Reč kunoskută nije obrađena kao osnovna reč!

Reč kunoskută u karticama drugih reči
BrVlaškiRumunskiSrpskiGnezdo reči  Reč u umotvorinamaAkcija
307  aldan  aldan  летња конопља  aldan (mn. aldań) [akc. aldan] (i. m.) — (bot.) letnja konoplja, oprašivač; muška biljka konoplje koja nema seme (Cannabis sativa) ◊ aldanu sî kunuașće pi nalțîmĭe, mîĭ nalt ĭe đi kĭt kîńipa — letnja konoplja se poznaje po visini, viša je od jesenje ◊ aldanu ĭe omeńesk, da kîńipa muĭerĭaskă — letnja konoplja je muška, a jesenja ženska ◊ aldańi sî kuļeg dupa śe ļagă kîńipa — muška konoplja se bere posle oprašivanja ◊ vuorba aldan ĭe kunoskută în Osńiśa, Vaļakuańa, Savinîț, Șarbanuț, Podguorț, Izvuoru al mik, Dobropuoļa, ka kîńipa đi vară — reč „aldan” je poznata u selima Osnić, Valakonje, Savinac, Šarbanovac, Podgorac, Mali Izvor, Dobro Polje kao letnja konoplja [Crn.] ♦ dij. var. aldań ◊ aldań ĭe kîńipa ku samînță — aldanj je konoplja sa semenom (Rudna Glava) [Por.]  (Ima umotvorina!)[Vidi]

2121  baļigarĭ  băligar  балегар  baļigarĭ (mn. baļigarĭ) [akc. baļigarĭ] (i. m.) — (ent.) balegar, insekt (Geotrupes stercorarius) ◊ baļagarĭu ĭe guangă mikă, ńagră, kunoskută kă adună skrume đi baļigă, șî mĭergînd înapuoĭ, ļi faśe buboloș ka kikirĭaḑa đi ĭepur — balegar je mala, crna buba, poznata po tome što skuplja mrvice balege, i idući unazad, pravi od njih grudvice veličine zečjeg brabonka ♦ var. băļigarĭ, bîļegarĭ [Por.] ∞ baļigă  [Vidi]

699  bîăl  băl  бео  bîăl (bîălă) (mn. bîăļ, bîăļе) [akc. bîăl] (prid.) — 1. (color) svetlina boje, valer; svetloplav, svetlosmeđ ◊ vînît bîăl — svetlo plav ◊ galbin bîăl — svetlo žut ♦ sin. alburiu, albaćik, albastru 2. (za čoveka) plav, plavog tena, plave ili bele kose, uopšte: svetle puti; po toj osobini davali su se nadimci koji su često, vremenom, postajali porodična prezimena ◊ Baba Bîăla a fuost vrîžîtuare kunoskută Baba Bela je bila poznata vračara ◊ Boža Beļa a țînut kafană în Arnaglaua — Boža Beli držao je kafanu u Rudnoj Glavi ♦ sin. (pej.) biļeuzbelko, belja 3. var. bala, nadimak Bala, (mn. Baluońi — Balići ), familija u Rudnoj Glavi ◊ Truță Bala — Petar Balić 4. (augm.) (m. r.) balan, (ž. r.) balană (mn. balańi, baluońi), (antr.) Balan, Balańi, BalańeșćiBalan, Balani, Balanešti (Balanovići) 5. (za životinje, ovce i goveda) belog runa, bele njuške, bele kože ♦ var. bîălă, baluță, balușă, balură [Por.] ∞ beļi  [Vidi]

798  borțuoń  borţoi  каменчина  borțuoń (mn. borțuańe) [akc. borțuoń] (i. s.) — kamen, oveći komad ◊ pănă iĭ a mĭers pi drum, ńiskaĭ kopiĭ đin tufă s-a pus ku borțuańe pi iĭ — dok su oni išli putem, neka deca su ih iz šume napala kamenjem ♦ / (augm.) < borț ♦ sin. petruoń, bolovan, bikuoń, baĭkuoń [Por.] ∞ pĭatră  (Ima umotvorina!)[Vidi]

3412  duosńikă  dosnică  досника ?  duosńikă (mn. duosńiśe) [akc. duosńikă] (i. m.) — (bot.) (mag.) „dosnika” ?, šumska biljka sa listovima okrenutim „leđa u leđa” (Carpesium cernuum) ◊ duosńikă, buĭađe padurĭaļnikă ku frunḑă întuarsă ku duosu una kîtra alta, a fuost kunoskută numa lu vrăžîtuorĭ — „dosnika”, šumska biljka sa lišćem okrenutim leđno jedno prema drugom, bila je poznata samo vračarama ◊ vrîžîtuorļi a kreḑut kă așa buĭaḑe, ku frunḑă întuarsă „șăļe-n șăļe” puaće să mîńe rău să-ntuarkă șăļiļi la-l bolnau, șî să-l lasă sînatuos — vračare su verovale da takva biljka, sa lišćem okrenutim „leđa u leđa”, može da natera zlo da okrene leđa bolesniku, i da ga ostavi zdravog [Por.] ∞ duos  (Ima umotvorina!)[Vidi]

