (i. m.) — (ornit.) vrabac (Passer domesticus) ◊ puĭ dă bribĭaće — vrapčevo pile [Hom.] ♦ dij. var. bîrbĭaće, brîbĭaće (mn. bîrbĭeț) ◊ baće bîrbĭețî ku șlaĭdîru — gađa vrapce iz praćke [Por.] ♦ var. brebĭaće [Crn.] ♦ dij. var. brăbeťe (mn. brăbeț) ◊ kînd veďeț brăbețî kă să tăvăļe pin țărină, să șťiț kă să puńe ploaĭa — kada vidite vrapce da se valjaju po prašini, znajte da će pasti kiša ♦ sin. păsărel [Kmp.]   [Vidi]

542  brumă  brumă  слана  brumă (mn. brumе) [akc. brumă] (i. ž.) — slana [Kmp.] ◊ a kaḑut bruma — pala je slana ◊ zapada ńinźe, da bruma baće sneg „sneži”, a slana „bije” [Por.] ◊ la nuapće arĭe sî bată bruma — noćas će biti slane [Crn.] ∞ bruma  (Ima umotvorina!)[Vidi]

856  buĭađe  buiede  биљка  buĭađe (buĭeḑ) [akc. buĭađe] (i. ž.) — 1. (bot.) biljka, pojedini organizam rastinja; travka ◊ la nuoĭ lumĭa adună la buĭeḑ, ļi uskă șă ļi vind la zadrugă — kod nas ljudi sakupljaju bilje, suše ga i prodaju zadruzi ◊ o buĭađe ku fluorĭ ruoșĭe mĭ-a dat supt ferĭastă — jedna biljka sa crvenim cvetom, iznikla mi je pod prozorom ◊ somina ĭe buĭađe kare krĭașće numa pi kîrșe, șî nu sa kuļaźe ku mîna, numa sa baće đin pușka — somina je biljka koja raste samo na kršu, i ne bere se rukom, već se skida pucnjem iz puške ◊ (kal.) Vińirĭa buĭeḑîlor — Biljani petak, dan kada se sakuplja lekovito bilje ♦ (augm.) buĭeḑarĭmesto koje su zakrčile buljke; korovište; bujad [Por.] 2. naziv za sve zeljaste biljke čiji pojedinačni naziv nije poznat ◊ am gasît o buĭađe, ama nu șćiu kum o kĭamă — našao sam jednu biljku, ali ne znam kako se zove ◊ buĭeḑîļa-șća sînt buńe đi pus în mînkarĭe — ove biljke su dobre da se stave u jelo (kao začin) ◊ buĭađa-sta ĭe bună đi vinđakat — ova biljka je dobra za lečenje ♦ var. buĭeđe (Valakonja, Savinac) ♦ (augm.) buĭeźakzemljišni prostor zarastao u korov, zakorovljeno zemljiše [Crn.]   [Vidi]

560  bukura  bucura  радовати се  bukura (ĭuo ma bukur, ĭel sa bukură) [akc. bukura] (gl. p. ref.) — radovati se, obradovati se ◊ sî bukură đi însuramînt — raduje se ženidbi ◊ sî bukură la vrĭamĭa bună — raduje se lepom vremenu ◊ kînd sî bukură, kațîălu baće ku kuada — kad se raduje, kuče maše repom [Crn.] ◊ nu ći bukura, nu vin îndată — nemoj se radovati, ne dolazim skoro [Por.]   [Vidi]

1236  buoișće  boiște  бојиште  buoișće (mn. buoișć) [akc. buoișće] (i. ž.) — 1. bojište а. mesto gde matica reke udara u granu drveta koja se nadnela nad vodu ◊ kînd lukri ku aĭ rîăĭ, șî trîabe să skuoț draśi đin apă đi să-ĭ trîmĭeț vrunđeva, tu će duś la rîu șî kaț krĭanga kare baće buoișća, șă la ĭa đeskînț ku kuțît ńegru — kada se baviš crnom magijom, i treba da izvučeš đavole iz vode da bi ih negde poslao, ti odeš na reku i tražiš granu koja bije po vodi, i kod nje baješ sa crnim nožem (Crnajka) b. mesto u brzacima reke gde, naročito u večernjim satima, ribe iskaču iz vode u lovu na mušice 2. igralište ◊ fiekare luok unđe kopiĭi a batut puarka, or k-a žukat kļisu, s-a kemat buoișće — bilo koje mesto gde su deca igrala „svinjicu” ili klis, zvalo se bojište (Rudna Glava) [Por.]   [Vidi]

1021  țapă  ţeapă  стожер  țapă (mn. țîаpĭe) [akc. țapă] (i. ž.) — 1. stožer ◊ țapa ĭe par lung karĭe sî baće în pomînt, șî pi lînga kare sa gramađiașće klańa — stožer je dugačak kolac koji se nabije u zemlju, i oko koga se dene stog ♦ sin. brukă (Tanda) 2. os, osje, bodljika na klasu žitarica ◊ spiku đi grîu arĭe țîapĭe lunź, da uorḑu șî mîĭ lunź — klas pšenice ima dugačke osti, a ječam još duže [Crn.] ◊ s-a rîsturnat klańa ku fîn, k-a grîmađito la o pođină, da țapa a fuost supțîrĭe, șî đin ļiemn putrîd, șî s-a kurmat pista mižluok — preturio se plast sena, jer je bio sadenut na padini, a stožer je bio tanak, od trulog drveta, i prelomio se po sredini ♦ (augm.) țapuoń [Por.]   [Vidi]

