Reč găurļi u karticama drugih reči |
|
Br | Vlaški | Rumunski | Srpski | Gnezdo reči | Reč u umotvorinama | Akcija |
|
3887 | înpunźe | împunge | бости | înpunźe (ĭuo înpung, ĭel înpunźe) [akc. înpunźe] (gl. p. ref.) — 1. (o rogatoj stoci) bosti, napadati rogovima ◊ buou blînd, nu-npunźe, da pîrdańiku đi berbĭek înpunźe ku furișu, đi la șîaļe — vo je pitom, ne bode, a prokleti ovan bode iz potaje, s leđa ◊ đemult munćeńi a țînut buoĭ marĭ, șî mulț inș a fuost înpunș pănă la muarće — nekada su planinci imali velike bikove, i mnogo je ljudi bilo izbodeno na smrt 2. (o šiljatim predmetima) šivenje, bušenje, probijanje, probadanje materijala ◊ a kroit pĭaļa đi opinś, a ramas numa să înpungă găurļi — skrojio je kožu za opanke, ostalo je samo da izbuši rupe 3. (med.) angina ◊ sa vaĭtă kă o înpunźe śuava în pĭept, duare ka kînd vrunu înpunźe ku kuțîtu — žali se da je nešto probada u grudima, boli kao da neko probada nožem ♦ var. impunźe ♦ sin. înbrukă [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
2602 | pișļagă | pișleag | чеп | pișļagă (mn. pișļaźe) [akc. pișļagă] (i. ž.) — (tehn.) (zast.) čep; spojnica ◊ pișļagă ĭe śiep or pană đi ļiemn, đi întarit înkeĭaturiļi, or đi astupat găuriļi — „pišljaga” je drveni čep ili klin, za učvršćivanje spojeva, ili začepljivanje rupa ◊ pișļaga s-a pus ka ļigatura întra naplaț la ruata đi kar — „pišljaga” se stavljala kao spojnica između naplataka kolskog točka ◊ pișļagă a pus pinteri întra doă dauoź, la fundu vasuluĭ, să nu fugă dauoźiļi pi supt śerk — „pišljagu” su stavljali pinteri između dve doge na dnu suda, da se doge ne smiču ispod obruča (Tanda) ◊ ku pișļeź miś s-a astupat găurļi fakuće đi karĭeț în vas đi ļiemn — sa malim „pišljagama” začepljivane su rupe, napravljene od crvotoka u drvenim sudovima ♦ sin. șîp [Por.] ∞ razbuoĭ | | [Vidi] |
|
|
|
4933 | rang | rangă | ћускија | rang (mn. rangurĭ) [akc. rang] (i. s.) — (tehn.) ćuskija, štangla, poluga ◊ rangi ĭe o șćangă lungă șî supțîre đi oțăl, ku un kîpatîń askuțît đi sapat, șî ku unu tîmpit đi batut ku boruosu — ćuskija je poduža štanga od čelika, sa jednim oštrim krajem za kopanje i jednim tupim u koji se udara maljem ◊ ku rangu măĭ mult sa sapă găurļi adînś đi șćumpĭ điu gard — ćuskijom se najčešće kopaju duboke rupe za stubove za ogradu ♦ sin. șćangă [Por.] ♦ dij. var. arang (Leskovo) [GPek] ♦ dij. sin. surgiĭe (Ranovac) [Mlava] | | [Vidi] |
|
|
|
4356 | sîmśauă | sîmcea | бритва | sîmśauă (mn. sîmśaļe) [akc. sîmśauă] (i. ž.) — ? britva alatljika ◊ sîmśaua ĭe un fĭeļ đi kuțîćel askuțît la vîr, șî-nțapat în plasîaļe đi ļemn, ku kare sa fak găurļi la fluir, la opinś, la măĭ mulće luază đi kasă — britva alatljika je vrsta nožića sa oštrim vrhom, usađen u drvenu dršku, kojim se buše rupe na fruli, opankama, i na drugim stvarima za kučnu upotrebu ♦ sin. kuțît [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
5187 | strapunźe | străpunge | пробости | strapunźe (ĭuo strapung, ĭel strapunźe) [akc. strapunźe] (gl. p. ref.) — probosti, probiti; probušiti ◊ kînd bou înpunźe uomu, puaće să-l strapungă ku kuarńiļi — kad vo bode čoveka, može da ga probije rogovima ◊ ku șîla sa strapung găurļi la opinka đi puork — sa šilom sa buše rupe na svinjskim opankama [GPek] ♦ dij. var. strapunźa (Rudna Glava) [Por.] | | [Vidi] |
|
|