Reč fuarmă nije obrađena kao osnovna reč!

Reč fuarmă u karticama drugih reči
BrVlaškiRumunskiSrpskiGnezdo reči  Reč u umotvorinamaAkcija
3992  arnaut  arnaut ?  арнаут  arnaut (mn. arnauț) [akc. arnaut] (i. m.) — (bot.) arnaut, vrsta kukuruza ◊ arnaut a fuost o fuarmă đe kukuruḑ gruos ku doaḑăś șî patru đi rîndurĭ đi buobe pi drugă — arnaut je bila vrsta debelolg kukuruza sa dvadeset i četiri reda zrna na klipu ◊ samînța đi arnaut a dus aĭ nuoștri voĭńiś đin Albaniĭa, kînd a trĭekut pista ĭa în rato-l đin tîń — seme arnauta doneli su naši vojnici iz Albanije, kada su je prešli u prvom svetskom ratu ◊ arnautu nu s-a prins la nuoĭ, șî lumĭa s-a lasat đi ĭel — arnaut se nije primio kod nas, i ljudi su ga napustili [Por.] ∞ Arnaut   [Vidi]

1174  ćuș  clătită  палачинка  ćuș2 (mn. ćușurĭ, akc. ćușurĭ) (i. s.) — (nutr.) a. palačinka, tanka pržena lepinja od pšeničnog brašna, mleka i jaja ◊ aĭa śe ĭe la sîrbĭ „palačinka”, la nuoĭ sa kĭamă „ćuș”, da aĭa śe nuoĭ kemăm „plaśintă”, sîrbi n-au, șî đ-aĭa plaśinta ńiś n-are nume sîrbĭesk — ono što je kod Srba „palačinka”, mi zovemo „ćuš”, a ono što mi zovemo „plačinta”, Srbi nemaju, pa „plačinta” i nema srpski naziv (zas. Blizna, s. Rudna Glava) b. vrsta duguljaste mekike (istočni deo Rudne Glave) ♦ var. ćușka (Crnajka, Tanda) ◊ ćușka sa faśe đin plamad kare ramîńe dupa śe plumađeșć pîńa — ćuška se pravi od testa koji ostaje posle mešenja hleba [Por.] ◊ ćușu faśem dîn fańină, ku kîta brînḑă: mĭastîś, puń în ćipsîĭe șî kuoś în șporĭet — palačinku pravimo od brašna sa malo sira: mesiš, staviš u tepsiju i pečeš u šporetu ◊ alta fuarmă dî ćuș sa faśe dîn fańină mistakată ku kîta apă măĭ multă, puń brînḑă, șî ĭaĭ ku ļingura șî puń în untura kaldă-n ćigańe — druga vrsta palačinke pravi se od brašna pomešanog sa malo više vode, staviš sir, i uzmeš kašikom i staviš u tiganj sa vrelom mašću (s. Medveđica) [Hom.] ♦ dij. sin. gugońaće ◊ la nuoĭ ćuș s-a fakut așa: sparź uou, puń fańină, brînḑă, șî mĭastîś, mĭastîś, șă-l kuoś în ćigańe — kod nas su se palačinke pravile ovako: razbiješ jaje, staviš brašno, sir, i mešaš, mešaš, i pečeš ih u tiganju ◊ asta śe sîrbi kĭamă „palačinke”, n-a fuost đi bîtrîńață, a ĭeșît dupa ratu-sta ku ńamțî; ļi kĭemăm șă pi rumîńașće „palaćinkĭe” — ovo što Srbi zovu „palačinke”, nije bilo kod nas odavnina, pojavile su se posle ovoga rata sa Nemcima; zovemo ih i na vlaškom „palačinke” (Jasikovo) [GPek] ♦ dij. sin. skovĭardă (Majdanpek) [Buf.]  [Vidi]

