Reč muke nije obrađena kao osnovna reč!

Reč muke u karticama drugih reči
BrVlaškiRumunskiSrpskiGnezdo reči  Reč u umotvorinamaAkcija
3671  bașćauă  grădină  башта  bașćauă (mn. bașćiaļe) [akc. bașćauă] (i. ž.) — bašta ◊ a fakut bașćauă lînga rîu, ku mare drag kă n-o să fiĭe nakaz ku udatu, ama a veńit pouodu ș-a luvat tuot — napravio je baštu pored reke, uz veliku radost da neće biti muke sa zalivanjem, ali je izbila poplava i odnela sve ♦ [Por.] ♦ dij. var. baśauă [Crn.] ♦ dij. var. bașťa [Kmp.]  [Vidi]

565  bĭa  bea  пити  bĭa (ĭuo bĭeu, ĭel bĭa) [akc. bĭa] (gl.) — 1. piti ◊ bĭa apă — pije vodu ◊ bĭa đi sîaće — pije zbog žeđi ◊ bĭa kî-ĭ plaśe — pije jer voli ◊ bĭa đi nakaz — pije od muke ◊ bĭa pistă masură — pije preko mere ◊ bĭa đi uskă (paru) — pije pa suši (čašu) [Crn.] ◊ nu bĭa rakiĭe kum sa bĭa, numa înduapă — ne pije rakiju kako se pije, nego je halapljivo guta ◊ veńasă pi la nuoĭ žîndari, șî mînkasîm bińe, șî bĭasîm tuota nuapća — dolazahu kod nas žandari, i jeđasmo dobro, i pismo po celu noć 2. pušiti ◊ bĭa tutun — puši duvan [Por.]   (Ima umotvorina!)[Vidi]

966  bombońală  bombăneală  гунђање  bombońală (mn. bombońalăurĭ) [akc. bombońală] (i. ž.) — gunđanje, zvocanje; mrmljanje ◊ mare bombońală-n lume, đi nakaz șî greotaće — veliko gunđanje u narodu, zbog muke i teškoća [Crn.] ∞ bombońi  [Vidi]

803  buold  bold  бодља  buold (mn. buolduri, buolđe) [akc. buold] (i. m.) — bodlja, šiljak, zašiljeni vrh ◊ buoldu fusuluĭ đi tuors — vrh vretena za predenje ◊ buoldu lu kalkîńu muori ĭe askuțîț, da kalkîńu ĭe îń patru muke, fakut đin oțăl đi rang — bad ostanca vodeničnog vretena je oštar, a ostanac je četvorostrano iskovan od čelične ćuskije [Por.]   [Vidi]

2044  fuźi  fugi  бежати  fuźi (ĭuo fug, ĭel fuźe) [akc. fuźi] (gl. n.) — bežati ◊ tot nat fuźe đi nakazu luĭ — svako beži od svoje muke (na svoj način, iz svog razloga) ◊ fuź înkoluo! — (uzv.) beži tamo! (skloni se) ◊ fuźe ka mîța udă — beži kao pokisla mačka (kukavički) ◊ fuźe ku kuada-n șîaļe — beži dignuta repa (poređenje sa govedom koje beži od obada) ◊ fuźe đi krapă — beži pa cepa [Por.]  (Ima umotvorina!)[Vidi]

3208  gasî  găsi  наћи  gasî (ĭuo gasăsk, ĭel gasîașće) [akc. gasî] (gl. p. ref.) — naći, pronaći, otkriti ◊ așa uom nu sa puaće gasî în țara întrĭagă — takav se čovek ne može naći u celoj zemlji ◊ la gasît muort — našli ga mrtvog ◊ uom vikļan, a gasît kum să lukre aĭa măĭ ușuor, fara nakaz — mudar čovek, otkrio je kako to da radi lakše, bez muke ◊ a sapat, ș-a gasît bańi îngropaț înka-n ćimpu turśiluor — kopali, i našli pare zakopane još u tursko vreme ◊ gasăo kînd ĭe sîngură — nađi je kad je sama ♦ dij. var. găsî (Manastirica, Ključ) [Pad.] ♦ sin. afla, zafla [Por.]  [Vidi]

