Reč ińimă nije obrađena kao osnovna reč!

Reč ińimă u karticama drugih reči
BrVlaškiRumunskiSrpskiGnezdo reči  Reč u umotvorinamaAkcija
1905  đesfrînt  desfrânt  скршен  đesfrînt (đesfrîntă) (mn. đesfrînț, đesfrînće) [akc. desfrînt] (prid.) — 1. skršen, slomljen, skrljan ◊ m-am kulkat în pat tuot đesfrînt đi la sapat, șî nu puot să aduorm — legao sam u krevet sav skršen od kopanja, i ne mogu da zaspim [GPek] ◊ ma uĭt la lastari-șća, đesfrînț đi pĭatră, ș-ăm kađe grĭeu la ińimă gledam ove mladice, skrljane od grada, i teško mi je na srcu 2. (psih.) klonuo duhom, skrhan osećanjima; krahnuo ◊ ĭa perit kopilu đi vina luĭ, șî ĭel tuot đesfrînt, s-a spînḑurat — dete mu je poginulo njegovom krivicom, i on se, sav skrhan, obesio [Por.] ∞ đesfrînźa  [Vidi]

2297  fiśuor  fecior  син  fiśuor (mn. fiśuorĭ) [akc. fiśuor] (i. m.) — (srod.) 1. sin, muško dete ◊ laptarĭu Miļisau lu Đină Șćefîn a krapat dă žăļ ka ĭ-a perit fiśuoru ku nuorî-sa șî fata, ku tomobilu — violinista Milisav Đine Štefana presvisnuo je od tuge, jer mu je poginuo sin sa snajom i ćerkom, sa automobilom (Manastirica, Mlava) [Mlava] ◊ asta ĭe fiśuoru mĭeu ku muĭarĭa đintîń — ovo je moj sin sa prvom ženom (Tanda) 2. mladić, momak ◊ s-adunat la žuok tuoț fiśuori đin satu nuostru — skupili se na igranci svi momci iz našega sela 3. posinak ◊ n-am avut kopiĭ đi la ińimă, ș-am luvat un sarak să-m fiĭe fiśuor đi sufļit — nisam imao rođenu decu, pa sam posinio jednoga siromaška (Rudna Glava) ♦ sin. kopil, fiu [Por.] ∞ ńam  (Ima umotvorina!)[Vidi]

2385  înfrikoșat  înfricoșat  застрашен  înfrikoșat (înfrikoșată) (mn. înfrikoșaț, înfrikoșaće) [akc. înfrikoșat] (prid.) — zastrašen, preplašen, uplašen ◊ mi sa-mparu kî s-auḑî śuaua đin morminț, șî ĭuo trĭekuĭ pi lînga iĭ ku o mînă đi ińimă, tuot înfrikoșat — učinilo mi se da se čuje nešto sa gorblja, i ja sam prošao pored nega stegnuta srca, sav preplašen [Por.] ∞ frikă   [Vidi]

5055  kald  cald  топло  kald (kaldă) (mn. kalḑ, kalđe) [akc. kald] (prid.) — toplo ◊ a ĭeșît suariļi, afară ĭe tare kald — izašlo je sunce, napolju je jako toplo ◊ apa-n rîu ĭe kaldă, pućem ńi skalda kînd gaćim ku lukro-sta — voda u reci je topla, možemo se kupati kad svršimo s ovim poslom ◊ kînd sa uĭtă la mińe, ku uoki-ĭa aiĭ vînîț, miĭe îm fu kald la ińimă kad me je pogledala tim njenim plavim očima, meni bi toplo oko srca ♦ supr. frig [Por.]  [Vidi]

