Reč krapă nije obrađena kao osnovna reč!

Reč krapă u karticama drugih reči
BrVlaškiRumunskiSrpskiGnezdo reči  Reč u umotvorinamaAkcija
1957  ferbĭa  fierbe  врети  ferbĭa (ĭuo fĭerb, ĭel fĭarbe) [akc. ferbĭa] (gl. p. ref.) — 1. (za tečnosti) vreti, provreti, ključati usled zagrevanja na visokoj temperaturiva ferbĭa apa-sta odată, or nu?hoće li ova voda već jednom provreti, ili ne? 2. (nutr.) spremati kuvanu hranu ◊ la tuata muĭarĭa măĭ întîń s-a katat să șćiĭe să fĭarbă uala — od svake žene se najpre tražilo da zna da „kuva lonac” (=sprema kuvanu hranu) 3. (psih.) biti napet, vreti od uzbuđenja ◊ fĭarbe tuot đi mîńiĭe, numa śe nu krapă kipti sav od besa, samo što ne prsne ♦ var. fĭerbĭa, ferbi [Por.]  (Ima umotvorina!)[Vidi]

2044  fuźi  fugi  бежати  fuźi (ĭuo fug, ĭel fuźe) [akc. fuźi] (gl. n.) — bežati ◊ tot nat fuźe đi nakazu luĭ — svako beži od svoje muke (na svoj način, iz svog razloga) ◊ fuź înkoluo! — (uzv.) beži tamo! (skloni se) ◊ fuźe ka mîța udă — beži kao pokisla mačka (kukavički) ◊ fuźe ku kuada-n șîaļe — beži dignuta repa (poređenje sa govedom koje beži od obada) ◊ fuźe đi krapă beži pa cepa [Por.]  (Ima umotvorina!)[Vidi]

5455  krapa  crăpa  пукнути  krapa (ĭuo krăp, ĭel krapă) [akc. krapa] (gl. p. ref.) — 1. (o materijalu) puknuti, raspuknuti se ◊ blana uskată a krapat la suare — suva daska raspukla se na suncu ◊ o sî krîape parĭeți ku așa malter — puknuće zidovi sa takvim malterom 2. (o biću) pući, presvisnuti ◊ ĭ-a krapat ińima đi duor dupa parînț — puklo mu je srce od želje za roditeljima krapă purśiĭi đi fuame — crknuće prasad od gladi ◊ (u izr.) krăpĭ! — crkni! ♦ sin. sparźa, pļusńi [Por.]  [Vidi]

3550  nu  nu  не  nu (pril.) — ne ◊ nu puaće așa kum ginđiț — ne može tako kako mislite ◊ nu sa puaće faśa ńimika — ne može se učiniti ništa ◊ kum đe nu — kako da ne ◊ nu măĭ sa puaće — ne može se više ◊ nu, nu șă nu — ne, ne i ne ◊ nu kî sa ćiame, numa krapă đi frikă — ne da se boji, nego puca od straha ♦ supr. da [Por.]  [Vidi]

5600  prîsńi  prâsni  прснути  prîsńi (ĭuo prîsńesk, ĭel prîsńiașće) [akc. prîsńi] (gl. p.) — prsnuti, napući ◊ śuaua prîsńiașće kînd numa krapă șî kînd sa văd krîpaturļi, da nu sa sparźe în parśiaļe — nešto prsne kad samo pukne i kad se vide naprsline, ali se ne razbije na komade [Por.]  [Vidi]

3139  sfulđir  fulger  муња  sfulđir (mn. sfulđire) [akc. sfulđir] (i. s.) — munja ◊ sfulđir ĭe lumină tare kare luśașće pi śerĭ înainća duraituluĭ — munja je jako svetlo koje bljesne na nebu pre grmljavine ◊ dupa tuot sfulđiru dă trîasńitu în vrun ļemn mare, șă-l krapă ku saźata pănă la pomînt — iza svake munje udara grom u neko veliko drvo, i strelom ga rascepi sve do zemlje ◊ saźata sfulđiruluĭ ĭe fakută đin krîmput đi krĭamińe askuțît — munjina strela napravljena je od komada oštrog kremena ♦ var. sfulđer (Tanda) [Por.] ♦ dij. var. fulźer [Crn.]  [Vidi]


NASTAVAK PRETRAGE PO OBLASTIMA USMENE KNJIŽEVNOSTI ?

ŠAlJI KOMENTAR:
TRIMITE COMENTARUL
:

121072 
aa
  
ăă
  
bb
  
țț
  
čč
  
ćć
  
dd
  
  
ğğ
  
đđ
  
ďď
  
ee
  
ff
  
gg
  
hh
  
ii
  
îî
  
ĭĭ
  
kk
  
ll
  
ļļ
  
mm
  
nn
  
ńń
  
oo
  
pp
  
rr
  
ss
  
şş
  
śś
  
tt
  
ťť
  
uu
  
vv
  
zz
  
žž
  
źź