Reč karńe - definicija

BrRumunskiSrpskiGnezdo rečiReč u umotvorinamaAkcija
5705  karńe  carne  месо  karńe (mn. kărń) [akc. karńe] (i. ž.) — (anat.) meso ◊ tuata žuavina are karńesvaka životinja ma mesokarńe đi purk friptă ĭe măĭ dulśe mînkare — pečeno svinjsko meso je najslađa hranakarńe friptă — pečeno mesokarńe vermanuasă — crvljivo mesokarńe împuțîtă — smrdljivo meso [Por.] [Vidi]

Reč karńe u karticama drugih reči
BrVlaškiRumunskiSrpskiGnezdo reči  Reč u umotvorinamaAkcija
282  ațuos  aţos  жиличаст  ațuos (ațuasă) (mn. ațuoș, ațuasă) [akc. ațuos] (prid.) — žiličast, končast, vlaknast karńe ațuasă — meso puno žila [Por.] ∞ ață  [Vidi]

277  afumat  afumat  димљен  afumat (afumată) (mn. afumaț, afumaće) [akc. afumat] (prid.) — 1. dimljen, koji je izložen dimu karńe afumată — dimljeno meso 2. pun dima ◊ suobă ĭe pļină đi fum — soba je puna dima [Crn.] 3. (fig.) aljkavo urađen zanatski posao, u kome se koristi zagrevanje materijala; zamazan, zamaskiran, sklepan; smuvan ◊ nu l-a kîrpit kalumĭa, numa l-a afumat ku kalaĭu — nije ga zakrpio dobro, samo ga je zamazao kalajem [Por.] ∞ afuma  [Vidi]

1878  bruont  cangrenă  гангрена  bruont (mn. bruonturĭ) [akc. bruont] (i. s.) — (med.) gangrena; bront ◊ s-a-nbrukat în piruoń ruźińit, șî piśuoru ĭ-a luvat bruont — ubo se na zarđali ekser, i nogu mu je zahvatila gangrena ♦ var. bluont (Tanda) [Por.] ◊ bruont ĭe karńe viĭe — bront je živa rana (Rašanac) [Mlava]  [Vidi]

802  bubuoń  buboi  чир  bubuoń (mn. bubuańe) [akc. bubuoń] (i. ž.) — (med.) čir, gnojno ispupčenje na koži izazvano upalom, prišt (Ulcus) ◊ are bubuoń la talpă — ima čir na tabanu ◊ ĭa pokńit bubuońu — pukao mu je čir [Hom.] ◊ la dĭeda-l mĭeu s-a fakut un bubuoń la mînă, șî ĭel a țînut lukru-șală kă nuĭe ńimika, s-a dus numa pi la ńișći vrîžîtuorĭ, la urmă đin kît duolturi să-ĭ taĭe mîna, kî đin bubuoń s-a fakut karńe viĭe — mom dedi je izbio čir na ruci, on je terao šalu sa tim, pa je bio samo kod nekih vračara, na kraju zamalo da mu lekari odseku ruku jer se čir pretvrio u živu ranu ♦ / (augm.) < bubă ♦ sin. dalak [Por.] ∞ bubă  [Vidi]

805  bukată  bucată  плод  bukată (mn. bukaće) [akc. bukată] (i. ž.) — 1. plod, usev; hrana ◊ umplură masa ku bukaće — napuniše trpezu plodovima ◊ a rođit bukaće đi tuotă suarta: krastavĭeț, piparkă, śapă, potloźań, varḑă, da șî karńe o sî fiĭe đi ĭarnă — rodilo je plodova svih vrsta: krastavac, paprika, luk, paradajs, kupus, a i mesa će biti za zimu [Crn.] 2. zalogaj, komad ◊ anu a fuost rău, n-a fuost o bukată sî ĭaĭ în gură — godina je bila loša, nije bilo ploda jednog da staviš u usta 3. (zast.) predmet, stvar ◊ astalu la pomană pļin ĭe đi bukaće în tuaće fĭelurĭ — sto na pomani pun je stvari svih vrsta ♦ up. bukatură [Por.] ∞ bukă  (Ima umotvorina!)[Vidi]