4867  lovi  lovi  ударити  lovi (ĭuo lovĭesk, ĭel lovĭașće) [akc. lovi] (gl. p. ref.) — 1. (med.) udariti, povrediti, ozlediti; zaboleti ◊ aļergat pin padure, șî l-a lovit krĭanga pista uokĭ — trčao je kroz šumu, i udarila ga je grana preko očiju ◊ s-a lovit la lukru — povredio se na poslu ◊ sa vaĭtă kă đintr-odată l-a lovit la burtă — žali se da ga je iznenada zaboleo stomak ♦ sin. fîrîma, vîtama 2. (muz.) slagati se ◊ kînd kîntă măĭ mulț fluĭeraș, ku fluirĭ măĭ miś șî măĭ marĭ, fluiriļi trăbe să fiĭe așa fakuće đi sî sa lovĭaskă kalumĭa — kad svira grupa frulaša, sa manjim i većim frulama, frule treba da budu tako izrađene da se lepo slažu ♦ sin. ogođi 3. (o gađanju) pogoditi ◊ avut mare naruok kă plumbu la lovit lînga ińimă, ș-a ramas viu — imao je veliku sreću da ga je metak pogodio blizu srca, pa je ostao živ ◊ bun vînatuorĭ đi tuot, unđe sa uĭtă ku uokĭu, akolo lovĭașće ku plumbu — odličan lovac, gde pogleda okom, tu pogodi metkom 4. (u kletvama) spopasti, stići, strefiti, umreti ◊ (klet.) lovila-r muarća, dabuogda — strefila ga smrt, dabogda ♦ sin. putrîvi 4. (u kletvama) [Por.]  [Vidi]

5742  ļigana  legăna  развући  ļigana (ĭuo ļigańeḑ, ĭel ļigańaḑă) [akc. ļigana] (gl. p.) — (o muziciranju) razvući, otegnuti, lagano svirati ili pevati ◊ kînćiku đi duor sa ļigańaḑă kînd sa kîntă, kă dupa ĭel nu sa žuakă, numa sa askultă, să tuńe în sufļit șă să lovĭaskă în ińimă pesma čežnje peva se lagano, jer se za njom ne igra, nego se sluša, da uđe u dušu ida pogodi u srce ♦ sin. trîgana [Por.]  [Vidi]

4112  mîtaśină  mătăcină  матичњак  mîtaśină (mn. mîtaśiń) [akc. mîtaśină] (i. ž.) — (bot.) matičnjak, pčelinja metvica (Melissa officinalis) ◊ mîtaśina ĭe buĭađe ku fluare albă, șî ku mirus frumuos — matičnjak je biljka sa belim cvetom i lepim mirisom ◊ đin mîtaśină sa fĭarbe ćaĭ tare bun đi ińimă kînd zbaće, đi durĭerĭ la burtă, đi ustańală, șî đi alće durĭerĭ — od matičnjaka se kuva čaj jako dobar za srce kad lupa, za bolove u stomaku, za umor i drugo bolesti [Por.]  [Vidi]

6318  ofta  ofta  уzдисати  ofta (ĭuo ofće, ĭel ofćaḑă) [akc. ofta] (gl.) — uzdisati ◊ dupa muarće fĭeći, muma atîta a oftat grĭeu đi iĭ sa-m parut kă o sî-ĭ krîape ińima — posle smrti ćerke, majka je toliko teško uzdisala da joj se činilo da će joj srce prepući ◊ kînd iĭ la uom pintru śeva grĭeu la ińimă, ĭel trabe nuapća să ĭasă afară, să rađiśe mîńiļi în sus, șî slubaḑîndu-ļi, sî ofćaḑă se guod măĭ adînk puaće — kad je čoveku zbog nečega teško na srcu, treba noću da izađe napolje, podigne ruke i spuštajući ih, uzdahne najdublje što može ♦ sin. suspina, șușńi [Por.]   [Vidi]

3181  parĭa  părea  чинити се  parĭa (?) [akc. parĭa] (gl.) — (zast.) 1. činiti se, pričiniti se; svideti se, dopadati se; ◊ mi sa-m pare kă nu sa ogođiașće una ku alta — čini mi se da se ne slaže jedno s drugim ◊ ĭel aĭa a fakut, ama miĭe nu mi s-a-m parut ńiśkum — on je to uradio, ali se meni nije dopalo nikako ◊ tare mi sa-m pare — jako mi se sviđa 2. radovati se, biti srećan, zadovoljan; tugovati, žaliti ◊ mult îm pare bińe pintru ĭa — mnogo se radujem zbog nje ◊ iĭ pare rău đi feĭ-sa, kă nu traĭașće bun ku uomî-su — žali ćerku, jer ne živi dobro sa mužem ◊ uom fara ińimă, nu-ĭ pare rău đi ńima — čovek bez srca, ne žali ni za kim [GPek]   [Vidi]