1095  țîļiļiu  ţâliliu  цмиздрење  țîļiļiu [akc. țîļiļiu] (uzv.) — (onom.) cmizdrenje, izaz kojim se oponaša dete koje cmizdri, s ciljem da se odobrovolji ◊ śe drak ĭe, mă, la kopilo-la, đi țîńe „țîļiļiu” una-ntruuna? — šta je, kog vraga, onom detetu, da jednako cmizdri? ♦ var. tîļiļiu [Por.]  (Ima umotvorina!)[Vidi]

1086  țîrai  ţârâi  звецкати  țîrai (ĭuo țîrîi, ĭel țîrîĭe) [akc. țîrai] (gl. p.) — (onom.) zveckati, škripati ◊ sî baź sama: kînd va țîrai śuava pin kuoș, să șćiĭ kă s-a varsat saku ku buobiļi — da paziš dobro: kada bude nešto zveckalo u košu, da znaš da se odvezao džak sa zrnevljem baće pĭatra đi rupĭe, numa țîrîĭe pi puod — bije grad pa cepa, samo zvecka po krovu [Por.] ∞ țîr  [Vidi]

1087  țîraĭală  ţârâială  звецкање  țîraĭală (mn. țîraĭaļe) [akc. țîraĭală] (i. ž.) — (onom.) zveckanje, škripanje ◊ țîraĭală s-auđe kînd kad țîrțari, kînd baće pĭatra, or kînd sa varsă buobiļi đin sak — zveckanje se čuje kada pada krupa, kada bije grad, ili kada se prospu zrna iz džaka ♦ var. țîraitu [akc. țîraitu] [Por.] ∞ țîr  [Vidi]

1291  drîndarĭ  ?  дрндар  drîndarĭ (mn. drîndarĭ) [akc. drîndarĭ] (i. m.) — (izob.) drndar, onaj koji češlja vunu pomoću naročite naprave zvane drndalo; vunovlačar ◊ drîndarĭ a fuost đe mult, akuma s-a pĭerdut — drndara je bilo nekad, sada su se izgubili [Por.] ◊ drîndari a mĭers đi la kasă la kasă, ku drndu-n șîaļe, șa drîndait lîna la uamiń — drndari su išli od kuće do kuće sa drndalom na leđima, i drndali ljudima vunu ◊ drîndari s-a rarit kînd a ĭeșît daraśiļi, da đi tuot s-a pĭerdut kînd a-nśeput sî sa fakă mașîń đi miță — drndari su se proredili kada su se pojavili grebeni, a nestali su sasvim kada su počele da se dižu vunovlačare (Jasikovo) [GPek] ∞ drîn!  (Ima umotvorina!)[Vidi]

1467  đinkuaś  dincoace  одовуд  đinkuaś [akc. đinkuaś] (pril.) — odovud, odavde, sa ove strane; ovamo, na ovoj strani ◊ đinkuaś đi ogaș n-a ploĭat — sa ove strane potoka nije padala kiša [Crn.] ♦ dij. var. đinkuaśa ◊ vîntu baće đinkuaśa-n koluo — vetar duva odavde na tamo ◊ trĭeś đinkuaśa, kî ĭe măĭ kald — pređi ovamo, jer je toplije [Por.] ♦ dij. var. đinkośa [Buf.]♦ dij. var. dînkuaś (Bačevica, Dobro Polje) [Crn.] / đi — „za; od” + înkuaś — „ovamo ”  [Vidi]

1807  fîrîma  fărâma  озледити (се)  fîrîma (ĭuo ma farîm, ĭel sa farîmă) [akc. fîrîma] (gl. p. ref.) — ozlediti (se), povrediti (se), polomiti (se) ◊ a kaḑut đin ļiemn șî s-a fîrîmat tuot — pao sa drveta, i sav se polomio baće kopilu, ama nu-l fîrîma — tuci dete, ali nemoj ga ozlediti ♦ var. farma (Tanda) ♦ var. fîrma (Crnajka) ♦ sin. lovi, vîtama [Por.]  [Vidi]

2212  gaļiată  găleată  кабао  gaļiată (mn. gaļieț) [akc. gaļiată] (i. ž.) — (tehn.) kabao, drvena posuda za tečnost; vedro; kofa ◊ gaļiata ĭe vas skobit în ļiemn muaļe, în kare s-a dus apă pi kobilkă, în kare s-a muls uoiļi or s-a-nkĭegat lapćiļi la baśiĭe — kabao je drveni sud izdubjen u mekom drvetu, u kome se na obramici nosila voda, u kome se muzle ovce ili se sirilo mleko na bačiji ◊ gaļiată la butuońu đi muară — kablina, drvena cev na kraju vodeničkog badlja, kroz koju voda pada na vitlo ◊ (zast.) (demin.) gaļețuĭkă, gaļiată mikă la butuońu đi muară, kare sa baće-n gaļiată kînd trîabe sî sa mićikuļiaḑă apa śe kađe pi ruata muori — cipun, cifun šuplja drvena cev na donjem delu vodeničnog badlja, koja se umeće u kablinu kada treba da se umanji protok vode na vodenično vitlo ♦ var. gaļată ♦ sin. vadră [Por.] ∞ vas  (Ima umotvorina!)[Vidi]