723  bukatură  bucătură  парче  bukatură (mn. bukaturĭ) [akc. bukatură] (i. ž.) — parče, komad, zalogaj ◊ a veńit țîgańi pră pragu kășî șî kată o bukatură dă karńe, a nuoĭ măĭ saraś dă kît ĭeĭ — došli Cigani na kućni prag i traže parče mesa, a mi siromašniji od njih [Hom.] ◊ bukatură ĭe un parśel đi śeva śe sa înbukă kînd sa manînkă, măĭ đes sa ḑîśe așa la un parśel đi karńe „bukatura” je zalogaj nečega što se proguta kad se jede, najčešće se tako kaže za jedno parče mesa [Por.] ∞ bukă  [Vidi]

1152  ćipsîĭe  tipsie  тепсија  ćipsîĭe (mn. ćipsîĭ) [akc. ćipsîĭe] (i. ž.) — tepsija, plići bakreni ili emajlirani sud, okruglog ili četvrtastog oblika, za pečenje helba, mesa i dr. ◊ în ćipsîĭa marĭe am kuopt pîńa, da-n a mikă karńe u velikoj tepsiji ispekla sam hleb, a u manjoj meso [Crn.] ◊ ćipsîĭa nuĭe vas batrîn, kî aĭ nuoștri aĭ batrîń a șćĭut numa đi vas đi pomînt, șî đi ļiemn: đi uaļă, śirińe, strakină, bļid ... — tepsija nije starinsko posuđe, jer su naši stari znali samo za glineni i dreveni sud: grne, crepulju, kalenicu, bljudu ... [Por.]   [Vidi]

2376  frigare  frigare  ражањ  frigare (mn. frigîărĭ) [akc. frigare] (i. ž.) — ražanj ◊ frigarĭa ĭe o pražînă đi ļiemn tare, kurațată đi skuarță șî askuțîtă la vîr, șî ku mîńiĭu la kuadă, kare ușurĭaḑă învîrćitu — ražanj je motka od tvrdog drveta, očišćena od kore i zašiljena na vrhu, sa drškom na kraju, koja olakšava okretanje ◊ pi frigare s-a fript purśelu, mńelu șî ĭedu; aĭa karńe a fuost măĭ dulśe — na ražnju se peklo prase, jagnje ili jare; takvo meso je najslađe ◊ astîḑ ĭe frigarĭa fakută đi fĭer, șî o-nvîrćiașće motoru la struĭe — danas je ražanj napravljen od metala, a okreće ga motor na struju ♦ var. frigarĭe [Por.] ∞ friźe  [Vidi]

5189  înćinźe  întinde  пружити  înćinźe (ĭuo înćing, ĭel înćinźe) [akc. înćinźe] (gl. p. ref.) — 1. pružiti se ◊ nu vrĭa ńiś mîna să înćingă, să ĭa sîngur, numa așćată altu să-ĭ đa mînkare— neće ni ruku da pruži, da se sam posluži, nego čeka drugi da ga hrani [GPek] ◊ în luok să latre kînd vińe vrunu, mîrțuaga-ĭa đi kîńe sa-nćins kît ĭe đi lungă șî ḑaśe supt ļemn la umbră gruasă — umesto da laje kad neko dođe, ona mrcina od psa se ispružila koliko je duga, i leži pod drvetom u debelom hladu ◊ kînd ĭeșîră đin padure, ĭeșîră la drum larg kare sa-nćinźe pănă la oraș — kad su izašli iz šume, izašli su na širok put koji se pružao sve do varoši 2. prostirati, postavljati ◊ muma înćinźe skimburļi pi gard — majka prostire veš na ogradi ◊ đi vrĭamĭa đi prînḑ, muĭeriļi înćing masa — za vreme ručka, žene postavjaju sofru (Rudna Glava) 3. nastaviti, produži ◊ đestul đi astîḑ, lukru ś-a ramas ănćinźem mîńe đinuapće — dosta za danas, preostali posao nastavićemo sutra rano (Tanda) 4. (nutr.) umakati, umočiti ◊ mare dulśață ĭe kînd înćinź ku koļașa în ćigańe ku pîržîtură đi karńe velika je poslastica kad umačeš kačamak u tiganj sa močom od isprženog mesa [Por.]  [Vidi]

5706  karnuos  cărnos  меснат  karnuos (karnuasă) (mn. karnuoș, karnuasă) [akc. karnuos] (prid.) — mesnat ◊ puork karnuos, bun đi-ngrașat — mesnata svinja, dobra za tovkarńe  [Vidi]

