Reč mumî-sa nije obrađena kao osnovna reč!

Reč mumî-sa u karticama drugih reči
BrVlaškiRumunskiSrpskiGnezdo reči  Reč u umotvorinamaAkcija
149  apļekare  aplecare  сагињање  apļekare (mn. apļekărĭ) [akc. apļekare] (i. ž.) — 1. saginjanje, savijanje 2. dojenje ◊ vrĭamĭa ĭe đi apļekarĭa kopilașuluĭ, da mumî-sa înga nu sa-ntuors đin sat — vreme je za dojenje bebe, a majka mu se još nije vratila iz sela [Por.] ∞ apļeka  [Vidi]

563  bautuorĭ  băutor  пијанац  bautuorĭ (bautuarĭe) (mn. bautuorĭ, bautuarĭe) [akc. bautuorĭ] (prid.) — 1. pijanac, osoba koja pije alkohol ◊ bautuorĭ, da nu faśe rîaļe — pijanac, ali ne pravi nered [Crn.] 2. pijandura, ispičutura, alkoholičar ◊ bautuorĭ đi kînd l-a turnat mumî-sa pijandura od kad ga majka rodila ◊ fuź đi ĭel, kî ĭe un bautuorĭ grĭeu — beži od njega, jer je jedna teška pijanica [Por.] ∞ bautură  [Vidi]

898  Bîkă  bîcă  Бкић  Bîkă (mn. Bîkuoń) [akc. Bîkă] (i. m.) — (antr.) Bkić, vlaško prezime jedne familije u Rudnoj Glavi ◊ Bîkuońi sînt fir đin vrun Marku Suruoń, alu kare ńepuot, śkă, ĭa ḑîs „bîkă” la mumî-sa kînd a fuost mik — Bkići su potomci nekog Marka Suronja, čiji je unuk, priča se, majci tepao \"bka\" kad je bio mali ◊ ĭară alțî puvestîăsk kî vrunu đin Bîkuońi aĭ batrîń a kîpatat așa poļikră kî a zbĭerat „brk! brk!” pănă a muls uoĭļi, da kum a fi fuost adaverĭe, draku va șći — opet drugi pričaju da je neki od starih Bkića vikao \"brk! brk!\" dok je muzeo ovce, a kako je stvarno bilo, đavo bi ga znaoBîkuońi — (antr.) Bkići ◊ Ĭanku Bîkă a fuost însurat ku baba Visaļina Bîkuańe, kare a fuost tare vrîžîtuare — Janko Bkić je bio oženjen sa Veselenkom Bkić, koja je bila jaka vračara [Por.]   [Vidi]

530  braț  braţ  наручје  braț (mn. brață) [akc. brață] (i. ž.) — 1. naručje ◊ kopilu a plîns, șă mumî-sa l-a luvat în brață — dete je plakalo i majka ga je uzela u naručje ◊ a luvat numa kît duśe în brață — poneo je samo koliko nosi u naručju [Crn.] 2. naramak, breme, količina nečega koja se može poneti u naručju ◊ un braț đi ļamńe — naramak drva 3. snop ◊ braț đi tuļeń dupa kuļies s-adună șî sa faśe stup đi kukuruḑ — snop tuluske sakuplja se posle berbe i pravi se kopa kukuruza (Rudna Glava) 4. (fig.) zagrljaj ◊ s-a luvat în brață, șî s-a țukat — zagrlili su se, i poljubili [Por.]   [Vidi]

4976  bruaskă ku śovańe  broască țestoasă  корњача  bruaskă ku śovańe (mn. bruoșć ku śovań) [akc. bruaskă ku śovańe] (sint.) — (bot.) kornjača (Testudo graeca) ◊ bruaskă ku śovańe are śovańe đi uos tare, kare grĭeu sa sparźe — kornjača ima čvrst koštani oklop koji se teško razbija ◊ bruaskă ku śovańe sapă kuĭb în pomînt, șî-n ĭel faśe uauă — kornjača kopa gnezdo u zemlji, i u njega polaže jaja ♦ var. bruaskă ku śovată (Tanda) [Por.] ♦ dij. var. broaskă țăstoasă (Malajnica) [Pad.], (Prahovo) [Kmp.] ♦ dij. var. broaskă ku śovanu (Melnica) [Mlava] ♦ dij. var. broskă ćistosă (Majdanpek) [Buf.] ♦ dij. var. bruaska ku śokan (Sena) [Zvizd] ∞ bruaskă  (Ima umotvorina!)[Vidi]