4436  gorńak  gorneac  горњак  gorńak [akc. gorńak] (i. m.) — gornjak, vrsta vetra ◊ gorńaku ĭe vînt tare șî răśe kare baće đi la mńaḑa nopțî — gornjak je vetar jak i hladan, koji duva sa severa [Por.] ∞ vînt  [Vidi]

2006  înțîpeńi  înțăpeni  јачати  înțîpeńi (ĭuo înțîpeńiesk, ĭel înțîpeńiașće) [akc. înțîpeńi] (gl. p. ref.) — 1. jačati, snažiti ◊ prînḑă bińe, sî puoț a-nțîpeńi đi kosît, kî ĭe kosîtu lukru grĭeu — ručaj dobro, da možeš ojačati za kosidbu, jer je košenje težak posao 2. ukrutiti se, izgubiti elastičnost; stegnuti se; smrznuti se; zalediti se ◊ a statut mult la źier, ș-a-nțîpeńit atîta đi nu puaće sufla — stajao je mnogo na mrazu, i toliko se ukrutio da ne može disati 3. učvrstiti, stabilizovati; fiksirati ◊ ĭa rangu, șî baće pomîntu pi lînga șćump sî sa înțîpeńaskă gardu, sî nu măĭ kadă kînd sa va frĭeka puorśi đi ĭel — uzmi ćuskiju i nabij zemlju oko stuba da se učvrsti ograda, da više ne pada kada se svinje budu češale o nju ♦ supr. slabi [Por.]  [Vidi]

2792  îngropamînt  îngropamânt  погреб  îngropamînt (mn. îngropamînturĭ) [akc. îngropamînt] (i. s.) — (rel.) pogreb, sahrana, ukop ◊ la tuot îngropamîntu baće arîngu la bisîarikă, șî ĭasă puopa ku litiĭļi — na svakom pogrebu lupa crkveno zvono, i izlazi pop sa litajama [Por.] ∞ gruapă  [Vidi]

5588  înkonveĭa  încoveia  искривити  înkonveĭa (ĭuo înkonveĭ, ĭel înkonveĭe) [akc. înkonveĭa] (gl. p. ref.) — iskriviti, savijati ◊ uom batrîn sa înkonveĭe đi bătrîńață — star čovek iskrivi se zbog starosti baće la fĭer să-l înkonveĭe đi plug — kuje gvožđe da ga savije za plug [Por.] ∞ koveĭ  [Vidi]

4307  întîmpla  întâmpla  десити се  întîmpla (ĭuo ma întîmplu, ĭel sa întîmplă) [akc. întîmpla] (gl.) — (zast.) desiti se, dogoditi se, zbivati se ◊ đintr-odată s-a pĭerdut, śe s-a fi întîmplat ku ĭel, ńima nu șćiĭe — iznenada je nestao, šta li se desilo sa njim, niko ne zna ◊ śe sa întîmplă-n satu vuostru pă lumĭa pļină đi mîrză sa baće în tuota ḑîua? — šta se zbiva u vašem selu pa se ljudi puni mržnje biju svaki dan? ♦ sin. slući, desî, împiska [Por.]  [Vidi]

2918  întuńerik  întuneric  мрак  întuńerik (mn. întuńeriśe) [akc. întuńerik] (i. m.) — 1. mrak, tama; pomrčina ◊ mare pakat kînd uomu muare la întuńerik, fara lumanare — veliki je greh kad čovek umre u mraku, bez sveće [Zvizd] ♦ sin. ńegura [Por.] 2. sever ◊ dă la întuńerik baće vîn kare-l kĭamă pîșļa or dunarĭanu — sa severa duva vetar koji se zove pišlja ili dunavac (Ranovac) [Mlava]  [Vidi]

5034  kiđe  chidă  иње  kiđe (mn.) [akc. kiđe] (i. ž.) — inje ◊ kiđe sînt aburĭ đi apă îngețaț pi krĭanźiļi ļemnuluĭ, kînd dă źer uskat — inje je vodena para smrznuta na granama drveća, u vreme suvomrazice ◊ kiđe sa prinđe pi ļemn đin parća-ĭa đin kare baće vîntu — inje se hvata na drveće sa one strane sa koje duva vetar ◊ kiđe ĭe un fĭeļ đi brumă — inje je vrsta slane [Por.]  (Ima umotvorina!)[Vidi]

2426  kînd  când  кад  kînd (pril.) — 1. kad ◊ kînd am uḑît kum a putut să pĭară, frika ma taĭat — kad sam čuo kako su mogli da stradaju, strah me je presekao ◊ s-a dus đemult, ńima nu șćiĭe kînd va veńi — otišli su davno, niko ne zna kad li će doći ◊ ńi vorbim kînd o veńi tata — razgovaraćemo kad bude došao otac 2. (u izr.) kad-kad, ponekad ◊ sa-uđe kînd-kînd șî vîntu kînd baće pin krianźe — čuje se kad-kad i vetar kad bije kroz granje ◊ kînd șî kînd — s vremena na vreme, ponekad [Por.]  (Ima umotvorina!)[Vidi]