5707  kîrnat  cârnat  кобасица  kîrnat (mn. kîrnaț) [akc. kîrnat] (i. m.) — (nutr.) kobasica ◊ kîrnat ĭe maț đi vită umplut ku karńe kobasica je životinjsko crevo napunjeno mesom [Por.] ∞ karńe  [Vidi]

5516  koļinda  colinda  обигравати  koļinda (ĭuo koļind, ĭel koļinḑ) [akc. koļinda] (gl.) — obigravati, obilaziti ◊ un uom ńikunoskut tota ḑîua ku furiș koļindă pi lînga kasa nuastră— neki nepoznati čovek po ceo dan krišom obigrava oko naše kuće ◊ mîțo-la koļindă pi lînga karńe friptă, o să fure vro bukatură dakă nu baź sama — mačka obigrava oko pečenog mesa, ukrašće neko parče ako ne paziš [Por.] ∞ koļindă  [Vidi]

2993  Kraśun  Crăciun  Божић  Kraśun (mn. Kraśuń) [akc. Kraśun] (i. m.) — (kal.) Božić ◊ Kraśunu ĭe ḑîua kînd s-a naskut Dumńeḑîu al nuostru — Božić je dan kada se rodio naš Bog ◊ la Kraśun lumĭa sa skuală pi la duauă śasurĭ nuapća, fak fuoku la kamin șî mĭastîkă koļașa, frig karńe pi frigare șî pokńesk, kare đin śe are — na Božić ljudi ustaju u dva noću, lože vatru na kaminu i mešaju kačamak, peku meso na ražnju i pucaju, svako iz čega ima ♦ up. aźun [Por.]  (Ima umotvorina!)[Vidi]

2869  kurkă  curcă  ћурка  kurkă (mn. kurś) [akc. kurkă] (i. ž.) — 1. (ornit.) ćurka, ženka ćurana ◊ kurka ĭe un fĭeļ đi uară, kare dă uauă, șî karńe ćurka je vrsta živine, koja daje jaje i meso 2. (fig.) (pej.) glupak ◊ o kurkă la kap — prostak, glupak, osoba koja teško shvata ♦ up. kurkan [Por.]  (Ima umotvorina!)[Vidi]

2085  lakustă  lăcustă  скакавац  lakustă (mn. lakusće) [akc. lakustă] (i. ž.) — (ent.) (zast.) skakavac (Pachytylus migratorius) ◊ puvesta aĭ batrîń kă vrodată a veńit đi la Kraĭna lakusta ka nuvîru, ș-a zatrit padurĭe fļeś — pričali su stari da je nekad iz Krajine dolazila najezda skakavaca poput oblaka, i da su satirali šumu sasvim ◊ kît lumĭa s-a ćemut đi lakustă, sa vĭađe pin ađet la Kraśun, kînd a lasat o bukatură đi karńe pi frigarĭe „đi merćigu kășî”, șî l-a dat đi pomană „la lakustă” — koliko su se ljudi bojali skakavaca, vidi se po običaju za Božić, kad su ostavljali jedan komad mesa na ražnjiću „za kućni izdatak” i namenjivali ga skakavcima ♦ sin. skaluș [Por.] ∞ skaluș  [Vidi]

3000  ļimbă  limbă  језик  ļimbă (mn. ļimbĭ) [akc. ļimbă] (i. ž.) — jezik 1. (anat.) govorni organ ◊ ļimbă ĭe un parśel đi karńe, lunguĭat, kare îmblă pin gură, ș-ažută la uom să vorbĭaskă înțaļes — jezik je duguljasto parče mesa, koje se kreće po ustima, i pomaže čoveku da govori razgovetno 2. (tehn.) delovi naprava nalik na jezik, jezičak ◊ ļimbă la kîtaramă, la kĭaĭa đi bîtrîńață đi koļibă șî đi muară, la kîrļig đi lanț đi fĭer, șî alta — jezičak na kopči kaiša, na starinskim ključevima za kolibe i vodenice, na kukama metalnih lanaca, i dr. 3. (bot.) jezikolike biljke ◊ ļimba-uoi — bokvica (Plantago major) 4. (fig.) sredstvo komunikacije ◊ în strinataće, zauĭț ĭuta șî ļimba mumi — u tuđini, brzo zaboraviš i maternji jezik ◊ ļimba nuastră sa kĭamă, đi kînd ĭe vaku șî aminu, ļimba rumîńaskă — naš jezik se zove, od kad je sveta i veka, vlaški jezik ◊ ļimba ĭe viĭe numa păn’ sa vorbĭașće ku ĭa — jezik je živ samo dok se njime govori ◊ rumîńi aĭ nuoștri s-a kakat pi ļimbă, ļi rușîńe s-o vorbĭaskă, ș-a lasato s-o pisaḑă ļimba sîrbĭaskă — naši Vlasi su posrali svoj jezik, srame se da ga govore, pa su pustili da ga pregazi srpski jezik [Por.]   (Ima umotvorina!)[Vidi]