1385  ḑîkatură  zicătură  свирка  ḑîkatură (mn. ḑîkaturĭ) [akc. ḑîkatură] (i. ž.) — 1. (muz.) svirka, sviranje na instrumentu ◊ am askultat o ḑîkatură batrînă în fluĭer — slušao sam jednu staru svirku na duduku ♦ dij. var. zîkatură (Valakonje, Savinac, Lubnica, Gamzigrad) [Crn.] ◊ ḑîkatura lu moșu Voĭna lăutarĭu a fuost kunoskută șî-n afară dă Mlaoa — sviranje čiča Vojne violiniste bilo je poznatgo i izvan Mlave (Busur) [Mlava] ♦ dij. sin. kînćik [Por.] 2. (zast.) izreka, poslovica ◊ muoșu a fuost uom ikļan, a vorbit tuot pin ḑîkaturĭ — čiča je bio mudar čovek, govorio je sve kroz izrekeḑîśa  [Vidi]

3424  đeșfațat  desfătat  угледан  đeșfațat (đeșfațată) (mn. đeșfațaț, đeșfațaće) [akc. đeșfațat] (prid.) — (zast.) ugledan, častan, pošten ◊ kasa lor ĭe în satu nuostru đemult kunoskută ka o kasă omeńită șă tare đeșfațată — njihova kuća je u našem selu odavno poznata kao časna i veoma ugledna [Por.] ∞ đeșfațare  [Vidi]

3865  kalamantă  trasură  двоколица  kalamantă (mn. kalamanće) [akc. kalamantă] (i. ž.) — dvokolica ◊ kalamantă ĭe un fĭeļ dă karuță ku doă ruoț, dă dus tovar măĭ ușuor — kalamanta je vrsta dvokolice, za prevoz lakšeg tereta ◊ kalamanta are o osiĭe ku doă ruaće, șî kotur dășkis, înkonveĭat ka luna ćinără — kalamanta ima jednu osovinu sa dva točka, i otvoren sanduk, zakrivljen kao mlad mesec ♦ var. kolomantă (Ranovac) [Mlava] ♦ sin. kariotă (Topolovnik) [Bran.] ∞ kar  (Ima umotvorina!)[Vidi]

2992  kîlțan  câlţan ?  клцан  kîlțan (mn. kîlțańe) [akc. kîlțan] (i. s.) — klcan, muška košulja ◊ kîlțan ĭe kimĭașă omeńiaskă đi kîlț, đeșkis la pĭept ka śupagu ăl muĭerĭesk, unđe avut vro tri-patru kiptuorĭ, kă bumbĭ n-a fuost — klcan je muška košulja od konoplje, sa preklopom na grudima kao ženski čupag, gde je imao tri-četiri petlje za zakopčavanje, jer dugmeta nije bilo ◊ kîlțan vrodată s-a ḑîs la tuaće fĭelurĭ đi kimĭeș omeńieșć — klcan je nekad bio naziv za sve vrste muških košulja ◊ în Tanda vuorba kîlțan nuĭe kunoskută u Tandi reč klcan nije poznata ♦ up. kimĭașă, kamașă ♦ sin. drîsman [Por.] ∞ kîlț  [Vidi]

1550  kuaĭļi popi  coaiele-popii  клокочика  kuaĭļi popi [akc. kuaĭļi popi] (sint.) — (bot.) klokočika, klokoč (Staphylea pinnata) (dosl.) „popova muda” ◊ țîn minće kă mama a kuļes klopațîaļe, șî ļ-a uskat la suare, ama đi śe ĭ-a trîbuit, nu șću; đimult a fuost — pamtim da je baba brala klokočiku, i da je sušila na suncu, ali za šta joj je trebalo, ne znam, davno je bilo (Blizna) ◊ kînd kosîtuori a taĭat buĭađa-sta ku kuasă, sa-ș batut žuok kă a taĭat kuaĭļi la puopa — kad bi kosci posekli ovu travku, zbijali su šalu da su posekli popu muda (Tanda) ♦ sin. klopațîaļe — (dosl.) zvončići [Por.] ◊ muĭerļi a kuļeso, a uskato șî a duso la morminț, a dato đi pomană l-aĭ muorț — žene su je brale, sušile i nosile na groblje, gde su je namenjivale pokojnicima (Jasikovo) [GPek] ◊ șî la nuoĭ ĭe kunoskută buĭađa kuaĭļi popi, dă prîn ńivă — i kod nas je poznata travka klokočika, raste po njivi (Žitkovica) [Bran.] ♦ dij. var. koaĭļi popi (Samarinovac) [Kmp.]  (Ima umotvorina!)[Vidi]