3676  kopilandru  copilandru  момчић  kopilandru (mn. kopilandri) [akc. kopilandru] (i. m.) — momčić ◊ kopilandru ĭe kopil, krĭeskut întra kopilariĭe șî baĭețîĭe — momčić je dečak uzrastа između dečaštva i momaštva ◊ am fuost kopilandri dupa viće, șî măĭ drag ń-a fuost să baćem puarka, đikît să aļergăm dupa fĭaće — bili smo momčići za stokom, i više smo voleli da igramu svinjicu, nego da jurimo za devojkama ♦ sin, țopîrlan [Por.] ∞ kopil  [Vidi]

4930  kostîș  costiș [Mold.]  кос  kostîș (kostîșă) [akc. kostîș] (prid.) — (o položaju) kos, iskošen, nakošen; nagnut ◊ klańa ĭe grîmađită kostîș, are să kadă kînd va baća vrun vînt măĭ tare — plast je koso sadenut, ima da padne čim dune neki jači vetar [Por.] ◊ kuń dă ļemn sa baće kostîș lînga tuată lopețauă în buśimu lu ruata muori — drveni klin nabija se koso pored svake lopatice na glavčini vodeničnog točka (Manastirica, Mlava) [Mlava] ∞ kuastă2  [Vidi]

2996  kuadă  coadă  реп  kuadă (mn. kuoḑ) [akc. kuadă] (i. ž.) — 1. (anat.) a. rep kod životonja ◊ žuavińiļi șî pîsărļi au kuadă, da uomu nu — životinje i ptice imaju rep, a čovek ne b. delovi ljudskog tela ◊ kuada uokĭuluĭ — krajičak oka 2. (kal.) svršetak vremenskog ciklusa ◊ kuada luńi, anuluĭ — kraj meseca, godine ◊ kuada prazńikuluĭ — paterice 3. (tehn.) deo predmeta ◊ kuada karuluĭ — srčanica ◊ kuada lu topuor, sakure — držalje sekirčeta, sekire ◊ kuada ćigăńi — drška tiganja 4. (bot.) imena raznih biljaka koja imaju repast oblik ◊ kuada vaśi — (dosl.) „kravlji rep”, divizma (Verbascum phlomoides) ◊ kuada kokuoșuluĭ — (dosl.) „petlov rep”, mirišljava pokosnica, zaliz (Polygonatum) ◊ kuada kaluluĭ — (dosl.) „konjski rep”, preslica (Equisetum) 5. (fig.) a. glasine ◊ s-a mutat, ama înga sa măĭ trag kuoḑ dupa ĭel, înga-l vorbĭașće lumĭa đi rău — iselio se, ali se još uvek vuku repovi za njim, još ga ogovaraju zli jezici b. poniznost baće đin kuadă — maše repom, umiljava se c. gordost; prepotencija ◊ prĭa mult a rîđikat kuada — previše je digao rep [Por.]  [Vidi]

5017  kukurigu  cucurigu  кукурику  kukurigu [akc. kukurigu] (uzv.) — (onom.) kukuriku, oglašavanje petla ◊ în tota ḑîua pi lînga amńaḑîț, kokuoșu nuostru sa suĭe pi gard, baće đin ăripĭ đi doa-triĭ uorĭ șă kîntă „kukurigu! kukurigu!” — svakog dana u podne, naš petao se penje na ogradu, lupne dva-tri puta krilima i zhapeva „kukuriku! kukuriku!” ♦ var. kutkurigu ♦ up. kutkudĭeț [Por.] ∞ kokuoș  [Vidi]

3365  kuopt  copt  печен  kuopt (kuaptă) (mn. kuopț, kuapće) [akc. kuopt] (prid.) — pečen 1. (nutr.) (o jelu od testa) ispečen ◊ pîńa ĭe kuaptă, prînḑu ĭe gata — hleb je ispečen, ručak je gotov 2. (bot.) (o plodu) zreo, sazreo ◊ pruńiļi sînt kuapće, trăbă să ļi baćem șî să ļi adunăm sî friźem rakiu — šljive su zrele, treba da ih otresemo i sakupimo, da ispečemo rakiju 3. (fig.) (o naravi) razdražen, nervozan, netrpeljiv, preosetljiv ◊ ka o bubă kuaptă ĭe, nu kućeḑ să-l dîrășć, or să-ĭ ḑîś śuava, uodma săre la sfadă or la bataĭe — ko gnojna bubuljica je, ne smeš da ga diraš, ili da mu kažeš nešto, odmah skače da se svađa ili da se bije ◊ ńidokuopt — nedopečen, nedozreo ♦ supr. krud [Por.] ∞ kuaśe  [Vidi]

5685  ļenoșa  lenoșa  олењити се  ļenoșa (ĭuo ma ļenoșăḑ, ĭel sa ļenoșaḑă) [akc. ļenoșa] (gl. ref.) — olenjiti se ◊ pĭerduĭ vuoĭa đi lukru, ma ļenoșaĭ ka ńima — izgubio sam volju za posao, olenjio sam se kao niko baće kopilu kînd vĭeḑ kî sa ļenoșaḑă, kă đi ļańe bataĭa ĭe măĭ bun ļak — tuci dete kad vidiš da se olenjilo, jer je za lenjost batina najbolji lek ♦ var. înļenoșa [Por.] ∞ ļeńa  [Vidi]