3714  moruoń  moroi  вампир  moruoń (mn. moruoń) [akc. moruoń] (i. m.) — (demon.) vampir ◊ moruońu ĭe un fĭeļ đi ală, vrun sufļit în kare sa profaśe uomo-l muort, dakă a fakut vrun pakat greu pănă a fuost viu — vampir je neka vrsta ale, neki duh u koji se pretvara umrli čovek, ako je učinio neki težak greh dok je bio živ ◊ trupu moruońuluĭ n-are ńiś karńe ńiś uasă, numa ĭe vrun sufļit muaļe ka pipćiĭu — vampirovo telo nema ni meso ni kosti, nego je neki duh, mekan kao pihtije ♦ var. moruoĭ ♦ sin. striguoń, prikoļiś [Por.] ∞ ală  (Ima umotvorina!)[Vidi]

5716  muoșî đi pipćiĭ  moși ?  пихтијне задушнице  muoșî đi pipćiĭ [akc. muoșî đi pipćiĭ] (sint.) — (kal.) pihtijne zadušnice; mesopusna subota ◊ muoșî đi pipćiĭ ĭe sîrbatuare kînd đ-aĭ muorț sa fĭerb pipćiĭļi — pihtijne zadušnice su praznik kad se za mrtve spremaju pihtije ◊ muoșî đi pipćiĭ kad întođeuna sîmbîtă înainća lu zîpostîtu đi karńe pihtijne zadušnice padaju uvek u subotu, pre mesnih poklada ◊ pi lînga pipćiĭ, đ-aĭ muorț sa fĭarbe șî grîu ku lapće, đ-aĭa în ḑîua-sta kad șî muoșî đi grîu — pored pihtija, za pokojnike se kuva i žito sa mlekom, pa na ovaj dan padaju i žitne zadušnice ◊ la muoșî đi pipćiĭ nu sa lukră pintru viće — na pihtijne zadušnice ne radi se zbog stoke [GPek] ∞ pipćiĭ  [Vidi]

740  pirișoară  perișoară  сарма  pirișoară (mn. pirișoarе) [akc. pirișoară] (i. ž.) — sarma, jelo od mlevenog mesa pomešanog s pirinčem, i umotano u list kupusa ◊ pirișoară ďe post — posna sarma ◊ pirișoară ku karńe sarma sa mesom ♦ sin. pară (s. Bukovče, Kobišnica) [Kmp.] ♦ dij. sin. sarmă [Por.]   [Vidi]

5128  pîržî  prăji  пржити  pîržî (ĭuo pîržăsk, ĭel pîržașće) [akc. pîržî](gl. p. ref.) — pržiti; zapržiti ◊ vara uomu, lukrînd în kîmp, sa pîržîașće la suare tota ḑîua — leto se čovek, radeći u polju, prži na suncu po ceo dan ◊ akuma a pîržît la tuoț lukratuorĭ kîći doă uauă, da đi prînḑ o să ļi pîržaskă ḑamă đi varḑă ku karńe sada je ispržila za svakog radnika po dva jaja, a za ručak će im zapržiti čorbu od kupusa s mesom [Por.]  [Vidi]

4824  pĭeśină  pecie  кртина  pĭeśină (mn. pĭeśiń) [akc. pĭeśină] (i. ž.) — (anat.) krtina ◊ pĭeśină ĭe karńe fara ńiśun uos, șî fara slańină — krtina je meso bez kostiju i bez slanine ◊ puorśi kare a țînut aĭ batrîń, s-a arańit în padurĭe, șî kînd s-angrașat, avut numa pĭeśină ćistîtă — svinje koje su držali naši stari, hranile su se u šumi i kad su se gojile, imale su samo čistu krtinu ♦ supr. slańină [Por.] ♦ dij. var. pečiĭe (Šipikovo) [Tim.]  [Vidi]