1143  ćik  tic  шиљак  ćik (mn. ćikurĭ) (i. s.) — 1. (tehn.) šiljak, oštar završetak na alatkama ◊ am dus piuku la maĭstur kî-ĭ s-a frînt ćiku — odneo sam pijuk majstoru jer mu se polomio šiljak [Crn.] 2. (anat.) kljun kod piladi, i malih ptica opšte ◊ puĭi-n kuĭb așćată pi mumî-sa ku ćiku kaskat — ptići u gnezdu čekaju majku sa otvorenim kljunom ◊ puĭu đi gaină are ćik, da gaina șî kokuoșu au ćuok — kokošje pile ima kljunić, a kokoška i petao imaju kljun 3. (fig.) ime od milja za ud muške bebe; pužić ◊ o, mînka-ț-ar mama ćiku! — o, poješće ti baba „pužić”! ♦ up. ćuok [Por.]  [Vidi]

3420  dakă  dacă  ако  dakă [akc. dakă] (vez.) — ako ◊ dakă nu va fi așa kum ḑîś tu, o să fiĭ pîkatuos pănă la muarće — ako ne bude tako kako ti kažeš, bićeš grešan do smrti ◊ dakă tatî-su nu va lasao sî sa mariće dupa baĭato-la, pî șî mumî-sa dakă va țîńa parća ku tatî-su, ĭa la urmă tot o să fugă, șî ĭar’ o să fiĭe pi plaku iĭ — ako je otac ne bude pustio da se uda za tog momka, i ako i majka bude na očevoj strani, ona će na kraju sigurno pobeći, i opet će biti po njenoj volji [Por.]  [Vidi]

1678  dăspră  despre  по  dăspră [akc. dăspră] (predl.) — 1. po, sa ◊ a fuost fraț dăspră mumî-sa bili su braća po majci 2. o kome ili čemu, u vezi sa kim ili čim ◊ vorbăsk dăspră rumîńi dă astîḑ, kum s-a sîrbitu-să așa dă ĭut — govorim o današnjim Vlasima, kako su se posrbili tako brzo [Bran.] ♦ dij. var. đispre [Por.]  [Vidi]

2769  fugarńiță  fugarniţă ?  побегуља  fugarńiță (mn. fugarńiśe) [akc. fugarńiță] (i. ž.) — pobegulja ◊ fugarńiță ĭe muĭarĭa kare a fuźit đi la uom șî s-a dus la altu, or s-a întuors la mumî-sa pobegulja je žena koja je odbegla od muža i otišla drugom, ili se vratila majci [Por.] ∞ fuźi  [Vidi]

2723  gîlśavituare  gâlceavitoare ?  свадљивица  gîlśavituare (mn. gîlśavituorĭ) [akc. gîlśavituare] (i. ž.) — svadljivica, svadljiva ženska osoba, žena koja se često svađa ◊ nu s-a însurat ku ĭa, kă đi mikă a fuost o gîlśavituare ka șî mumî-sa nije se njome oženio, jer je od malena bila svadljivica kao i njena majka ♦ up. m.r. gîlśavitură [Por.] ∞ gîlśauă  [Vidi]

5934  împistrișală  împistrițare  украшавање  împistrișală (mn. împistrișăļe) [akc. împistrișală] (i. ž.) — ukrašavanje, šaranje ◊ înga đi la ćińerĭață a prins drag đi împistrișală, da dragu-la a prins đi la mumî-sa još je od mladosti zavolela ukrašavanje, a tu ljubav je primila od majke ♦ var. înpistrișa [Por.] ∞ împistri  [Vidi]