2162  muaļe  moale  мек  muaļe (mn. muoĭ) [akc. muaļe] (prid.) — mek 1. (za materijal) mek, savitljiv ◊ pļiek muaļe — meki pleh, koji se lako savija ◊ žîță muaļe — meka žica ◊ ļiemn muaļe — meko drvo ◊ pîńe muaļe — meki hleb 2. (za čoveka) mlitav; slab, slabašan — ◊ uom muaļe, fara pućiare — slab čovek, bez snage ◊ am ḑakut đi apukat, șî înga mis muaļe, fara pućiare — preležao sam griup, i još uvek sam mlitav, bez snage 3. (fig.) slabić, bez karaktera ◊ muaļe, n-are vuorba luĭ, sa dă dupa tuot nat kum baće vîntu — slabić, nema svoju reč (=stav, mišljenje), povodi se za svakim kako vetar duva [Por.]  [Vidi]

3515  oļigńi  oligni  уганути  oļigńi (ĭuo oļigńesk, ĭel oļigńeșće) [akc. oļigńi] (gl. p. ref.) — (o udovima) uganuti, polomiti, slomiti, povrediti ◊ n-a bagat đe sama, și a oļigńit pićoru — nije pazio, i uganuo je nogu ◊ fug, kă ma ćem kă ma baće și ma oļigńeșće đe tot — bežim, jer se bojim da će me tući i svog polomiti ♦ sin. skļinći [Tim.]  [Vidi]

5328  pană  pană  клин  pană2 (mn. pĭańe) [akc. pană] (i. ž.) — (tehn.) klin ◊ pană đi spart la ļiamńe ĭe un alat mik đi ļiemn or đi fĭer, askuțît la vîr đi sî puată tuna-n ļemn, șă tîmpit la botur, unđe sa baće ku mukĭa sakuri — klin za cepanje drva je mala alatka od drveta ili metala, oštra na vrhu da bi mogla da uđe u drvo, a tupa na kraju, gde se udara ušicama sekire ◊ ku pană sa sparźe ļemn tare or nodoruos kare nu sa puaće sparźa ku sakurĭa — klinom se cepa tvrdo ili čvornovato drvo koje se ne može cepati sekirom [Por.]  [Vidi]

5093  par  par  колац  par1 (mn. pară) (i. s.) — kolac ◊ par ĭe un parśel đi ļemn măĭ lung, śopļit șă askuțît la un kîpatîń ku kare sa baće-n pomînt — kolac je komad podužeg otesanog drveta, zašiljenog na jednom kraju kojim se nabija u zemlju ◊ đi par sa ļagă śuava să nu kadă — za kolac se nešto vezuje da ne padne ◊ parĭ đi gard — kočevi za ogradu ◊ tata baće parĭ đi ļegat gard — otac nabija kočeve za vezivanje ograde [Por.]  [Vidi]

2063  paskarĭ  pescar  водени кос  paskarĭ (mn. paskarĭ) [akc. paskarĭ] (i. m.) — (ornit.) vodeni kos ili brljak, vrsta ptice koja živi pored vode i hrani se ribama (Cinclus cinclus) ◊ paskarĭ la nuoĭ ĭe o pasîrĭe mikă, ńiagră, kare traĭașće pi lînga rîu, stă pi pĭatră șî baće đin kuadă, șî sa arańiașće ku pĭeșć — vodeni kos je kod nas mala, crna ptica koja živi pored reke, stoji na kamenu, mlati repom i hrani se ribom [Por.]  [Vidi]

4258  pîșļa  pâșlea  северац  pîșļa [akc. pîșļa] (i. m.) — severac ◊ pîșļa ĭe în Mlaoa vînt kare baće dă la întuńerik — pišlja je u Mlavi vetar koji duva sa severa ◊ pîșļa ĭe un vînt dă kare îngĭață ińima în uom dă ĭeal — pišlja je vetar od koga se ledi srce u čoveku ◊ kînd baće pîșļa șuiră krĭanźiļi în ļemn — kad duva pišlja sviraju grane na drvetu ♦ sin. dunărĭanțu [Mlava] ♦ dij. sin. đi țîganu [Por.] ∞ vînt  [Vidi]

4470  pĭatră  grindină  град  pĭatră2 (mn. pĭetre) [akc. pĭatră] (i. ž.) — grad, tuča ◊ pĭatra śe baće đin śerĭ ĭe pluaĭa-ngețată — grad koji bije s neba je zaleđena kiša ◊ kînd baće pĭatra, frînźe tot pi pomînt — kad bije grad, lomi sve na zemlji [Por.] ∞ pĭatră  [Vidi]

4914  ruata muori  roata morii  воденични точак  ruata muori [akc. ruata muori] (sint.) — (tehn.) vodenični točak; kolo ◊ ruata muori ĭe ka ruata đi kar, numa śe în luok đi șpiță, are ăripĭ fakuće ka ļingura, șî-nțapaće în kîpațînă pin kare trĭaśe fusu muori — vodenični točak je sličan kolskom točku, samo što umesto paoka ima krilca u obliku kašike, uglavljene u glavčinu, kroz koju prolazi vodenično vreteno ◊ ruata muori ĭe întarită ku śerk, kare țîńe ăripiļi strînsă în kîpațînă — vodenični točak je ojačan obručem, koji drži krilca čvrsto na glavčini ◊ în ruata muori baće vîžuoĭu api đin butuoń, șî-nvîrćașće fusu muori, kare întuarśe pĭatră đi sus, śe maśină — u vodenični točak bije mlaz vode iz badnja, i okreće vreteno koje vrti gornji kamen što melje ◊ nuĭe tuot una în śe parće sa-nvîrćașće ruata muori, la muară lu kare pĭatra sa-nvîrćașće în stînga, vin vrăžîtuoriļi șî ĭau apă đi-ntorsură — nije svejedno na koju stranu se okreće vitlo, na vodenicu čiji se kamen obrće u levo, dolaze vračare i uzimaju vodu za vraćanje čini ◊ la mulće muorĭ în vrĭamĭa đi Tita ruata s-a fakut đi fĭer — na mnogim vodnicama u vreme Tita vodenično kolo je izrađeno od gvožda [Por.] ∞ muară  [Vidi]