5937  postîrmă  pastramă  пастрма  postîrmă (mn. postîrmĭe) [akc. postîrmă] (i. ž.) — (nutr.) pastrma ◊ postîrma ĭe karńe uskată șî afumată la kamin — pastrma je meso sušeno i dimljeno na kaminu ◊ đi postîrmă s-a aļes đin karńe numa pĭeśina — za pastrmu birala sa od mesa samo krnetina ♦ var. păstrîmă (Tanda) [Por.]  [Vidi]

5551  puost  post  пост  puost (mn. puosturĭ) [akc. puost] (i. s.) — (rel.) (nutr.) post ◊ puost ĭe kînd nu manînś ku slastă kă așa kată kređința tĭă — post je kad ne jedeš mrsno jer tako traži tvoje verovanje ◊ mînkarĭa đi puost ĭe mînkarĭe fara karńe posna hrana je hrana bez mesa ◊ ḑîļiļi đi puost — posni dani ♦ supr. slastă [Por.]  [Vidi]

4519  sapun  săpun  сапун  sapun (mn. sapunurĭ) [akc. sapun] (i. s.) — sapun ◊ sapunu s-a fĭert đin rîsatură śe s-adună pi kuțît kînd s-a župuit puorku, șî ku alće lupadaturĭ đin karńe, kare n-a fuost đi mînkare — sapun se kuvao od oderotine koja se skupljala na nožu prilikom dranja svinje, i od drugih otpadaka od mesa, koji nisu bili za jelo ◊ kînd s-a fĭert sapunu, la fundu kaldări a ramas śiru kare l-a kĭemat stragĭață — kada se kuvao sapun, na dnu bakrača ostajala je kaša koja se zvala stragjaca [Por.]  [Vidi]

4812  slastă  slastă  мрс  slastă [akc. slastă] (i. ž.) — (nutr.) (rel.) mrs; slast ◊ slastă ĭe mînkarĭă ku karńe șî lapće — mrs je hrana sa mesom i mlekom ◊ slastă ĭe mînkarĭe kare sa manînkă numa kînd nuĭe puost — mrs je hrana koja se jede samo kad nije post ♦ sin. dulśața ♦ supr. puost [Por.]  [Vidi]

3937  supțîre  subţire  танак  supțîre (mn. supțîrĭ) [akc. supțîre] (prid.) — 1. (o materiji) a. tanak ◊ pînḑa supțîre sa kîrpĭașće ku ață supțîre — tanko platno krpi se tankim koncem ◊ tuort supțîre — tanko predivo ◊ ak supțîre — tanka igla b. vitak ◊ baĭatu ĭe supțîre la stat — momak je vitak u stasu c. oštar, šiljat ◊ kununa kîrși are vîrurĭ supțîĭrĭ, numa kapriļi sa suĭe pi ĭaļe — venac krša ima oštre vrhove, samo se koze pentraju na njih 2. (o zvuku) visok, tanak; piskutav ◊ fata kîntă ku glas supțîre, da uomu ku glas gruos, șî sa ogođiesk frumuos — devojka peva visokim glasom, a čovek dubokim, pa se lepo slažu 3. (o tečnosti) a. redak ◊ ḑamă supțîre, apă guală fara o bukatură đi karńe retka čorba, gola voda bez komada mesa ◊ lapćiļi uoiluor al đi vară ĭe măĭ supțîrĭe đikît al đi tuamnă — letnje ovčje mleko je ređe od jesenjeg b. mek, slab ◊ la kazanu đi-ntîń rakiĭa a ĭeșît supțîre đi tuot, pă am prokuopto — na prvom kazanu rakija je ispala sasvim meka, pa sam je prepekao ♦ (demin.) supțîrik, supțîrĭeltanano, tanušno ♦ var. supțîrĭe ♦ supr. gruos [Por.]  [Vidi]