3199  mamă  bunica  баба  mamă (mn. mame) [akc. mamă] (i. ž.) — baba 1. (srod.) roditeljeva majka, baka ◊ nuoĭ ḑîśem mamă la muma lu muma șî la muma lu tata — mi kažemo baba majčinoj i očevoj majci ◊ baba ĭe tuata muĭarĭa kare are ńepuoț — baba je svaka žena koja ima unuke ◊ mama mĭa ĭe babă — moja baka je baba ◊ pi mamî-mĭa a kemato Stanka — moja baba se zvala Stanka [Por.] ◊ mamă ĭe muma mumi, ore muma lu tata — baba je majčina majka, ili očeva majka (Osnić) ◊ baba Nata ĭe mama lu Drăgomir šî mumă lu mumă-sa Kăla — baba Nata je Dragomirova baba i majka njegove majke Kele (Krivelj) [Crn.] 2. (fam.) stara žena, starica ◊ „mamă” ḑîśe, în taĭnă, al ćinîr la tuata famĭaĭa batrînă — „baka” kaže, u razgovoru, mlađi svakoj starijoj ženi [Por.] sin. babă ◊ ∞ ńam  (Ima umotvorina!)[Vidi]

4908  morarĭ  morar  воденичар  morarĭ (mn. morarĭ) [akc. morarĭ] (i. m.) — vodeničar ◊ morarĭu ĭe uom kare are muară, or kare lukră ku muara — vodeničar je čovek koji ima vodenicu, ili koji radi na vodenici ◊ morarĭ kare are muară kunoskută, kapîtă poļikră „morarĭ” kare trĭaśe șă pi ńepoțî luĭ — vodeničar koji ima poznatu vodenicu, dobija nadimak „morar” koji prelazi i na njegovo potomstvo [Por.] ∞ muară  [Vidi]

2688  pivă  piuă  лочка  pivă2 (mn. pivĭ) [akc. pivă] (i. ž.) — (tehn.) ločka, breov; kočnica ◊ piva đi kar ĭe un tutuk skobit kît ĭe larźimĭa alu șîna lu ruata karuluĭ, șî ku ĭa sa înpĭađikă karu kînd mĭarźe-n vaļe, înkarkat ku tovar grĭeu — ločka je jedan trupac izdubljen za širinu šine kolskog točka, kojim se koče kola kada pod teškim teretom idu nizbrdo ◊ piva la vîr are o buată, đi kare sa ļagă lanțu ku un kîpatîń, da ku alalalt lanțu ĭe ļegat đi ruda karuluĭ — ločka ima na vrhu jednu budžu, o koju je vezan lanac jednim krajem, a drugim je lanac vezan za kolsku rudu ◊ piva astîḑ sa faśe đi fĭer, șî fînka karurļi đi buoĭ gata s-a pĭerdut, akuma sa puńe la prikoļița đi traktur — ločka se danas pravi od metala, i pošto su se zaprežna kola gotovo izgubila, sada se stavlja na traktorsku prikolicu (Crnajka) [Por.] ♦ dij. sin. pĭađikă ◊ la nuoĭ nuĭe kunoskută vuorba „pivă”, aĭa la nuoĭ sa kĭamă pĭađikă — kod nas nije poznata reč „piva”, kod nas se to zove kočnica (Jasikovo) [GPek], pĭađikă (Sige) [Hom.] ♦ dij. sin. oprituare (Kobilje) [Stig] ♦ dij. sin. înpeđekatuare (Kladurovo), păpuk dă kar (Ranovac), papuk dă roată dă kar (Bošnjak, Mlava) [Mlava], papuk dă kar (Isakovo) [Mor.] ◊ papuku s-a pus la ruata dă kar kînd a mĭers ku karu pră pripor învale, să inpĭađiśe karu, să nu ĭa mau — ločka se stavljalala na kolski točak kad se kolima išlo nizbrdo, da zakoči kola, da ne uhvate maju (Vrbnica, Pomoravlje) [Pom.] ∞ pĭađikă  (Ima umotvorina!)[Vidi]