3321  sarbîd  searbăd  некисело  sarbîd (sarbîdă) (mn. sarbîḑ, sarbîđe) [akc. sarbîd] (prid.) — 1. (nutr.) nekiselo ◊ rasurĭ sarbîđe, nus prĭa akre, buńe đi mînkare — surutka je nekisela, nije previše kisela, dobra je za jelo (Rudna Glava) [Por.] ◊ makriș sarbîd, makriș kare nuĭe atîta đi akru șî puoț să-l manînś kîta măĭ mult — kiseljak je nekisao, kiseljak koji nije toliko kiseo pa ga možeš jesti malo više (Topla) [Crn.] 2. (za boju) bledunjavo, bez određenog tona ◊ farbă sarbîdă, ńiś galbină, ńiś vĭarđe, ńiś vînîtă — bledunjava boja, niti žuta, niti zelena, niti plava (Rudna Glava) [Por.] 3. (nutr.) prokiseo, nakiseo ◊ đi ļegumĭe kare a-nśeput sî sa strîśe șî baće-n akru, sa ḑîśe kî ĭe ļegume sarbîdă, strîkată — za jelo koje je počelo da se kvari pa kisi, kaže se da je nakiselo, pokvareno (Jasikovo) [GPek]  [Vidi]

4692  Sîmpĭetru  Sâmpetru  Петровдан  Sîmpĭetru [akc. Sîmpĭetru] (i. m.) — 1. (kal.) Petrovdan ◊ Sîmpĭetru ĭe sîrbatuare kare sa țîńe pintru trîasńiturĭ — Petrovdan je praznik koji se svetkuje zbog groma ◊ (rel.) la Sîmpĭetru măĭ întîń sa dau đi pomană la-ĭ muorț puame kare ažuns, da kare pănă atunśa aĭ viĭ n-a kućeḑat sî manînśe — na Petrovdan se prvi put pokojnicima namenjuje voće koje je dozrelo, a koje do tada živi nisu smeli da jedu 2. (mitol.) Sveti Petar, lik iz folklora ◊ în povĭeșć rumîńešć, Sîmpĭetru puartă lupi, țîńe kĭeiļi raĭuluĭ, baće kopiĭi pîkatuoș kare a mînkat mĭară pănă la ḑîua luĭ, șî alta — u vlaškim pričama, Sveti Petar vodi vukove, drži rajske ključeve, bije grešnu decu koja su jela voće pre njegovog dana, i dr. [Por.]  [Vidi]

6015  skuok  scoc  нагиб  skuok (mn. skuokurĭ) [akc. skuok] (i. m.) — (tehn.) nagib, ugao; pad ◊ skuok ĭe kuot supt kare apa đin buduruoĭ baće în ruata muori — nagib je ugao pod kojim voda iz badnja bije u vodenični točak ◊ skuoku lu buduruoĭu muori kîtra ruata muori, trăbe să fiĭe în žumataća kuotuluĭ stîmpit — nagib vodeničnog badnja prema vodeničnom točku, treba da bude na polovini pravog ugla [Por.] ∞ muară  [Vidi]

4772  spulbur  spulber  вејавица  spulbur (mn. spulbure) [akc. spulbur] (i. s.) — vejavica ◊ spulburu sa faśe kînd ńinźe șă baće vîntu, pă vîntu mînă flotaśi în tuaće părțîļi— vejavica nastaje kada pada sneg i duva vetar, pa vetar tera pahuljice na sve strane ◊ atîta ĭe afară spulburu đi tare, đi nu puoț uoki đeșkiđa — toliko je napolju jaka vejavica, da ne možeš oči otvoriti ◊ kînd spulburu țîńe măĭ mult, sa fak namĭeț marĭ — kad vejavica duže traje, naprave se veliki smetovi ♦ up. viskul [Por.] ∞ spulbura  [Vidi]

4773  spulbura  spulbera  вејати  spulbura (ĭuo spulbur, ĭel spulbură) [akc. spulbura] (gl.) — vejati, provejavati ◊ spulbură zapadă — veje sneg ◊ pi boruź nu spulbură ka pi śuakă, unđe ĭe luoku đeșkis, șî baće vînt tare đin tuaće părțîļi — po kotlinama ne veje kao na brdu, gde je mesto otvoreno, i duva jak vetar sa svih strana [Por.]  [Vidi]

4538  stîngaś  stângaci  левак  stîngaś (stîngaśe) (mn. stîngaś, stîngaśe) [akc. stîngaś] (prid.) — 1. levoruk ◊ kopilu ĭe stîngaś, baće ku pĭatră ku mîna stîngă — dete je levoruko, baca kamen levom rukom 2. levak ◊ stîngaś ĭe buou kare-l înžuź đi parća stîngă — levak je vo koga prežež sa leve strane [Por.] ∞ stîng  [Vidi]

