Reč kîrpă nije obrađena kao osnovna reč!

Reč kîrpă u karticama drugih reči
BrVlaškiRumunskiSrpskiGnezdo reči  Reč u umotvorinamaAkcija
6296  țăńik  țănic  цедиљка  țăńik (mn. țăńiś) [akc. țăńik] (i. m.) — cediljka ◊ țăńik a fuost un parśel đi kîrpă pin kare sa străkurat śanușa — cediljka je bila parče platna kroz koje se cedila ceđ ♦ sin. strîkatuare [Por.]  [Vidi]

5895  împurpađit  îmbrobodit  забрађен  împurpađit (împurpađită) (mn. împurpađiț, împurpađiće) [akc. împurpađit] (prid.) — zabrađen ◊ muĭare împurpađită sa kunuașće pi kîrpă ku kare astrukat păru, să nu sa vadă — zabrađena žena poznaje se po marami kojom je pokrila kosu, da se ne vidi ◊ muĭeriļi sa împurpađesk în măĭ mulće fĭelur, pi kum ļagă kuarńiļi kîrpi: supt barbă, la ćiame or la śafă đinapuoĭ — žene se zabrađuju na više načina, prema tome kako vezuju krajeve marame: ispod brade, na temenu ili na potiljku pozadi [Por.] ∞ împurpađi  [Vidi]

6273  kuanđe  conci  конђа  kuanđe (mn. kuonđ) [akc. kuanđe] (i. ž.) — konđa ◊ kuanđa ĭe un śerk đi ćiĭ, kare a puartat muĭarĭa mîritată în vîru kapuluĭ supt kîrpă konđa je obruč od lipovine, koji je nosila udata žena na temenu glave ispod marame [Por.]   [Vidi]

4331  ļigatură  ligatură  веза  ļigatură (mn. ļigaturĭ) [akc. ļigatură] (i. ž.) — 1. (tehn.) veza između dva elementa ◊ a fakut ļigatură đi ćiĭ, șî ku ĭa a ļegat snuopi đi grîu — pravili su vezu od like, i njome su vezivali snopove žita ◊ kîńi a ļegat sara ku lanțu, fakuț đi țîgań, kă aĭa a fuost ļigatură țapînă — pse su uveče vezivali lancem, koji su pravili Cigani, jer je to bila najjača veza 2. povez, bošča ◊ baba a pitulat bańi într-o ļigatură đi kîrpă batrînă, ama kopiĭi a gasît șî ĭ-a luvat — baba je krila novac u jednom povezu od stare marame, ali su ga deca našla i uzela 3. (soc.) (ret.) odnos, veza među ljidima ◊ ĭa s-a źurat în kopiĭ kă întra iĭ n-a fuost ńiś o ļigatură — ona se zaklela u decu da među njima nije bilo nikakve veze [Por.] ∞ ļega  [Vidi]

2640  muĭerĭesk  muieresc  женски  muĭerĭesk (muĭerĭaskă) (mn. muĭerĭeșć) [akc. muĭerĭesk] (prid.) — ženski, koji se odnosi na žene, koji ima osobine žena, koji pripada ženama kîrpă muĭerĭaskă — ženska marama ◊ lukru muĭerĭesk — ženski posao ◊ kînćiśe muĭerĭeșć — ženske pesme ◊ puort muĭerĭesk đi batrîńață — starinska ženska nošnja [Por.] ∞ muĭarĭe  [Vidi]