2356  înkroșńa  încrosna  упртити  înkroșńa (ĭuo înkruoșń, ĭel înkruoșńe) [akc. înkroșńa] (gl. p. ref.) — 1. uprtiti (se), naprtiti (se); uzeti teret na leđa ◊ sa înkroșńaḑă tot nat kare ĭa trasta-n șîaļe, șă ļagă obrăńiļi la pĭept — uprćuje se svako ko uzme torbu na leđa, a uprte vezuje na grudi 2. (fig.) uzeti na sebe tuđ problem ◊ nu m-a-nkroșńa ku nakazurļi tĭaļe, abĭa duk pĭ-aļi mĭaļe — nemoj mi tovariti (na leđa) tvoje muke, jedva nosim svoje [Por.] ∞ kruoșnă  [Vidi]

5326  kobilkă  cobilcă  вагир  
kobilkă2 (mn. kobilś) [akc. kobilkă] (i. ž.) — (tehn.) vagir, ždrepčanik ◊ kobilka đe tras la trușă în padurĭe ĭe un ļemn în patru muke, ku kîrļiźe l-amîndoă kîpatîńe đ-atîrnat tînžala — vagir za izvlačenje trupaca iz šume je četvrtasto drvo sa kukama na oba kraja, za koje se kači potegljica ◊ đe kobilkă ĭe atîrnat un kîrļig kare traźe doă pĭańe śe sa-nțapă în truș — o vagir je zakačena kuka koja vuče dva klina što se zabijaju u trupac [GPek] ♦ dij. sin. ferkeđeu (Rudna Glava) [Por.]
  
[Vidi]

4938  kuoș  coș  кош  kuoș1 (mn. kuoșurĭ) [akc. kuoș] (i. s.) — 1. dimnjak ◊ tuota kasa are kuoș pin kare ĭasă fumu — svaka kuća ima dimnjak kroz koji izlazi dim 2. koš za kukuruz ◊ kuoșu ĭe đi țînut kukuruḑu, da ambarĭu ĭe đi grîu — koš je za držanje kukuruza, a ambar je za žito 3. vodenični koš ◊ kuoșu mori ĭe un sanduk ka tolśerĭu în patru muke, în kare sa tuarnă măśińișu — vodenični koš je četvorostrani sanduk, sužen na dnu kao levak, u koji se sipa mlivo [Por.]   [Vidi]

2940  mare  mare  велики  mare (mn. marĭ) [akc. mare] (prid.) — veliki ◊ uom mare, da faśe noroḑîĭ — odrastao čovek, a pravi gluposti ◊ mare uom, mulće bunatățurĭ a fakut đi lume — veliki čovek, mnoga dobra dela je učinio za narod ◊ atita uom đi mare n-a măĭ vaḑut, kapu ka mĭerńica, da piśuariļi ka karļița — toliko velikog čoveka još nisam video: glava ko merica, a noge ko korito ◊ uom mare are muĭare mare — veliki čovek ima veliku ženu ◊ amarĭelurĭ marĭ a tras în traĭu luĭ — velike je muke propatio u svom životu ◊ a veńit apa mare, ș-a luvat punća — nadošla je velika voda, i odnela brvno ◊ asta ĭe fraćiļi mĭeu al mare — ovo je moj stariji brat ♦ supr. mik [Por.]  [Vidi]

3535  nakaz  năcaz  мука  nakaz (mn. nakazurĭ) [akc. nakaz] — muka, tegoba; jad ◊ nakazu mĭeu ńima nu șćiĭe — moju muku niko ne zna ◊ traĭ ku nakaz — tegoban život ◊ mare nakaz — velika muka ◊ (izr.) traźe nakaz — muči se, pati ◊ fara nakaz — bez muke, lako ♦ sin. kin [Por.]   [Vidi]

