Reč kuasa nije obrađena kao osnovna reč!

Reč kuasa u karticama drugih reči
BrVlaškiRumunskiSrpskiGnezdo reči  Reč u umotvorinamaAkcija
360  amnari  amnari  оштрити  amnari (ĭuo amnarĭesk, ĭel amnarĭașće) [akc. amnari] (gl. p. ref.) — (zast.) 1. oštriti kosu kamenim brusom ◊ kopilu kosîașće, ama înga nu șćiĭe să amnarĭaskă kuasa bińe — dete kosi, ali još ne zna dobro da brusi kosu 2. kovačkim načinom spajati dva metalna dela ◊ șîna la ruata đi kar ĭe amnarită la duauă luokurĭ — kolska šina spojena je na dva mesta 3. (fig.) podvaljivati nekom, ljuto varati nekog ◊ bagă sama bińe, să nu ći amnarĭaskă vrunu — pazi dobro, da te neko ne prevari ◊ nu amnari lumĭa — nemoj varati ljude [Por.] ∞ amnarĭ  [Vidi]

531  brațarĭe  brăţare  гривна  brațarĭe (mn. brațîărĭ) [akc. brațarĭe] (i. ž.) — 1. grivna, obujmica ◊ brațarĭa țîńe kuasa-n držală — metalna grivna drži kosu na držalji ◊ a pikat brațarĭa la kapatîńu lu skamnu karuluĭ — ispala je obujmica na stolici drvenih kola [Crn.] ◊ brațarĭa ĭe o buśauă đi fĭer ku kare sa ļagă doă parśaļe alu śeva — grivna je gvozdena čaura kojom se vezuju dva dela nečega [Por.] 2. prsni ukras na odevnim predmetima od sukna ◊ arĭe brațărĭ mîndrĭe la zabun — ima lepe ukrase na zubunu [Crn.] ∞ braț  [Vidi]

1090  ćakă  teakă  ножница  ćakă (mn. ćake) [akc. ćakă] (i. ž.) — 1. nožnica, korice za nož; kanija ◊ nuĭe bun sî puorț kuțîtu fîră ćakă, kî puoț sî ći taĭ — ne valja da nosiš nož bez kanija, jer možeš da se posečeš [Crn.] 2. futrola za duguljaste predmete uopšte ◊ ćakă đi dus kuća, đi askuțît kuasa futrola za nošenje brusa, kojim se oštri kosa (Plavna) [Pad.] 3. (fig.) (vulg.) vagina i anus ♦ var. ćuok [Por.]   (Ima umotvorina!)[Vidi]

1777  ćuok  cioc  футрола  ćuok3 (mn. ćuokurĭ) [akc. ćuok] (i. s.) — 1. futrola, kutija, korice; navlaka ◊ ćuok đi kuće, o kućiĭe lunguĭată, skobită-n ļiemn, pi kare kosîtuori a duso la brîu; în ĭel a țînut kuća đi askuțît kuasa futrola za brus (vodijer), duguljasta kutija od izdubljenog drveta, koju su kosci nosili na pojasu; u njoj su držali brus za oštrenje kose ♦ var. ćakă 2. vrsta šiljate brade koju su puštali stariji ljudi ◊ muoșu Pîătru ku barba ćuok — čiča Pera sa šiljatom bradom [Por.]  [Vidi]

5027  dîržală  dârjală  држаље  dîržală (mn. dîržăļe) [akc. dîržală] (i. ž.) — držalje, drška ◊ dîržala ĭe ļemn ńićeḑat șî supțîĭat în kare ĭe pus vrun alat śe sa țîńe-n mîń kînd sa lukră ku ĭel, kum ĭe sakurĭa, kuasa, sapa, tîrnakuopu — držalje je glatko i tanko drvo na koje je nasađena neka alatka koja se drži rukama dok se njome radi, kao što je sekira, kosa, motika, trnokop ◊ dîržala sa faśe đin ļemn ușuor șî tare, măĭ mult đi frasîn șî bagrĭem — držalje se pravi od laganog i jakog drveta, najviše od jasena i bagrema ♦ sin. kuadă [Por.]  [Vidi]