6099  ńegru  negru  црнина  ńegru2 [akc. ńegru] (i. m.) — (rel.) crnina ◊ ńegru ĭe țuală ńagră kare înbrakă žăļniku dupa vrun ńam muort — crnina je crna odeća koju oblači ožalošćeni za nekim umrlim rođakom ◊ ńegru muĭerĭesk ĭe kîrpă ńagră, da barbațăsk kimĭașă ńagră— ženska crnina je crna marama, a muška crna košulja ◊ ńegru sa puartă un an đi ḑîļe, da dupa kopiĭ ćińirĭ mumîńiļi puartă șî pană la triĭ ań, or, kîćodată, pănă la muarće — crnina se nosi godinu dana, a za mladom decom majke nose i do tri godine, ili, ponekad, do smrti ◊ în Porĭeśa kînd sa înkĭaĭe anu, ńegru sa lapîdă dupa ușă, șî sa lasă să putraḑaskă a koluo — u Poreču kad istekne godina, crnina se baca iza vrata, i ostavi tamo da istrune ◊ (ver.) pănă ńamu duśe ńegru, șă al muort pi lumĭa-ĭa ĭe žăļnik — dok rodbina nosi crninu, i pokojnik je u žalosti na onom svetu ◊ (ver.) kînd žăļńiku labîdă ńegru șă înbrakă alb, ăl muort kapîtă uokĭ șă đin ńigurĭață ĭasă la viđarĭe — kad ožalošćeni baca crninu i oblači belo, pokojnik dobija oči, i iz tame izlazi na videlo [Por.] ∞ ńegru1  [Vidi]

2431  ńiśkînd  nicicănd  никад  ńiśkînd [akc. ńiśkînd] (pril.) — nikad ◊ șî sî ma frîngă đi bataĭe, ńiśkînd n-o să-l spun — i da me polome od batina, nikad ga neću odati ♦ sin. ńiśodată [Por.] ∞ kînd  (Ima umotvorina!)[Vidi]

4118  pomńată  pomneată  крпа  pomńată (mn. pomńaće) [akc. pomńată] (i. ž.) — (rel.) krpa, komad obrednog platna ◊ pomńata ĭe pĭaćik dă pînḑă albă pră kare sa sloboađe apa dă al muort — pomnjata je bela krpa, na koju se izliva voda za pokojnika [Crn.] ◊ pomńata s-a țăsut la razboĭ și s-a atîrnat la umăru ăl stîng la tot barbatu kare a veńit la înmormîntare — pomnjata se tkala na razboju i kačila o levo rame svakom muškarcu koji je dolazio na sahranu (Šipikovo) ◊ pomńata ĭe kîrpă ku kare să dăruĭește lumńa če duče ļagînu ku al mort — pomnjata je marama kojom se daruju ljudi koji nose sanduk sa pokojnikom (Gradskovo) [Tim.]   (Ima umotvorina!)[Vidi]

5893  propuadă  broboadă  забрадача  propuadă (mn. propuađe) [akc. propuadă] — 1. zabradača, zabratka ◊ propuada a fuost o pînḑă-n gustă șî lunguĭată, lupadată pista śapsă șî pļećirĭ șî ļegată supt barbă — zabradača je bila usko i dugo platno, prebačeno preko čepeca i pletera, i vezano ispod brade 2. marama ◊ propuada ĭe în Mlaua kîrpă în patru kuolțurĭ, ku kare muĭeriļi sa-npurpađesk — propoda je u Mlavi naziv za četvrtastu maramu kojom se žene zabrađuju 3. prevez ◊ propuadă s-a ḑîs la un peșkirĭel în triĭ kuornurĭ la vîr, kare a dus guovĭa la nuntă, slubaḑît pista frunće pănă la nas, să nu-ĭ sa vadă uoki — prevez je bio trouglasti peškirić koji je mlada nosila na svadbi, spuštenog preko čela do nosa, da joj se oči ne vide ♦ sin. popuon [Por.]  [Vidi]

6161  rîză  râză  крпче  rîză (mn. rîz) [akc. rîză] (i. ž.) — (o tkanini) krpče, dronjak; rita ◊ rîză ĭe un parśel đi kîrpă, tuot rupt — krpče je parče tkanine, sav pocepan ◊ śe guod sî sa lukre ku rîza, dupa śe ĭe lukru gata, ĭa măĭ đes sa labîdă — šta god da se radi sa krpčetom, kad se posao svrši, krpče se baca [Por.]  [Vidi]

2937  śukur  ciucur  кићанка  śukur (mn. śukurĭ) [akc. śukur] (i. m.) — kićanka, resa; ukras ◊ śukur ĭe ață đi lînă, kusută ka o frumoșață, pi marźina pînḑî — kićanka je vuneni konac, prišiven kao ukras na ivicu platna kîrpă ku śukurĭ — marama sa resama ◊ kițăļe ku śukurĭ — pregača sa resama ♦ up. oprĭeg [Por.]  [Vidi]

