Reč maĭdan nije obrađena kao osnovna reč!

Reč maĭdan u karticama drugih reči
BrVlaškiRumunskiSrpskiGnezdo reči  Reč u umotvorinamaAkcija
430  Adamuońi  Adamoiu  Адамовићи  Adamuońi [akc. Adamuońi] (i. m.) — (antr.) Adamovići, Adamovi potomci, prezime familija u Šarbanovcu, Bačevici i Bogovini čiji je rodonačelnik bio Vlah po imenu Adam ◊ tuoț Adamuońi đin Șarbanuț a lukrat la pomînt șî-n maĭdan svi Adamovići iz Šarbanovca obrađivali su zemlju i radili u rudniku [Crn.] ◊ poļikră Adamuońi însamnată ĭe șî-n Porĭeśa — vlaško prezime Adamonji zabeleženo je i u Poreču [Por.] ♦ / Adam + suf. (augm. plur.) -uoń „mulț Adamĭ, marimĭe Adamilor” — „mnogo Adama, mnoštvo Adama”; + suf. -uoĭ u krajevima gde je došlo do supstitucije ĭ/ń > Adamuoĭ (exp. Durlić ) ∞ Adam  [Vidi]

435  Anđeluońi  Angelovici  Анђеловићи  Anđeluońi [akc. Anđeluońi] (i. m.) — (antr.) Anđelovići, vlaško prezime familije u Valakonju, čiji je rodonačelnik bio Vlah po imenu Anđel ◊ Anđeluońi a fuost triĭ fraț, șî tuoț a lukrat în maĭdan bilo je tri brata Anđelovića, i svi su radili u rudniku [Crn.] ∞ Angel  [Vidi]

817  bećažîĭe  betegie  болест  bećažîĭe (mn. bećažîĭ) [akc. bećažîĭe] (i. ž.) — (zast.) bolest, fizička slabost, nesposobnost ◊ sîmće bećažîĭe în piśuarĭe — oseća bolest u nogama ◊ bećažîĭe đi la lukru în maĭdan bolest sa posla u rudniku [Crn.] ♦ sin. buală ♦ dij. var bićežîĭe, bićeșug, bićeșag [Por.] ∞ bećažî  (Ima umotvorina!)[Vidi]

488  Bogovina  Bogovina  Боговина  Bogovina [akc. Bogovina] (i. ž.) — (ojk.) Bogovina, selo i rudnik mrkog uglja u opštini Boljevac, naseljeno Vlasima Munćanimamaĭdanu în Bogovina a înśaput sî lukrĭe în anu 1903. — rudnik u Bogovini počeo je sa radom 1903. godine [Crn.]  [Vidi]

648  Brestovĭan  Brestovean  Брестовљанин  Brestovĭan, Brestovĭană (mn. Brestovĭań, Bresovĭańe) [akc. Brestovĭan] (i. m.) — Brestovljanin, stanovnik sela Brestovca ◊ Brestuouțu ĭe lîngă Buor, șî tuoț Brestovĭańi lukră în maĭdanu Buoruluĭ — Brestovac je pored Bora, pa svi Brestovljani rade u Borskom rudniku [Crn.]   [Vidi]

1168  ćumur  cărbune  угаљ  ćumur [akc. ćumur] (i. m.) — ugalj koji se iskopava u rudnicima ◊ đi la maĭdan la Lugńița, am karat ḑîaśe kară đi ćumur đi ars tugla — iz rudnika u Lubnici, dovezli smo desetoro kola uglja za pečenje cigle ♦ var. kimur (Lubnica) [Crn.]   [Vidi]

1319  Dîlbośeșći  Dîlbea ?  Длбокићи  Dîlbośeșći [akc. Dîlbośeșći] (i. m.) — (antr.) Dlbokići, prezime vlaške familije u selu Bogovina ◊ mîĭ mulț Dîlbośeșć au kîăș în sat, da lukră în maĭdan većina Dlbokića imaju kuće u selu, a rade u rudniku [Crn.]   [Vidi]

1322  Dorćuońi  Dorcescu  Дорћони  Dorćuońi [akc. Dorćuońi] (i. m.) — (antr.) Dorćoni, vlaško prezime porodice Lazarević u selu Osnić, za koje se pretpostavlja da je nastalo po l.i. Dorća ◊ Dragu lu Duorća a lukrat în maĭdan la Buor — Drago Dorčin je radio u Borskom rudniku [Crn.] ∞ Duorća  [Vidi]

1258  Dumuońi  Duman  Думановци  Dumuońi [akc. Dumuońi] (i. m.) — (antr.) Dumanovci, vlaško prezime familije u Osniću - Bukovu koje vodi poreklo od pretka po imenu Duman ◊ Sava lu Duman a fuost kondukter la autobusu maĭdanuluĭ đin Lugńița — Sava Dumanov je bio kondukter na autobusu rudnika u Lubnici [Crn.]   [Vidi]

782  zgură  zgură  згура  zgură (mn. zgurĭ) [akc. zgură] (i. ž.) — 1. zgura, gar, smolasta materija koja ostaje iza sagorevanja ◊ dupa śe faś fuoku ku ćumuru dîn maĭdan, să faśe multă zgură în ćionk or în șporiĭet — kada se loži vatra drvenim ugljem iz rudnika, u čunku ili šporetu nahvata se mnogo zgure ◊ zgura nuĭe ka fuńiźina, ĭa ĭe ka smuala ńiagră șî ļipiśuasă — zgura nije kao gar, ona je crna i lepljiva kao smola ◊ kînd să skutură ćuonku, fuńiźina ĭasă kî ĭe ușuară, dar zgura uđiașće, șî ćuonku trăabuĭe ćistît k-un bît — kada se čunak trese, gar izlazi jer je lagan, a zgura ostaje, pa čunak treba da se čisti nekim štapom [Hom.] 2. otpadak ili sporedni proizvod pri topljenju, paljenju metalne rude; šljaka, troska, drozga (Речник МС) 3. čest toponim u rudarskim mestima istočne Sbije ♦ (top.) Zgurĭ, luok pi Kulmĭa mikă, în Arnaglaua, unđe vrodată s-a topit ruda — Zgure, zvano mesto na Maloj kulmi u ataru Rudne Glave, gde se nekada topila ruda 4. zagorelo mesto na dnu kuhinjske posude ◊ muĭarĭa a zuĭtat ćigańa pi fuok, șî s-a prins zgură pi fund — žena je zaboravila tiganj na vatri, i tiganj je zagoreo [Por.]   [Vidi]


NASTAVAK PRETRAGE PO OBLASTIMA USMENE KNJIŽEVNOSTI ?

ŠAlJI KOMENTAR:
TRIMITE COMENTARUL
:

67318 
aa
  
ăă
  
bb
  
țț
  
čč
  
ćć
  
dd
  
  
ğğ
  
đđ
  
ďď
  
ee
  
ff
  
gg
  
hh
  
ii
  
îî
  
ĭĭ
  
kk
  
ll
  
ļļ
  
mm
  
nn
  
ńń
  
oo
  
pp
  
rr
  
ss
  
şş
  
śś
  
tt
  
ťť
  
uu
  
vv
  
zz
  
žž
  
źź