3079  frînźe  frânge  ломити  frînźe (ĭuo frîng, ĭel frînźe) [akc. frînźe] (gl. p. ref.) — lomiti, prelomiti; slomiti ◊ atîta a rođit puomi anu-sta, đi sa frîng înkarkaț ku puame — toliko su voćke rodile ove godine, da se lome pretovarene plodovima ◊ a dat ku kuasa în bușćan, ș-a frînto đin kalkîń — zakačio kosom panj, i polimio je u kolenu ◊ la frînt đi bataĭe — plomio ga je od batina ◊ a frînt držaļa la sakurĭe — slomio je držalje na sekiri [Por.]  [Vidi]

1965  glađe  cute  гладило  glađe (mn. glîăḑ) [akc. glađe] (i. ž.) — (zast.) gladilo, kameni brus za oštrenje, od kvarcnog peščara ◊ ku glađe s-a askuțît kuasa, kuțîćiļi, briśu șî alta — gladilom se oštrila kosa, noževi, brijači i drugo ◊ pĭatra đi glađe a gasîto uamińi pin stîăń, a fuost vînîtă-n kisă — kamen za gladilo muškarci su nalazili u stenama, bio je tamnoplave boje ♦ sin. kuće, brus ♦ / < srb. gladiti, glačati [Por.]  [Vidi]

5361  kalkîń  călcâi  пета  kalkîń (mn. kalkîńe) [akc. kalkîń] (i. s.) — (anat.) peta ◊ kalkîńu ĭe parća đi la urmă alu talpă — peta je zadnji deo stopala ◊ are șî kuasa đi kosît kalkîńiļi a iĭ — ima i kosa za košenje svoju petu [Por.] ∞ kalka   [Vidi]

3331  kosî  cosi  косити  kosî (ĭuo kosîăsk, ĭel kosîașće) [akc. kosî] (gl. p. ref.) — kositi, naročito travu za ishranu stoke ◊ fînu sa kosîașće ku kuasa seno se kosi kosom ◊ fînka sînt ļivĭeḑîļi pi śuośiļi nuaștre grĭaļe, kî ĭe ĭarba mare șî fînuasă, la nuoĭ ĭe kosîtu măĭ grĭeu lukru saćeńesk — pošto su livade na našim brdima teške, zbog velike i guste trave, kod nas je kosidba najteži seoski posao ◊ kopil voĭńiśesk sa ĭa în sama kî ĭe krĭeskut voĭńik, kînd înśiape să kosaskă în rînd ku kosîtuorĭ aĭ batrîń — muško dete smatra se odraslim muškarcem, kad počne da kosi u grupi sa starim koscima [Por.]  [Vidi]

3332  kosîtuorĭ  cositor  косач  kosîtuorĭ (mn. kosîtuorĭ) [akc. kosîtuorĭ] (i. m.) — kosač, kosac, osoba koja kosi ◊ kosîtuorĭ ĭe uom kare kosîașće ļivĭeḑîļi ku fîîn — kosač je človek koji kosi livade sa senom ◊ kosîtuorĭu ĭe uom kare puaće să mîńe otkuoșu đirĭept, kît đi grĭa să fiĭe ļivađa, șî kît đi tîvaļiș să fiĭe luoku în kare sa kosîașće — kosač je čovek koji može pravo da tera otkos, koliko god teška da je livada, i kolika god da je strmo mesto na kome se kosi ◊ kosîtuorĭu trăbe să șćiĭe să askută kuasa ku kuća, șî s-o bată bińe ku śokanu pi ńikovală — kosač treba da zna dobro da naoštri kosu brusom, i da je dobro okuje čekićem na nakovnju [Por.] ∞ kosî   [Vidi]