3129  îngîlbińit  îngălbenit  пожутео  îngîlbińit (îngîlbińită) (mn. îngîlbińiț, îngîlbińiće) [akc. îngîlbińit] (prid.) — 1. (color) požuteo, postao žut ◊ bolnau đi gîlbinare, a-ngîlbińit ka śara — bolestan od žutice, požuteo je kao vosak ◊ a veńit tuamna, a-ngîlbińit frunḑa în duos — došla je jesen, požutelo je lišće u šumi ♦ var. îngîlbeńit, îngălbińit, ăngălbińit 2. (med.) prebledeti, izgubiti krv u licu ◊ kînd îĭ spusîră k-a murit mumî-sa, ĭel sa pĭerdu, șî statu într-o vrĭame îngîlbińit șî luvat, fara pik đi sînźe în firĭe — kad mu rekoše da mu je majka umrla, on se izgubi, i stajaše jedno vreme bled i oduzet, bez kapi krvi u licu [Por.] ∞ galbin  [Vidi]

3718  întruuna  întruna  једнако  întruuna [akc. întruuna] (pril.) — 1. (o vremenu) jednako, neprekidno, neprestano ◊ đi kînd iĭ s-a rapus mumî-sa, plînźe întruuna ḑîua, nuapća — od kad joj je umrla majka, jednako plače danju, noću 2. (o predmetu) ujedno, ucelo ◊ parśelo-sta ku blana-ĭa mĭerg întruuna — ovaj komad sa tom daskom idu ujedno (čine celinu) ♦ var. întruna ♦ var. ăntrăuna (Tanda) ♦ up. una-ntruuna [Por.] ∞ una  [Vidi]

2836  lapće  lapte  млеко  lapće (mn.) [akc. lapće] (i. m.) — (nutr.) mleko ◊ kopilu suźe lapće đi la mumî-sa, da nuoĭ mînkăm lapće đi vakă, đi uaĭe, or đi kapră — dete siše mleko od majke, a mi jedemo kravlje, ovčje ili kozje mleko ◊ alb ka lapćiļi — belo kao mleko ◊ lapćiļi înkĭegat — sasireno mleko ◊ lapće dulśe — slatko mleko ◊ lapće akru — kiselo mleko ◊ buĭeḑ ku lapće — mlečne biljke [Por.]  [Vidi]

3197  mumă  mumă  мама  mumă (mn. mume) [akc. mumă] (i. ž.) — mama, majka ◊ mumă ćinîră — mlada majka ◊ mumă vitrîgă — maćeha ◊ mumă đi sufļit — pomajka ◊ muma lu mama — babina majka, baba ◊ mumîńiļi nuaștre sînt đi o samă — naše majke su vršnjakinje ◊ a lasat uomu, șî s-a prontuors la mumî-sa ostavila je muža i vratila se svojoj majci ◊ kopiļe, śe lukră mum-ta? — dete, šta ti radi majka? ◊ mumî-ta ĭe aldrakuluĭ muĭare — majka ti je vragolasta žena ◊ (demon.) Muma Paduri — Šumska Majka ♦ var. muĭkă, maĭkă [Por.]   (Ima umotvorina!)[Vidi]

3539  nalukă  nălucă  привиђење  nalukă (mn. naluś) [akc. nalukă] (i. ž.) — (zast.) (dem.) priviđenje, utvara, avet ◊ kopilu sa vaĭtă kă numa visaḑă ńiskaĭ naluś, șî mumî-sa s-a dus ku ĭel la vrîžîtuare, sî vadă śi ĭe — dete se žali da sanja samo neka priviđenja, pa ga je majka odvela kod vračare, da vidi šta je [Por.] ∞ naluśi  [Vidi]

5257  priśepĭa  pricepe  приметити  priśepĭa (ĭuo priśep, ĭel priśapĭe) [akc. priśepĭa] (gl. p. ref.) — primetiti, predosetiti; osetiti, naslutiti ◊ a priśeput mumî-sa kă śeva nuĭe bun ku kopilu — primetila je majka da nešto nije u redu sa deteteom ◊ kare a putut priśepĭa kă o să fiĭe atîća răotăț în lume — ko je mogao naslutiti da će biti tolika zla u svetu ◊ n-a priśeput ńimika — nije predosetio ništa ♦ sin. sîmțî [Por.]  (Ima umotvorina!)[Vidi]