2181  fîntînă  fântână  извор  fîntînă (mn. fîntîń) [akc. fîntînă] (i. ž.) — uređen izvor pijaće vode a. kladenac ◊ kînd în padure daĭ pista izvuor đi apă, șă-l ćistășć đi luomurĭ, șă-ĭ faś la fund kîta kroviț đi s-aduńe apa đi baut, aĭe ĭe fîntînă — kada u šumi naiđeš na izvor vode, pa ga očistiš od trunja, pa mu napraviš malo udubljenje na dnu da može da se sakupi voda za piće, to je kladenac b. česma ◊ alta fuarmă đi fîntînă ĭe kînd îngrađieșć izvuoru, ăl zîđeșć șă-ĭ puń śuśur, aĭa vińe un fieļ đi śieșmă — druga vrsta izvora je kad ogradiš izvor, kad ga ozidaš i staviš točur, to mu dođe neka vrsta česme ♦ sin. izvuor [Por.]   [Vidi]

1991  fluturuos  fluturos  лептираст  fluturuos (fluturuasă) (mn. fluturuoș, fluturuasă) [akc. fluturuos] (prid.) — 1. leptirast, koji ima oblik leptirovih krila ili je ljuspičast ◊ ḑama đi varḑă a fĭert prĭa mult, akuma ĭe tuată fluturuasă pi đi supra — kupus se predugo kuvao, sada je čorba sva leptirasta na površini ◊ (color) đimult pin dugăĭ a fuost fîărburĭ în duauă fĭelurĭ: farbă făńinuasă, șî farbă fluturuasă, asta aduoĭļa într-o fuarmă đi ļaspiḑ miś, supțîrĭe, șî ļikuratuare — nekada je u prodavnicama bilo dve vrste farbe: „brašnjava” boja, i „leptirasta” boja, ova druga u obliku malih, tankih i svetlucavih ljuspica (Tanda) 2. (fig.) lakouman, prevrtljiv; nestalan; vetropir ◊ m-am lasat đi baĭat kă đi sokoćala mĭa a fuost uom tare fluturuos — napustila sam momka jer je za moj račun bio jako prevrtljiv čovek [Por.] ∞ flutur  [Vidi]

2341  gĭep  ghep  вршалица  gĭep (mn. gĭepurĭ) [akc. gĭep] (i. s.) — (tehn.) gep, vršalica na konjski pogon ◊ gĭepu ĭe o fuarmă dă mașînă dă trăirat, kare a mînato kalu — gep je jedna vrsta vršalice koju je pokretao konj ♦ var. gĭeb [Mlava] ◊ gĭepu a fuost la nuoĭ întra trăirat la arĭe ku vînt, șî trăirat la mașîń ku motuară — gep je kod nas bio između vršidbe na guvnu, sa vetrom, i vršidbe na vršalicama sa motorom (Rudna Glava) ♦ up. arĭe, drĭeș [Por.]  [Vidi]

5068  pluaĭe  ploaie  киша  pluaĭe (mn. pluoĭ) [akc. pluaĭe] (i. ž.) — kiša ◊ pluaĭa ĭe apă kare kađe đin nuvirĭ în fuarmă đi pikurĭ — kiša je voda koja pada iz oblaka u vidu kapljica ◊ pluaĭa adapă pomîntu sî krĭaskă buĭeḑîļi — kiša natapa zemlju da rastu biljke ◊ ĭastă doa fĭelurĭ đi pluaĭe: a bună, șî a rîa, a rîa vińe ku vînt șî trăsńiće, șî faśe pouađe marĭ — ima dve vrste kiše: dobra i loša, ova loša dolazi sa vetrom i gromovima, i pravi velike poplave (Tanda) [Por.]  [Vidi]


NASTAVAK PRETRAGE PO OBLASTIMA USMENE KNJIŽEVNOSTI ?

ŠAlJI KOMENTAR:
TRIMITE COMENTARUL
:

71205 
aa
  
ăă
  
bb
  
țț
  
čč
  
ćć
  
dd
  
  
ğğ
  
đđ
  
ďď
  
ee
  
ff
  
gg
  
hh
  
ii
  
îî
  
ĭĭ
  
kk
  
ll
  
ļļ
  
mm
  
nn
  
ńń
  
oo
  
pp
  
rr
  
ss
  
şş
  
śś
  
tt
  
ťť
  
uu
  
vv
  
zz
  
žž
  
źź