5333  putuare  putoare  ленчуга  putuare2 (mn. putuorĭ) [akc. putuare] (i. ž.) — (zast.) lenčuga, lenština, lenj čovek ◊ ĭ-a spus lumĭa frumos să nu sa mariće dupa putuarĭa-ĭa đi baĭat, kă o să muară đe fuame — lepo su joj govorili ljudi da se ne udaje za tu lenštinu od momka, jer će umreti od gladi ◊ la rumîńi aĭ batrîń a fuost kunoskută povasta li vro Mariĭe Puturuasă — kod starih Vlaha bila je popularna priča o nekoj Mariji Lenjivici ♦ sin. ļenuos, žîguare [Por.]  [Vidi]

4755  soldațîĭe  soldăție  војска  soldațîĭe (mn. soldațîĭ) [akc. soldațîĭe] (i. ž.) — (folk.) vojska, soldateska; vojni rok ◊ vuorba soldațîĭe la nuoĭ a fuost kunoskută numa pin kînćiśe lu lîutarĭ batrîń — reč soldateska je kod nas bila poznata samo kroz pesme starih lautara ♦ sin. armată, kîtańiĭe [Por.] ∞ soldat  [Vidi]

3322  șuop  nătang ?  глуп  șuop (șuapă) (mn. șuopĭ, șuape) [akc. șuop] (prid.) — (o razumu) glup, priglup; tup, koji teško shvata; tvrdoglav; šašav ◊ sa faśe șuop, sî ginđaskă lumĭa kî n-a șćut śe faśe — pravi se glup, da misle ljudi da nije znao šta radi (Rudna Glava) ◊ nu ći faśa șuop, kă će șćiu bińe — ne pravi se glup, jer te dobro znam ◊ o muĭare șuapă, đe o sută đi uorĭ să-ĭ spuń, nu măĭ ĭa la kap — glupa žena, sto puta da joj kažeš, neće shvatiti (Crnajka) ◊ șuop ĭe uom tare đe kap kare n-askultă đe ńima — „šop” je tvrdoglav čovek koji ne sluša nikoga (Tanda) [Por.] ◊ șuop ĭe uom tare đe kap — „šop” je tvrdoglav čovek (Krivelj) ◊ șuop ĭe uom pruost la kap — „šop” je priglup čovek (Osnić) [Crn.] ♦ dij. var. șop ◊ șop la noĭ pe sîrbĭeșťe ar fi „șașăv” — „šop” bi kod nas na srpskom značilo „šašav” (Radujevac) [Kmp.]  (Ima umotvorina!)[Vidi]

1554  traĭan  troian  траг  traĭan (mn. traĭań) [akc. traĭan] (i. m.) — trag ◊ traĭanu ĭe urma kare ramîńe dupa śeva śe trĭaśe pin fîn ńikosît, or pin grîu — trajan je trag koji ostaje iza nečega što prođe kroz nekošenu travu, ili žito ◊ traĭan ĭe urma dupa ruoț đi kar, kînd ĭe pomîntu muaļe — trajan je trag u mekoj zemlji iza kolskih točkova ♦ sin. povuoĭ (Jasikovo) [GPek] ♦ dij. var. troĭan (Osnić) [Crn.] ◊ în Porĭeśa asta vuorbă nuĭe kunoskută; aiśa urma pin fîn or pin grîu sa kĭamă povuoĭ — u Poreču ova reč nije poznata; ovde se trag u travi ili žitu zove povoj (Rudna Glava, Tanda) [Por.]  [Vidi]

5032  Țeremuoșńa  Țeremoșnea  Церемошња  Țeremuoșńa (i. ž.) — (ojk.) Ceremošnja ◊ Țeremuoșńa ĭe sat rumîńesk în țînutu Zvižduluĭ — Ceremošnja je vlaško selo u oblasti Zvižda ◊ Țeremuoșńa ĭe kunoskută dăparće pră o pĭeșćiră lungă — Ceremošnja je nadaleko poznata po jednoj dugačkoj pećini [Zvizd]   [Vidi]


NASTAVAK PRETRAGE PO OBLASTIMA USMENE KNJIŽEVNOSTI ?

ŠAlJI KOMENTAR:
TRIMITE COMENTARUL
:

67540 
aa
  
ăă
  
bb
  
țț
  
čč
  
ćć
  
dd
  
  
ğğ
  
đđ
  
ďď
  
ee
  
ff
  
gg
  
hh
  
ii
  
îî
  
ĭĭ
  
kk
  
ll
  
ļļ
  
mm
  
nn
  
ńń
  
oo
  
pp
  
rr
  
ss
  
şş
  
śś
  
tt
  
ťť
  
uu
  
vv
  
zz
  
žž
  
źź