2370  rîaśe  rece  хладан  rîaśe (mn. rîăś) [akc. rîaśe] (prid.) — 1. (za temperaturu) hladan ◊ tună tuamnă, nuopțîļi sînt rîăś, nu sa măĭ puaće durmi afară — dođe jesen, noći su hladne, više se ne može spavati napolju ◊ apă rîaśe — hladna voda ◊ vrĭamĭa rîaśe — hladno vreme ◊ bĭare rîaśe — hladno piće ◊ mînkare rîaśe — hladno jelo 2. (psih.) bezosećajan ◊ astîḑ lumĭa are ińimă rîaśe, la ńima nu-ĭ sa pasă đi ńima — danas ljudi imaju hladno srce, nikoga nije briga ni za koga ♦ supr. kald [Por.]   [Vidi]

4494  sîmțî  simți  осећати  sîmțî (ĭuo sîmt, ĭel sîmće) [akc. sîmțî] (gl.) — osećati ◊ amurțît mîńiļi đi źĭer, nu măĭ sîmće ńimika — promrzle mu ruke od mraza, ne oseća više ništa ◊ să ḑîkă uomu k-a fi sîmțît ĭel śuava, nu, așa afuost: uom fara ińimă da kaže čovek da je nešto osećao, ne, takav je bio: čovek bez srca ◊ gata mis, nu măĭ sîmt ńimika — gotov sam, ne osećam više ništa [Por.]  [Vidi]

4424  stîmpara  stîmpăra  хладити  stîmpara (ĭuo stîmpîr, ĭel stîmpîră) [akc. stîmpara] (gl. p. ref.) — hladiti, utuliti, stišati; gasiti ◊ apa đi žumuļit puorku ĭe prĭa ferbinće, trăbe sî sa stîmpîre kîta, să nu ńi arđem — voda za šurenje svinje je prevrela, treba malo da se ohladi, da se ne opečemo ◊ s-a dus tata ku un uom la varńiță, trăbe astîḑ să stîmpîre varu — otišao je otac sa jednim čovekom na krečanu, treba danas da gase kreč ◊ fuoku ĭe prĭa tare, stîmpărăl kîta, să nu sa strîvĭaskă ļamńiļi fara ńiśkotrĭabă — vatra je prejaka, utuli je malo, da se ne troše drva nepotrebno ◊ tuota ḑîua a kosît, da n-avut ku śe sî stîmpîre săća — ceo dan je kosio, a nije imao čime da gasi žeđ ◊ grĭeu duor ĭ-a kaḑut pi ińimă, șî mĭarźe kîpiĭat pin lume, katînd ku śe să-l stîmpîre — težak bol mu je pao na srece, i luta ošamućen po svetu, tražeći čime može da ga stiša ◊ kînd śuava sa stîmpîră, kaldura sa mićikuļaḑă, da kînd sa stînźe, kaldura sa pĭarđe đi tuot — kad se nešto hladi, toplota se smanjuje, a kad se gasi, toplota nestaje sasvim ♦ sin. stînźa [Por.]   [Vidi]

3440  žăļ  jale  жалост  žăļ1 (mn. žăļe) [akc. žăļ] (i. s.) — žalost, žal, patnja, bol ◊ žăļ mare, a perit baĭat ćinîr — velika žalost, poginuo mlad momak ◊ žăļu dupa ĭel ńiś în ḑî đi astîḑ nu s-a stîmparat — žal za njim se ni dan-danas nije ugasio ◊ žăļu arđe în ińimă žalost peče u srcu [Por.] ∞ žaļi  [Vidi]

6098  žăļńik  jalnic  ожалошћен  žăļńik (žăļńikă) (mn. žăļńiś, žăļńiśe) [akc. žăļńik] (prid.) — ožalošćen, koji žali ◊ kînd are muort đi la ińimă, șî kînd ĭe în mare žăļ, đi mulće uorĭ muma ĭe žăļńikă pănă la muarće — kad ima umrlu decu, i kad je u velikoj žalosti, majka je često ožalošćena do smrti [Por.] ∞ žali   [Vidi]


NASTAVAK PRETRAGE PO OBLASTIMA USMENE KNJIŽEVNOSTI ?

ŠAlJI KOMENTAR:
TRIMITE COMENTARUL
:

69374 
aa
  
ăă
  
bb
  
țț
  
čč
  
ćć
  
dd
  
  
ğğ
  
đđ
  
ďď
  
ee
  
ff
  
gg
  
hh
  
ii
  
îî
  
ĭĭ
  
kk
  
ll
  
ļļ
  
mm
  
nn
  
ńń
  
oo
  
pp
  
rr
  
ss
  
şş
  
śś
  
tt
  
ťť
  
uu
  
vv
  
zz
  
žž
  
źź