3293  usturuoĭ  usturoi  бели лук  usturuoĭ (mn. usturuaĭe) [akc. usturuoĭ] (i. s.) — (bot.) beli luk (Allium sativum) ◊ usturuoĭu ĭe ĭuće, șî puće đi nu puoț sî staĭ apruape đi vrunu kare-l manînkă mult — beli luk je ljut, i smrdi da ne možeš da stojiš pored nekoga ko ga mnogo jede ◊ usturuoĭu are kațăĭ — beli luk ima češnjeve ◊ măĭ dulśe mînkare ĭe usturuoĭu ćinăr ku koļașă kaldă, șî karńe đi mńel — najslađe jelo je mladi luk sa vrućim kačamakom, i jagnjećim pečenjem ◊ kînd uomu manînkă usturuoĭ, sa ĭuțîașće, da ĭastă un fĭeļ kare-ț arđe gura ka kînd manînś fuok viu — kad čovek jede beli luk, on se zaljuti, a ima jedna vrsta koja ti izgori usta kao da jedeš živu vatru [Por.] ♦ dij. sin. (Rečica, Topolovnik) [Stig] ∞ ustura  (Ima umotvorina!)[Vidi]

4948  vas  vas  суд  vas (mn. vasă) (i. s.) — sud, posuda ◊ Rumîńi aĭ batrîń, kare a trait în borđiĭe, n-avut mulće vasă — stari Vlasi, koji su živeli u zemunicama, nisu imali mnogo sudova ◊ ĭastă vasă đi fakut mînkarĭa șî vasă đi mînkat, vasă đi apă șă đi spalat, șă vasă đi muls șă đi fakut brînḑă — ima sudova za spremanje jela i sudova za jelo, sudova za vodu i pranje, i sudova za mužu i pravljenje sira ◊ (kal.) la Marța vasîlor s-a spalat tuaće vasurļi în kasă ku ļeșîĭe — na Čisti utorak prali su se svi sudovi u kući ceđom [Por.]  (Ima umotvorina!)[Vidi]

3213  vițăl  viţel  теле  vițăl (mn. vițăĭ) [akc. vițăl] (i. m.) — (zool.) tele ◊ a fatat vaka, a fakut un vițăl ku păru roșkaćik — otelila se krava, dobila je jedno tele sa crvenkastom dlakom ◊ vițălu s-a lasat đi supt — tele je prestalo da sisa karńe đi vițăl — teletina ◊ pĭaļe đi vițăl — teleća koža ♦ (demin.) vițăluș ♦ up. vițauă [Por.] ∞ vită  [Vidi]

5634  vĭerminuos  vermănos  црвљив  vĭerminuos (vĭerminuasă) (mn. vĭerminuoș, vĭerminuasă) [akc. vĭerminuos] (prid.) — (helm.) crvljiv ◊ mĭ-a dus karńe vĭerminuasă, ș-a fuost muara s-o labîd tuată — doneo mi je crvljivo meso, pa sam morao svo da ga bacim ◊ lovitură vermanuasă, puamă vermanuasă — crvljiva rana, crvljiva voćka ♦ var. vĭermanuos [Por.] ∞ vĭerme  [Vidi]

5799  župui  jupui  драти  župui (ĭuo župuoĭ, ĭel župuaĭe) [akc. župui] (gl. p. ref.) — 1. (o koži) drati, odrati, skinuti kožu ◊ kînd sa taĭe vro žuavină pintru karńe, ĭa măĭ întîń sa župuaĭe, îĭ sa dubuare pĭaļa — kad se kolje neka životinja radi mesa, ona se prvo odere, skine joj se koža 2. (o kori) guliti ◊ čiĭu or salka sa župuaĭe đi kuažă, să ramînă numa albățu đi lukru — lipa ili vrba se gule od kore, da ostane samo beljika za obradu [Por.]   [Vidi]


NASTAVAK PRETRAGE PO OBLASTIMA USMENE KNJIŽEVNOSTI ?

ŠAlJI KOMENTAR:
TRIMITE COMENTARUL
:

71299 
aa
  
ăă
  
bb
  
țț
  
čč
  
ćć
  
dd
  
  
ğğ
  
đđ
  
ďď
  
ee
  
ff
  
gg
  
hh
  
ii
  
îî
  
ĭĭ
  
kk
  
ll
  
ļļ
  
mm
  
nn
  
ńń
  
oo
  
pp
  
rr
  
ss
  
şş
  
śś
  
tt
  
ťť
  
uu
  
vv
  
zz
  
žž
  
źź