Reč naruod - definicija

BrRumunskiSrpskiGnezdo rečiReč u umotvorinamaAkcija
3428  naruod  nărod  луд  naruod (narua) (mn. naruo, naruađe) (prid.) — (med.) (psih.) lud, blesav, umno poremećen; ludak ◊ s-a dus în rat ka uom la luoku luĭ, da s-a-ntuors naruod đi tuot — otišao u rat kao čovek na svom mestu, a vratio se potpuno lud ♦ sin. ńeșmaĭńik, lozît [Por.] ∞ noroḑî[Vidi]

Reč naruod u karticama drugih reči
BrVlaškiRumunskiSrpskiGnezdo reči  Reč u umotvorinamaAkcija
314  aļerga  alerga  трчати  aļerga (ĭuo aļеrg, ĭel aļiargă) [akc. aļerga] (gl. p.) — trčati, juriti, hitati ◊ aļargă ka naruodu — trči kao lud ◊ śe, drak, va aļerga lumĭa-sta atîta? — zašto li, dođavola, ovi ljudi toliko trče? [Por.]   (Ima umotvorina!)[Vidi]

715  bun  bun  добар  bun (bună) (mn. buń, buńe) 1. (prid.) — dobar ◊ buna ḑîua — dobar dan ◊ buna sara — dobro veče ◊ bun pomînt — plodna zemlja ◊ uom bun — dobar čovek, dobričina ◊ bun lukru, să fĭ sînatos — srećan rad, da si živ i zdrav [Hom.] ◊ (izr.) bun ku al naruod sînt fraț — dobar i lud su braća ◊ puoptă bună — prijatno (izr. za stolom, pre početka obeda) ◊ fraće bun — rođeni brat ◊ suoră bună — rođena sestra ◊ ăl gasîĭ în vuoĭa bună — našao sam ga dobro raspoloženog [Por.] 2. (pril.) dobro, razume se, da, tako je, u redu je ◊ bun, atunśa ń-am vorbit — dobro, onda smo se dogovorili ◊ pă, bun, kînd ḑîś tu, aĭ să fiĭe așa — pa, dobro, kad ti kažeš, neka bude tako ◊ bun, bun, nu trăbe să-m spuń đi dîdauorĭ — dobro, dobro, ne treba dvaput da mi kažeš [Por.]   [Vidi]

2300  fîrțaĭală  fâţăială  врцкање  fîrțaĭală (mn. fîrțaĭelurĭ) [akc. fîrțaĭală] (i. ž.) — vrckanje ◊ fîrțaĭală sa ḑîśe kînd vrunu miśkă đin kur, kînd șîađe, or kînd mĭarźe pi drum — vrckanje se kaže kada neko mrda zadnjicom dok sedi, ili kada ide putem ◊ fîrțaĭala muĭeri ĭe momĭală đi uom, sî pĭardă kapu, șî să aļiarźe dupa ĭa ka naruodu — žensko vrckanje je mamac za čoveka, da izgubi glavu, i da trči za njom kao lud [Por.] ∞ fîrțai   [Vidi]

6411  gazî  găzi  газити  gazî (ĭuo gazîăsk, ĭel gazîașće) (gl. p. ref.) — gaziti, pregaziti ◊ mĭarźe șkĭuop k-a gazîto vaka pi piśuor — šepa kad ide, jer ju je krava nagazila na nogu ◊ dakă nu baź sama, ći gazîașće, kît ĭe đi naruodako ne paziš, zgaziće te, koliko je lud [Por.]  [Vidi]

2712  greșală  greșală  грешка  greșală (mn. greșîaļe, greșălurĭ) [akc. greșală] (i. ž.) — greška ◊ mare greșală a fakut kînd s-a lasat đi șkuală — veliku grešku je napravio kad je napustio školu ◊ a fuost ćinîr șî naruod, ș-a mĭers đin greșală în greșală — bio je mlad i lud, i išao je iz greške u grešku ◊ kînd minț, furĭ șă înžurĭ, or ći țîń ku muĭarĭa lu tuoĭa, aĭa nuĭe greșală numa pakat — kad lažeš, kradeš i psuješ, ili imaš vezu sa tuđom ženom, to nije greška nego greh ◊ ńiś un lukru nuĭe fara greșală — nijedan posao nije bez greške ♦ sin. zmintă, sminćală [Por.] ∞ greșî  [Vidi]

6052  kuriț  curiț ?  дупенце  kuriț (mn. kuriță) [akc. kuriț] (i. s.) — (demin.)(anat.) dupence ◊ fata are kuriț mik șî sumĭarńik, șî adîns fîrțuańe ku ĭel înainća baĭețîlor, đi iĭ sî noroḑaskă, uĭtîndu-să dupa ĭa — devojka ima malo i zgodno dupence, i namerno njime meša pred momcima da bi ovi puludeli, gledajući za njom ◊ (pej.) futu-me-l în kuriț, đi naruodu dupence li ga jebem, blesavo ♦ / (demin.) < kur + [Por.] ∞ kur   [Vidi]

2431  ńiśkînd  nicicănd  никад  ńiśkînd [akc. ńiśkînd] (pril.) — nikad ◊ șî sî ma frîngă đi bataĭe, ńiśkînd n-o să-l spun — i da me polome od batina, nikad ga neću odati ♦ sin. ńiśodată [Por.] ∞ kînd  (Ima umotvorina!)[Vidi]

3241  rîńe  râie  шуга  rîńe (mn. rîńe) [akc. rîńe] (i. ž.) — (med.) šuga (Scabies) ◊ rîńe ĭe buală đi kare pi uom ăl manînkă pĭaļa — šuga je bolest od koje čoveka svrbi koža ◊ uomu ku rîńe sa skarpină ka naruodu, ama pĭaļa șî măĭ rău ăl manînkă — čovek sa šugom češe se ko lud, ali ga koža još više svrbi ♦ var. rîĭe ♦ up. rîp [Por.]  [Vidi]

3813  zbîrn!  zbârn  збрн!  zbîrn! [akc. zbîrn] (uzv.) — (onom.) 1. „zbrn!” zvuk zujanja krupnijeg insekta ◊ un gîrgauńe ĭeșî đin butuarkă, șî „zbîrn!” đirĭept la mińe în păr — izađe stršljen iz šupljike, i „zbrn!” pravo kod mene u kosu 2. „tandr!”, zvuk landaranja nekog labavog dela ◊ s-a đisprins șîna la kar, șî numa „zbîrn! zbîrn!” dupa nuoĭ — otpala šina na kolima, i samo „tandr! tandr!” za nama 3. „fiu!” fiuk, zvuk preleta metka ili odbačenog kamenanaruodu, trasă đin șlaĭdîr kîtra mińe, șî pĭatră „zbîrrrn!” la mińe pi lînga urĭake — ludak, potegao praćku na mene i kamen „fiuuu!” pored moga uva [Por.]  [Vidi]


NASTAVAK PRETRAGE PO OBLASTIMA USMENE KNJIŽEVNOSTI ?

ŠAlJI KOMENTAR:
TRIMITE COMENTARUL
:


aa
  
ăă
  
bb
  
țț
  
čč
  
ćć
  
dd
  
  
ğğ
  
đđ
  
ďď
  
ee
  
ff
  
gg
  
hh
  
ii
  
îî
  
ĭĭ
  
kk
  
ll
  
ļļ
  
mm
  
nn
  
ńń
  
oo
  
pp
  
rr
  
ss
  
şş
  
śś
  
tt
  
ťť
  
uu
  
vv
  
zz
  
žž
  
źź