4462  razbi  răzbi  савладати  razbi (ĭuo razbĭesk, ĭel razbĭașće) [akc. razbi] (gl. p. ref.) — savladati, ovladati; probiti ◊ n-a mînkat ńimika triĭ-patru ḑîļe, kînd l-a razbit fuamĭa a veńit la mumî-sa ka mîța udă — nije jeo ništa tri-četiri dana, lad ga je savladala glad došao je majci kao pokisla mačka ◊ a pļekat înbrakat ușuor, ma pi drum s-a skimbat vramĭa, șî kînd la razbit źeru, s-a-ntuors la kasă ḑînḑaind — krenuo je lagano obučen, na putu se promenilo vreme, i kad ga je mraz savladao, vratio se kući cvokoćući ◊ l-a razbit vîntu pănă la uos — probio ga je vetar do kostiju [Por.]   [Vidi]

4385  rostî  rosti  уредити  rostî (ĭuo rostăsk, ĭel rostîașće) [akc. rostî] (gl. p.) — urediti, srediti ◊ a lasato mumî-sa să rostîaskă kasa, kă vin guoșći, da ĭa s-a dus în proîmblare — ostavila je majka da sređuje kući, jer dolaze gosti, a ona je otišla u šetnju ◊ kasa rostîtă ĭe fața muĭeri — sređena kuća je lice žene [Por.] ∞ ruost  [Vidi]

4645  sari  sări  скакати  sari (ĭuo săr, ĭel sîare) [akc. sari] (gl.) — skakati, preskakati ◊ kînd a vaḑut pi mumî-sa, kopilu a sarit în sus đi drag — kad je videlo majku, dete je skočilo u vis od radosti ◊ lupi a sarit pista gardu strunźi, ș-a ńekat la uom ḑîaśe uoĭ — vukovi su preskočili ogradu tora, i udavili čoveku deset ovaca ◊ l-a mînat să sară-nlung, ama ĭel n-a putut ńiś să mișće đin luok — terali ga da skače u dalj, ali on nije mogao ni da makne s mesta ◊ (tehn.) a sarit đin luok — iskočio iz ležišta [Por.]   [Vidi]

5142  skuturat  scuturat  стрес  skuturat (mn. skuturaturĭ) [akc. skuturat] (i. ž.) — 1. (med.) stres ◊ s-a bulnavit tare đi skuturat, kînd auḑîț kî ĭ-a murit mumî-sa teško je obolela od stresa, kad je čula da joj je umrla majka 2. (fizički) trešenje ◊ vrĭamĭa đi skuturat pruńiļi — vreme je za trešenje šljiva [Por.] ∞ skutura   [Vidi]

3178  strîga  striga  дозивати  strîga (ĭuo strîg, ĭel strîgă) [akc. strîga] (gl. p. ref.) — 1. dozivati nekog glasno ◊ a strîgat kît a putut măĭ tare, ama ńima nu l-a auḑît đi vînt — dozivao je iz sveg glasa, ali ga niko nije čuo od vetra 2. nazivati, imenovati, oslovljavati ◊ tuoț în sat ăl strîgă Pîătru, da ĭel ĭe la karće Ĭanku — svi ga u selu zovu Petar, a on je kršten kao Janko ◊ n-a vrut ńima s-o strîźe kî ĭe kurvă, șî s-a-ntuors la mumî-sa nije htela da je iko naziva kurvom, pa se vratila majci ◊ baba n-a sufarat pi ńima s-o strîźe „babă” — baba nije trpela nikog da je zove „baba” ♦ sin. kema, zbera [Por.]   (Ima umotvorina!)[Vidi]