6185  pisk  pisc  оплен  pisk (mn. piskurĭ) [akc. pisk] (i. s.) — (ten.) oplen, deo zaprežnih kola ◊ pisku ĭe parśelu karuluĭ đi buoĭ, înkeĭat în tri muke șî învîrat în driko-l đinainće, đi kare ĭe ļegat proțapu — oplen je trouglasti deo volovskih kola, ugrađen i prednji trap, u koji je uvučena kolska ruda [Por.] ♦ dij. sin. opļan (Osanica) [Hom.]   [Vidi]

3312  popik  popic ?  обртушка ?  popik1 (mn. popiś) [akc. popik] (i. m.) — (tehn.) 1. obrtuška, ringlo, zasunica ◊ popik ĭe un parśel đi ļemn skurt, taĭat în patru muke, kare ĭe ku un kuń batut în mižluok, prins đi șćump în gard śe țîńe vrakńița — obrtuška je komad kratkog drveta, obrađen četvorostrano, koji je jednim klinom kroz sredinu pribijen za ogradski stub, koji drži vratnice ◊ popiku are doa kuarńe, kare sa-nvîrćesk pi lînga kuń, batut pin mižluoku luĭ — obrtuška ima dva roga, koji se okreću oko klina, nabijenog kroz njegovu sredinu ◊ popiku sa-nvîrćiașće pi lînga kuń, șă ku un kuorn prinđe aripa ușî, ș-o țîńe strîns înkisă — obrtuška se okreće oko klina, jednim vrhom hvata krilo kapije, i čvrsti je drži zatvorenu ◊ ku popiku sa-nkis ușîļi la dolap ku vasurĭ — obrtuškom su se zatvarala vrata na dolapu sa sudovima (Rudna Glava) 2. klin za učvršćivanje spoja na daskama ◊ dakă doă blăń înkeĭaće sa uskă, șî sa larźesk, aĭ batrîń în îkeĭatură a batut un kuń đi ļiemn kare la kĭemat popik — ako se dve sposjene daske suše, i šire, stari su u spoj udarali drveni klin koji su zvali „popik” 3. vršak na zasuku [Por.]   (Ima umotvorina!)[Vidi]

5042  tuglă  teglă  цигла  tuglă (mn. tugļe) [akc. tuglă] (i. ž.) — cigla ◊ parśel đi pomînt plumađit în patru muke, ku kare sa zîđăsk kășîļi — četvrtast komad presovane zemlje, kojim se zidaju kuće ◊ kăș đi tugļe a-nśeput la noĭ sî sa zîđaskă tumu dupa ratu ku mńamțî — kuće od cigala počele su kod nas da se zidaju tek posle rata sa Nemcima ◊ tuglă kuaptă — pečena cigla ♦ var. țîglă [Por.]  [Vidi]

3837  ușta  ușta  уздисати  ușta (ĭuo ușćeḑ, ĭel ușćaḑă) [akc. ușta] (gl.) — uzdisati ◊ a lasato naĭka, șî ĭa numa ușćaḑă dupa jel — ostavio je momak, i ona sada samo uzdiše za njim ◊ ușćeḑ đi nakaz — uzdišem od muke ◊ o să ușćeḑăm dupa sat — uzdisaćemo za selom ♦ sin. suspina [Por.]  [Vidi]


NASTAVAK PRETRAGE PO OBLASTIMA USMENE KNJIŽEVNOSTI ?

ŠAlJI KOMENTAR:
TRIMITE COMENTARUL
:

70969 
aa
  
ăă
  
bb
  
țț
  
čč
  
ćć
  
dd
  
  
ğğ
  
đđ
  
ďď
  
ee
  
ff
  
gg
  
hh
  
ii
  
îî
  
ĭĭ
  
kk
  
ll
  
ļļ
  
mm
  
nn
  
ńń
  
oo
  
pp
  
rr
  
ss
  
şş
  
śś
  
tt
  
ťť
  
uu
  
vv
  
zz
  
žž
  
źź