Reč muaĭe u karticama drugih reči |
|
Br | Vlaški | Rumunski | Srpski | Gnezdo reči | Reč u umotvorinama | Akcija |
|
1896 | buonț | bulz | шароње | buonț (mn. buonțurĭ) [akc. buonț] (i. s.) — 1. (nutr.) šaronje,1) šaruljća,2) parče toplog kačamka, sa uvaljanim sirom ◊ buonțu ĭe măĭ dulśe kînd un parśiel đi brînḑă tare șî sarată baź într-un vîžmîk đi koļașă kaldă, fakută đin kukuruḑ alb, șî laș kîta sî șćia pănă brînḑa-ĭa nu sa muaĭe — „bonc” je najslađi kada krišku slanog i tvrdog sira uvaljaš u parče toplog kačamka, naopravljenog od belog kukuruza, i pustiš malo da stoji dok se sir ne smekša ♦ sin. popuțoĭ (Tanda), pupuțuoĭ (Topolnica) [Por.] ♦ dij. sin. kukoluoș (Leskovo) ♦ dij. sin. puțuoĭ (Jasikovo) [GPek] ♦ dij. sin. guguluoĭ (Slatina, Bor) ♦ sin. pupuoĭ (Topla) [Crn.] ♦ dij. sin. gîskă (Šipikovo) [Tim.] 2. (psih.) ljutito dete, koje se duri ◊ la kopilo-sta śeva nuĭe pi vuoĭe, prĭa mult stă buonț în kuot, șî nu vorbĭașće ku ńima — ovom detetu nešto nije po volji, dugo stoji u ćošku nadureno i ne govori ni sa kim [Por.] | (Ima umotvorina!) | [Vidi] |
|
|
|
3115 | mura | mura | натапати | mura (ĭuo murĭeḑ, ĭel murĭaḑă) [akc. mura] (gl. p.) — 1. natapati, potapati, kiseliti konoplju ◊ muĭeriļi s-a dus la topilă să murĭaḑă kîńipa — žene su otišle na topilo da potope konoplju ◊ kîńipa sa murĭaḑă în apă sî sa muaĭe pazdărĭu șî măĭ ușuor sî sa razńiaskă fuĭuoru — konoplja se potapa u vodi da bi smekšao pozder i lakše se odvojilo povesmo 2. natapati, „kiseliti” odeću ◊ kînd sa spală țuaļiļi imuasă, sa lasă o vrĭame topiće în apă, sî sa murĭaḑă, kî măĭ ușuor sa spală usuku — kad se pere prljava odeća, ostavlja se jedno vreme potopljena u vodi, da nakisne, kako bi se lakše sprala masnoća [Por.] 3. kiseliti kupus ◊ ĭerĭ am pus varḑa, krĭed kă sa va mura đi Kraśun — juče sam potopio kupus, verujem da će se ukiseliti do Božića [Crn.] ∞ kîńipă | | [Vidi] |
|
|
|
3008 | pîrviță | frunte | првенац | pîrviță (mn. pîrviță) [akc. pîrviță] (i. ž.) — prvenac, prva rakija koja potekne iz kazana ◊ pîrviță ĭe rakiĭa-ĭa kare kure măĭ întîń kînd pļakă kazanu — prvenac je ona rakija koja prva potekne kada krene kazan ◊ pîrviță ĭe tare ka otraoa, nu sa bĭa numa sa lasă să kure în źuban, kă dupa kîta vrĭame înśiape să mĭargă rakiĭa măĭ muaļe, pă ĭa sa muaĭe — prvica je jaka kao otrov, ne pije se nego se pušta da curi u džban, jer iza nje počne da teče mekša rakija, pa se ona ublaži [Por.] ♦ dij. var. pîrveńak (Topla) [Crn.] ∞ rakiu | | [Vidi] |
|
|
|
5136 | pîșkovi | pâșcăvi | гњити | pîșkovi (ĭuo ma pîșkovĭesk, ĭel sa pîșkovĭașće) [akc. pîșkovi] (gl. p. ref.) — (o voću) gnjiti, omekšavati usled prezrevanja ◊ puamiļi sa pîșkovĭesk kînd sa muaĭe kî sa kuok prĭamult în ļemn — voće ugnjili i smekša kad predugo zri na drvetu ◊ pruńi sînt pļiń đi pruńe pîșkoviće, kă n-avut kare să ļi aduńe — šljivar je pun gnjilih šljiva, jer nije imao ko da ih sakupi [Por.] ∞ pîșku | | [Vidi] |
|
|
|
4787 | skorușă | scorușă | оскоруша (плод) | skorușă (mn. skoruș) [akc. skorușă] (i. ž.) — (bot.) oskoruša (plod) ◊ skorușa ĭe puama skorușuluĭ — oskoruša je plod oskoruše ◊ skorușa vĭarđe ĭe amară, akră șă strînźe gura — zelena oskoruša je gorka, kisela i opora ◊ skorușa ĭe bună đi mînkare kînd sa kuaśe bińe șî sa muaĭe — oskoruša je dobra za jelo kad sazri dobro i omekša ◊ ku skorușă vrodată s-a fakut kĭag — sa oskorušom se nekada pravilo sirište ♦ up. skoruș [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
3121 | skubikură | măceașă | шипак | skubikură (mn. skubikurĭe) [akc. skubikură] (i. ž.) — (bot.) šipak, plod šipurka ◊ skubikura sa adună kînd roșîașće, șî sa muaĭe, atunśa ĭe kuaptă — šipak se bere kada pocrveni i smekša, tada je zreo ◊ skubikura sa uskă șîn đin ĭa sa faśe tare bun ćiaĭ — šipak se suši i od njega se pravi jako dobar čaj [Por.] ∞ skubikur | | [Vidi] |
|
|