3075  kuasă  coasă  коса  kuasă (mn. kuasă) [akc. kuasă] (i. ž.) — (tehn.) kosa, oruđe za košenje trave kuasa ĭe un kuțît lung, înkîrļombat la vîr, pus în dîržaļe đi ļemn, ku kare sa kosîașće ĭarba — kosa je dugačko povijeno sečivo, stavljeno na drveno držalje, kosište, kojim se kosi trava ◊ kuțîtu ĭe pînḑă supțîrĭe đi fĭer, pi gură batută ku śokanu șî askuțîtă ku kuća, să taĭe ĭarba măĭ ușuor — sečivo kose ima tanko čelično platno, čije je sečivo otkovano čekićem i naoštreno brusom, da lakše seče travu ◊ pi marźina đin lăturĭ kuțîtu lu kuasa ĭe întarit ku o vargă, fakută đin o dungă đi pînḑă, ku śokanu întuarsă-n sus — sa leđa kosa je ojačano rebrom, napravljenog od uskog dela platna koji je kovanjem okrenuto na gore kuasa la botur are kalkîń, ku un kîrļig întuors în vaļe — nasuprot vrhu kosa ima petu, sa jednim jezičkom okrenutim na dole ◊ ńișći kuasă, unđe sînt ļivĭeḑîļi grĭaļe, sînt întariće ku un kîrļig đi fĭer, kare înkostiîș ļagă brațarĭa șî pînḑa la kalkîń — neke kose, gde su livade teške, ojačane su metalnom šipkom koja popreko spaja grivnu i petu kose kuasa sa prinđe đi dîržală ku un ińel đi fĭer kare-l kĭamă brațare — kosa se za držalje pričvršćuje pomoću jednog metalnog prstena koji se zove grivna ◊ dîržaļa đi kuasă sa faśe đin ļiemn ușuor șî žîlau — kosište se pravi od lakog i žilavog drveta ◊ pi lînga žumataća kuoḑî, sa puńe un kîrļuomb đi ļiemn, pi kare kosîtorĭu-l țîńe ku mîna đirĭaptă kînd mînă otkuoșu, da ku stînga țîńe kuada dîržăļi apruape đi vîr — negde oko polovine kosišta stavlja se drvena ručka, koju kosac drži desnom rukom kada tera otkos, a levom rukom drži kosište blizu vrha [Por.] ∞ kosî  [Vidi]

1964  kuće  cute  брус  kuće (mn. kuț) [akc. kuće] (i. ž.) — brus, kamen za oštrenje kose, noževa i sl. ◊ kuća đ-askuțît kuasa a ĭeșît înkuaśa, am kumparato pin dugîăĭ, đimult s-a askuțît kuasa ku o pĭatră kare a kĭemato „glađe” — brus za opštrenje kose pojavio se ovamo, kupovali smo ga po prodavnicama, nekada se kosa oštrila jednim kamenom koji se zvao „glađe” ♦ sin. glađe [Por.]  [Vidi]

3037  vargă  vargă  трака  vargă (mn. vărź) [akc. vargă] (i. ž.) — (tehn.) 1. traka, crta, linija; pruga ◊ a luvat karbuńiļi, ș-a tras o vargă ńagră pi blană, ka un sămn unđe trăbe s-o taĭe — uzeo je ugljen, i povukao jednu crnu crtu na dasci, kao znak gde treba da je preseče ◊ pîătura înpuĭată ku vărź ruoșîĭe — ponjava ukrašena crvenim prugama 2. rub, ivica; rebro kuasa đi kosît are kuțît lung, lu kare ĭe pînḑa întarită ku o vargă îngustă, đi kovaś înkoveĭată-n sus — kosa za košenje ima dugačko sečivo, čije platno ojačano rebrom, uskim delom platna koji je kovački iskrivljeno na gore (Tanda) ♦ sin. dungă [Por.]  [Vidi]


NASTAVAK PRETRAGE PO OBLASTIMA USMENE KNJIŽEVNOSTI ?

ŠAlJI KOMENTAR:
TRIMITE COMENTARUL
:

114666 
aa
  
ăă
  
bb
  
țț
  
čč
  
ćć
  
dd
  
  
ğğ
  
đđ
  
ďď
  
ee
  
ff
  
gg
  
hh
  
ii
  
îî
  
ĭĭ
  
kk
  
ll
  
ļļ
  
mm
  
nn
  
ńń
  
oo
  
pp
  
rr
  
ss
  
şş
  
śś
  
tt
  
ťť
  
uu
  
vv
  
zz
  
žž
  
źź