4677  strîmba  strâmba  кривити  strîmba (ĭuo strîmb, ĭel strîmbă) [akc. strîmba] (gl. p. ref.) — 1. (o materiji) kriviti, iskriviti ◊ rangu s-a strîmbat, da kovaśu l-a-ngalḑît la fuaļe, șî l-a-nđireptat — ćuskija se iskrivila, a kovač je zagrejao na mehu, i ispravio 2. (o istini) lagati, krivo govoriti, izvrtati istinu ◊ kînd vaḑu k-o să fiĭe prinsă la minśună, ĭa îńśepu a strîmba povasta đin tîn — kad vide da će biti uhvaćena u laži, ona poče izvrtati prvobitnu priču 3. (o izrazu) kreveljiti se ◊ đi triĭ uorĭ ĭ-a spus mumî-sa să nu sa strîmbe așa kînd vorbĭașće, da ĭel ńimika, ka kînd ĭe kopilu drakuluĭ — tri puta mu je majka govorila da se ne krevelji tako kad govori, a on ništa, kao da je đavolje dete ♦ supr. đirepta [Por.] ∞ strîmb  [Vidi]

4618  suoră  soră  сестра  suoră (mn. suruorĭ) [akc. suoră] (i. ž.) — (srod.) sestra ◊ suoră bună — rođena sestra ◊ suoră vitrîgă, suoră numa đi pi tată, or numa đi pi mumă — polusestra, sestra samo po ocu, ili samo po majci ◊ suora mikă — mlađa sestra ◊ suora mare — starija sestra ◊ suoră đi sufļit — posestrima ◊ suoră đi pi lapće, fată đi sama ku mińe kare a supt la muma đampreuna ku mińe, kă mumî-sa n-avut lapće, or a murit la nașćire — sestra po mleku, devojčica vršnjakinja koju je dojila moja majka naporedo sa mnom, jer njena majka nije imala mleka, ili je umrla na porođaju [Por.] ♦ (demin.) sorurikă (Slatina) [Crn.] ∞ ńam  [Vidi]

5038  tîngui  tângui  туговати  tîngui (ĭuo tînguĭesk, ĭel tînguĭașće) [akc. tîngui] (gl.) — (zast.) tugovati, jadikovati, patiti ◊ kopilu tare grĭeu tînguĭe dupa mumî-sa muartă: nu plînźe, nu sa vaĭtă, numa suspină adînk, ka kînd iĭ sa rupe ińima — dete jako teško pati za svojom mrtvom majkom: ne plače, ne jadikuje, samo uzdiše duboko, kao da mu se srce kida [Por.]  [Vidi]

5400  trîmisatură  trimisatură ?  напратница  trîmisatură (mn. trîmisaturĭ) [akc. trîmisatură] (i. ž.) — (mag.) napratnica, čin mumî-sa a katat đi la vrăžîtuare să ļi fakă fîkaturĭ șî trîmisaturĭ, numa să-ĭ đispartă — majka je tražila od vračare da im napravi čini i napratnice, samo da ih razdvoji ♦ up. fîkatură, nîpraćitură [Por.] ∞ trîmeća  [Vidi]

3867  tuont  tont  глуп  tuont (tuantă) (mn. tuonț, tuanće) [akc. tuont] (prid.) — glup, priprost, tup ◊ a fuost tuont la mumî-sa șî tare đi kap la tatî-su, șî đ-aĭa nu ĭ-a mĭers șkuala — bio je glup na majku i tvrdoglav na oca, i zato mu nije išla škola ◊ (u izr.) tuanto! — glupačo! ♦ (augm.) tontalăugluperda ◊ (u izr.) ĭel ĭe un tontalău ku tuot — on je jedna potpuna budala (= velika budala) [Por.] ♦ dij. var. tontoakă (Šipikovo) [Tim.]  [Vidi]


NASTAVAK PRETRAGE PO OBLASTIMA USMENE KNJIŽEVNOSTI ?

ŠAlJI KOMENTAR:
TRIMITE COMENTARUL
:

71817 
aa
  
ăă
  
bb
  
țț
  
čč
  
ćć
  
dd
  
  
ğğ
  
đđ
  
ďď
  
ee
  
ff
  
gg
  
hh
  
ii
  
îî
  
ĭĭ
  
kk
  
ll
  
ļļ
  
mm
  
nn
  
ńń
  
oo
  
pp
  
rr
  
ss
  
şş
  
śś
  
tt
  
ťť
  
uu
  
vv
  
zz
  
žž
  
źź