6275  suomină  sabină  сомина  suomină [akc. suomină] (i. ž.) — (bot.) somina (Juniperus sabina) ◊ somina ĭe buĭađe kare krĭașće numa pi kîrșe, șî nu sa kuļaźe ku mîna, numa sa baće đin pușkă — somina je biljka koja raste samo na kršu, i ne bere se rukom, već se skida pucnjem iz puške [Por.]   [Vidi]

4906  śutură  ciutură  каблина  śutură (mn. śuture) [akc. śutură] (i. ž.) — (tehn.) kablina ◊ śutură ĭe tolśerĭ skobit în ļemn, kare sa bagă-n gura butuońuluĭ la muară, șî sa prinđe đi ĭel ku piruańe — kablina je izdubljeni drveni levak, koji se nabija u vodenični badanj, i za njega se pričvršćuje ekserima ◊ în śutură la gura butuońuluĭ sa-nțapă gaļețuĭka, pin kare baće vîžuoĭu api în ruata muori — u kablinu na vrhu badnja nabija se cipun, kroz koji mlaz vode pada na vodenički točak ◊ śutura nu sa skimbă, da gaļețuĭś ĭastă în măĭ mulće fĭelurĭ, șî sa skimbă pi kum ĭe tarimĭa api — kablina se ne menja, a cipuna ima raznih vrsta i menjaju se prema jačini vode ♦ sin. gaļiată [Por.] ∞ muară  [Vidi]

2311  talaz  talaz  талас  talaz (mn. talazurĭ) [akc. talaz] (i. s.) — talas ◊ kînd ĭe vînt șî-n Dunare apa mare, baće talazu șî rupe malu ka la mărĭ — kad je vetar i u Dunavu velika voda, biju talasi i kopaju obalu kao na moru ♦ var. talas [Por.]  [Vidi]

5994  unt  unt  маслац  unt (i. s.) — (nutr.) maslac ◊ untu sa skuaće đin lapće, kare sa baće în badîń — maslac se vadi iz mleka, koje se bućka u badnju [Por.]  [Vidi]

3270  uom  om  човек  uom (mn. uamiń) [akc. uom] (i. m.) — 1. (prema polu) čovek, muškarac ◊ a veńit un uom al nuostru k-o muĭare ńikunoskută — došao je jedan naš čovek, sa jednom nepoznatom ženom ◊ uom înalt — visok čovek ◊ uom gras — debeljko ◊ uom uskat — mršavko 2. suprug, muž ◊ a fuźit đi la uom — pobegla od muža ◊ uomu o baće întota ḑîua — muž je bije svaki dan 3. (za karakter ili moral) čovečna osoba; ličnost ◊ sa kată măĭ întîń să fiĭe uom, pă pĭe urmă tuot alalt — prvo se traži da bude čovek, a posle sve ostalo ◊ nuĭe ńiś un uom — nije nikakav čovek ◊ mamî-mĭa a fuost uom tare rău — baba mi je bila jako loš čovek ◊ kîńe đi uom — pseto od čoveka [Por.] ♦ var. om ◊ (augm.) omoćeu — ljudina [Buf.]  [Vidi]

2958  uou  ou  јаје  uou (mn. uauă) [akc. uou] (i. s.) — (ornit.) (ent.) jaje ◊ tuaće păsîrļi fak uauă — sve ptice nose jaja ◊ uauļi gaińi îs buńe đi mînkare — kokošja jaja su dobra za jelo ◊ uou gaińi are giuakă, albușu șî gîlbinușu — kokoșiĭe ĭaĭe ima ljusku, belanac i žumuanac ◊ la Vińirĭa mare sa fărbuĭe uauļi đi Pașć — na Veliki Petak se farbaju jaja za Uskrs ◊ uauļi sa klośesk, șî đin ĭaļe ĭasă puĭ — jaja se leže, i iz njih se legu pilići ◊ la Pașć lumĭa sa baće ku uauļi fărbuiće — na Uskrs se ljudi tucaju farbanim jajima ◊ păsîrļi uauă-n kuĭb — ptice nose jaja u gnezdu [Por.]  [Vidi]

3202  vaĭta  văita  кукати  vaĭta (ĭuo ma vaĭt, ĭel sa vaĭtă) [akc. vaĭta] (gl. ref.) — kukati, glasno jaukati, žaliti se, vajkati se ◊ n-askultat pi ńima, a fakut aĭa pi mîna luĭ, d-akuma sa vaĭta, saraku, șî baće ku kapu-n parĭaće — nije slušao nikog, uradio je to na svoju ruku, a sada se žali, siroma, i udara glavom o zid ♦ up. văĭkara, văĭera [Por.] ∞ vaĭ  [Vidi]

3203  văĭkara  văicăra  вајкати се  văĭkara (ĭuo ma văĭkarĭeḑ, ĭel sa văĭkarĭaḑă) [akc. văĭkara] (gl. ref.) — vajkati se, jadikovati, naricati, kukati na sav glas ◊ ĭa perit kopilu, șî ĭa ku ańi numa a plîns ḑîua-nuapća, s-a kîntat șî s-a văĭkarat pănă n-a murit đi pare rău — poginuo joj je sin, i ona je godinama samo plakala dan i noć, vajkala se i kukala dok nije presvisla od žalosti ◊ muĭarĭa sa văĭkarĭaḑă đi vrun pare rău mare, atunśa sa kîntă, sa baće-n pĭept șî rupe păru đin kap — žena nariče zbog neke teške žalosti, lupa se u grudi i čupa kosu sa glave ♦ up. vaĭta, văĭera [Por.] ∞ vaĭ  [Vidi]

