Reč miśkă u karticama drugih reči |
|
Br | Vlaški | Rumunski | Srpski | Gnezdo reči | Reč u umotvorinama | Akcija |
|
1172 | ćuș | ciuf | ћук | ćuș1 (mn. ćușî) (i. m.) — 1. (ornit.) ćuk, noćna ptica iz porodice sova (Athene noctua) ◊ ćușu sî kuĭbarĭașće în butuarkă — ćuk se gnezdi u duplji [Crn.] ◊ ćușu ḑîua nu vĭađe ńimika — ćuk danju ne vidi ništa (s. Plavna) [Pad.] ♦ sin. șćuoĭ (Tanda) 2. (fig.) (pej.) a. rogonja, čovek koga žena vara ◊ ćušuļe, đeșkiđeț uoki odată, da nu vĭeḑ śe-ț lukră muĭarĭa pin sat? — rogonjo, otvori oči već jednom, zar ne vidiš šta ti žena radi po selu? b. tupavko, priprost, naivan čovek; glupan ◊ bagă sama śe vorbĭeșć, nu fi ćuș — pazi šta pričaš, ne budi glup ♦ (augm.) ćușumau, ćușuman [Por.] 3. (muz.) naziv jedne od vlaških erotskih pesama, koju su pevali stari lautari [Mlava] | (Ima umotvorina!) | [Vidi] |
|
|
|
1351 | dîraśiță | drăcilă ? | притискавац | dîraśiță (mn. dîraśiț) [akc. dîraśiță] (i. ž.) — (ent.) pritiskavac, osica (? Poloster gallica ili Allantus cinctus) ◊ dîraśiță ĭe o guangă mikă, ńagră, ku ăripĭ ka muska, ńiś albină, ńiś vĭaspĭe, kare vara, pin zapușală, kînd ći trĭaśe apa, sa bagă supt kimĭașă, șî uomu kînd śarkă ku mîna s-o skuată, or s-omuare, ĭa-l muśkă așa đi rîău đi-ĭ sa-m pare kî l-a-nbrukat ku fĭer fĭerbinće — pritiskavac je mala buba, crna, sa krilcima kao muva, ni osa, ni pčela, koja leti, kada je zapara, kad te probije znoj, ulazi pod košulju, i čovek kada pokuša rukom da je izvadi ili ubije, ona ga ujede tako gadno da mu se čini da su ga uboli vrelim gvožđem (Rudna GLava) ♦ dij. var. dalaśița ◊ dalaśița mușkă numa pĭ-aĭ ļenuoș, k-aĭ vrĭańiś lukră, miśkă tuoata vrĭamĭa, șî muska-ĭa nu puaće sî sa prindă đi iĭ — pritiskavac ujeda samo lenjivce, jer vredni ljudi rade, mrdaju sve vreme pa ta muva ne može da se uhvati za njih (Debeli Lug) [GPek] | (Ima umotvorina!) | [Vidi] |
|
|
|
2300 | fîrțaĭală | fâţăială | врцкање | fîrțaĭală (mn. fîrțaĭelurĭ) [akc. fîrțaĭală] (i. ž.) — vrckanje ◊ fîrțaĭală sa ḑîśe kînd vrunu miśkă đin kur, kînd șîađe, or kînd mĭarźe pi drum — vrckanje se kaže kada neko mrda zadnjicom dok sedi, ili kada ide putem ◊ fîrțaĭala muĭeri ĭe momĭală đi uom, sî pĭardă kapu, șî să aļiarźe dupa ĭa ka naruodu — žensko vrckanje je mamac za čoveka, da izgubi glavu, i da trči za njom kao lud [Por.] ∞ fîrțai | | [Vidi] |
|
|
|
2748 | kîtva | câtva | мало | kîtva (kîtîva), (mn. kîțîva, kîćeva) [akc. kîtva] (prid.) — malo, u maloj količini; nekoliko ◊ a-nbîtrîńit, abĭa kîtva miśkă — ostareo, jedva se malo miče ◊ kîtîva vrĭame trĭeku, ĭel ažunsă – malo vremena prođe, on stiže ◊ kîtîva guoșć la mîne, kîtiva la ćińe, șî pitreśiem nunta — malo gostiju kod mene, malo kod tebe, pa ćemo pregurati svadbu ◊ đin aĭ kĭemaț, kîțîva baĭeț a veńit, kîțîva nu — od pozvanih, nekoliko momaka je došlo, nekoliko nije ◊ kîćiva muĭerĭ tumu dupa rat a gaćit șkuala — nekoliko žena je tek posle rata završilo školu [Por.] ∞ kît | | [Vidi] |
|
|