3013  vlaș  vlaș  ваљкасти црв  vlaș (mn. vlaș) [akc. vlaș] (i. m.) — (zool.) 1. valjkasti crv (Nematoda) ◊ vlaș ĭe vĭarme đin apă — vlaš je vodeni crv ◊ uńi spun kî ĭe vlașu vĭarme skurt șî samînă la rîmă — jedni kažu da je vlaš kratak crv koji liči na glistu ◊ (med.) kînd la uom roșăsk uoki, sa skuot vlașî đin apă, sa pun pi kîrpă șî ku ĭa sa ļagă ăl bolnau pista uokĭ — kad čoveku pocrvene oči, vade se valjkasti crvi iz vode, stave se na maramu i njome bolesniku prevežu oči (Rudna Glava) 2. očni crv (Loaloa) ◊ vlașî sînt vĭermuș albĭ kare sa fak la uom în uokĭ — vlaši su beli crvići koji se izlegu kod čoveka u očima (Tanda) ♦ sin. pĭerĭ ♦ up. gușă [Por.]   [Vidi]

6096  žaļi  jeli  жалити  žaļi (ĭuo žaļesk, ĭel žaļașće) [akc. žaļi] (gl. p. ref.) — (psih.) žaliti, osećati žalost ◊ ĭuo žaļesk lumĭa tuată, kum đi rău traĭesk astăḑ — ja žalim ceo svet, kako loše živi danas ◊ numa la muma ći puoț žaļi kînd țî grĭeu — samo se majci možeš žaliti kad ti je teško ◊ (ver.) puartă ńegru kî ĭ-a murit muma đi kurînd, șî trăbe s-o žaļaskă pănă la anu — nosi crninu jer joj je majka skoro umrla, pa treba da je žali godinu dana ◊ pănă nu s-a skuos sî sa puarće ńegru, dupa ńam muort đi žăļ s-a purtat numa žăļu: un parśel đi kîrpă ńagră — dok se nije pojavilo nošenje crnine, za umrlim rođakom se u žalosti nosio samo flor: jedno parče crne tkanine [Por.]  [Vidi]

6095  žăļ  panglică neagră  флор  žăļ2 (mn. žăļe) [akc. žăļ] (i. s.) — (ver.) flor, znak žalost ◊ pănă nu s-a dus ńegru dupa-ĭ muorț, sămnu kî ĭe uomu žăļńik a fuost o șļîngă îngustă ńagră kare s-a kĭemat žăļ — dok se nije nosila crnina za pokojnicima, znak žalost je bila crna uska traka koju su zvali flor ◊ barbațî a dus žăļu ļegat đirĭept pista kaśulă albă, da muĭeriļi atirnat la kîrpă în vîru kapuluĭ — muškarci su flor nosili vezanog rano preko bele šubare, a žene prikačenog na marami povrh glave ◊ dakă a žaļit voĭńik, muĭeriļi a prins žăļu pi kîrpă la vîru kapuluĭ đi parća đirĭaptă, slubaḑît înapuoĭ, da dupa muĭare, la prins đi parća stîngă — ako su žalile muškarca, žene su flor nosile prikačenog na marami povrh glave sa desne strane, a za ženom, kačile su ga sa leve strane ◊ pănă a žaļit ku kapu guol, barbațî a duś žăļu ļegat la gît — dok su žalili gologlavi, muškarci su flor nosili oko vrata [Por.] ∞ žaļi  [Vidi]


NASTAVAK PRETRAGE PO OBLASTIMA USMENE KNJIŽEVNOSTI ?

ŠAlJI KOMENTAR:
TRIMITE COMENTARUL
:

70755 
aa
  
ăă
  
bb
  
țț
  
čč
  
ćć
  
dd
  
  
ğğ
  
đđ
  
ďď
  
ee
  
ff
  
gg
  
hh
  
ii
  
îî
  
ĭĭ
  
kk
  
ll
  
ļļ
  
mm
  
nn
  
ńń
  
oo
  
pp
  
rr
  
ss
  
şş
  
śś
  
tt
  
ťť
  
uu
  
vv
  
zz
  
žž
  
źź