2019  viskuļi  viscoli  вејати  viskuļi (ĭuo viskul / viskuļeḑ / viskuļesk, ĭel viskulă / viskuļaḑă / viskuļașće) [akc. viskuļi] (gl.) — (za vetar) vejati, nositi sneg, stvarati mećavu ◊ ńinźe șî baće vîntu, ļesńe puaće-fi kă sa viskuļaḑă zapada șî ńi kutrupĭesk namĭețî — pada sneg i duva vetar, lako može da nastane mećava i da nas zatrpaju smetovi ♦ sin. spulbura [GPek] ◊ afară rău viskuļe — napolju jako veje (Šipikovo) [Tim.]  [Vidi]

4257  vînt  vânt  ветар  vînt (mn. vînturĭ) (i. s.) — vetar ◊ kînd baće vîntu, sa klaćină krĭanźiļi în ļemn — kad vetar duva, njiše se granje na drvetu ◊ vîntu mînă nuviri — vetar tera oblake baće un vînt rîaśe, strabaće pănă la uos — duva hladan vetar, probija do kostiju ◊ ĭastă mulće fĭelurĭ đi vînturĭ, măĭ đes sînt koșaua, gorńak, đi țîganu șî vînto-l rău — ima mnogo vrsta vetrova, najčešći su košava, gornjak, ciganski i zli vetar ◊ vižuļiĭa ĭe vînt măĭ tare — oluja je najjači vetar [Por.]  [Vidi]

4488  vuvîi  vuvui  брујати  vuvîi (ĭuo vuvîĭ, ĭel vuvîĭe) [akc. vuvîi](gl.) — (onom.) brujati, hujati; ječati ◊ vuvîĭe kamiuańiļi kînd trĭek pi drum, vuvîĭe aroplańiļi pi śĭerĭ, vuvîĭe vîntu kînd baće pin ļamńe— bruje kamioni kad prolaze putem, bruje avioni kad lete nebom, huji vetar kad duva kroz drveće ◊ vuvîĭe vaļa — ječi dolina [Por.] ∞ vuv  [Vidi]

3017  zapadă  zăpadă  снег  zapadă (mn. zapĭeḑ) [akc. zapadă] (i. ž.) — sneg ◊ ĭarna kad flotaśi đin nuvîr șă astrukă pomîntu ku zapadă albă — zimi padaju pahuljice iz oblaka i pokrivaju zemlju belim snegom ◊ đin zapadă kopiĭi fak kukoluașă — od snega deca prave grudve ◊ kînd ĭe zapada mare șî baće vîntu, sa fak namĭeț — kad je sneg veliki i duva vetar, prave se smetovi ◊ ńinźe zapada — pada sneg ◊ kopiĭi sa kară ku săĭńiļi pi zapadă — deca se sankaju na snegu ◊ pin zapadă mare s-a mĭers numa ku vîrzuabiļi — po dubokom snegu išlo se samo sa krpljama [Por.] ♦ dij. sin. ńavă [Kmp.] ♦ dij. var. ńao [Mlava]  (Ima umotvorina!)[Vidi]

4995  źemît  gemăt  хујање  źemît (mn. źemiće) [akc. źemît] (i. s.) — (o zvuku) hujanje, jeka; stenjanje ◊ źemît s-auđe đi la munće, kînd vižuļiĭa baće pin ļamńe — hujanje se čuje sa planine kad oluja duva kroz drveće ◊ źemît s-auđe đin ștală kînd vaka sa opinćiașće pănă fată — stenjanje se čuje iz štale kad se krava napreže dok se teli [Por.] ∞ źeme  [Vidi]

3039  șîarpe  șărpe  смук  șîarpe (mn. șărpĭ) [akc. șîarpe] (i. m.) — (zool.) smuk (Zamenis longissima) ◊ șîarpiļi ku balauru ĭe tuot una — smuk i blavor je jedno isto ◊ șîarpiļi ĭe un fĭeļ đi nopîrkă ńiveńinuasă — smuk je vrsta neotrovne zmije ◊ șîarpiļi nu muśkă, numa baće ku kuada — smuk ne ujeda nego mlati repom ◊ sa puvestîașće kă șîarpiļi suźe vaka ku lapće — priča se da smuk siše kravu sa mlekom ♦ sin. balaur ♦ up. nopîrkă, orbĭaće [Por.] ∞ balaur  [Vidi]


NASTAVAK PRETRAGE PO OBLASTIMA USMENE KNJIŽEVNOSTI ?

ŠAlJI KOMENTAR:
TRIMITE COMENTARUL
:

66648 
aa
  
ăă
  
bb
  
țț
  
čč
  
ćć
  
dd
  
  
ğğ
  
đđ
  
ďď
  
ee
  
ff
  
gg
  
hh
  
ii
  
îî
  
ĭĭ
  
kk
  
ll
  
ļļ
  
mm
  
nn
  
ńń
  
oo
  
pp
  
rr
  
ss
  
şş
  
śś
  
tt
  
ťť
  
uu
  
vv
  
zz
  
žž
  
źź