Reč nunț u karticama drugih reči |
|
Br | Vlaški | Rumunski | Srpski | Gnezdo reči | Reč u umotvorinama | Akcija |
|
867 | bardak | bardac | бардак | bardak (mn. bardaśе) [akc. bardak] (i. s.) — bardak, zemljani sud za piće; krčag; vrč ◊ đin bardak măĭ đes s-a baut rakiĭe pi la prazńiśe, pi la nunț, or pi la pomeń — iz bardaka se najčešće pila rakija na slavama, svadbama ili daćama ◊ bardaku a mĭers đin mînă-n mînă, pi lînga masă, șî tot nat a tras đin ĭel kît ĭ-a plakut, kă pară n-a fuost, or n-a fuost đi ažuns — bardak je išao iz ruke u ruku oko stola, i svako je pio koliko je hteo, jer čaša nije bilo, ili ih nije bilo dovoljno ♦ var. bîrdak (Tanda) [Por.] ∞ vas | (Ima umotvorina!) | [Vidi] |
|
|
|
1744 | danț | danţ | коло | danț (mn. danțurĭ) [akc. danț] (i. s.) — 1. kolo; vrsta narodne igre u kojoj se igrači uz muziku neprestano kreću laganim koracima napred ili na desnu stranu ◊ danțu la nuoĭ s-a žukat numa pi la nunț, șî aĭa kînd nuntașî a trĭekut pin sat — danc se kod nas igrao samo na svadbama, i to kada su svatovi prolazili kroz selo ♦ sin uără 2. grupa ljudi oko vođe ◊ puartă danțu pin sat, adunat ćińerișu șî-ĭ învață să ļipîĭe la kîărț — kolovođa u selu, okupio mlade i uči ih da lupaju karte ◊ o sî va vină parințî, ș-o sî va spargă danțu — doći će vam roditelji, pa će vam rasturiti družinu ◊ s-a prins într-un danț ku iĭ — uhvatio se u isto kolo sa njima [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
1970 | gavană | găvan | гаванка | gavană (mn. gavień) [akc. gavană] (i. ž.) — gavanka, velika drvena kašika sa dugačkom drškom; kutljača ◊ gavana a fuost ļingură mare đi ļiemn, đi mistakat mînkarĭa kînd s-a sprimit pi la nunț, la prazńiśe or pi la pomeń — gavanka je bila velika drvena kašika za mešanje jela kada se spremalo za svadbe, slave ili daće ◊ gavana a fuost fakută đin ļiemn adîns, kum ĭe palćinu, or źugastru, măĭ rar đin alće ļiamńe — gavanka je bila izrađena od posebnog drveta, kao što je javor ili klen, ređe od druge vrste drveta ◊ pi gavana a duso pîkurari ļegată la brîu, atunśa ĭa ḑîs „śobană” — gavanku su čobani nosili okačenu o pojas, tada su je zvali „čobanka” ♦ var. gavan (Tanda) ♦ sin. śobană [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
3244 | împăkaśuńe | împăcăciune | мирење | împăkaśuńe (mn. împăkaśuń) [akc. împăkaśuńe] (i. ž.) — mirenje, pomirenje ◊ împăkaśuńe ĭe ađet nunțăsk, kare fak parințî kînd baĭatu fură fata, or kînd fata fuźe dupa baĭat — mirenje je svadbeni običaj koji prave roditelji kada momak ukrade devojku, ili kad devojka pobegne za momka ◊ împăkaśuńe puaće fi șî întra duoĭ inș, or doa kăș, kare a fuost mult în vro sfadă grĭa — mirenje može biti i između dve osobe, ili dve kuće, koje su bile dugo u nekoj teškoj svađi ◊ (u izr.) nu stau đi împăkaśuń — ne zamajavam se mirenjima (nemam vremena za gubljenje na mirenja) ♦ var. înpîkaśuńe, înpăkaśuńe [Por.] ∞ paśe | | [Vidi] |
|
|
|
5312 | kîntat | cântat | певање | kîntat1 (mn. kîntaturĭ) [akc. kîntat] (i. s.) — (muz.) 1. pevanje ◊ kîntatu lu fĭaće marĭ a fuost măĭ frumuos — devojačko pevanje bilo je najlepše ◊ muĭeriļi s-a pus pi kîntat lînga patu muortuluĭ — žene su započele pevanje kraj pokojnikovog odra 2. sviranje ◊ kîntatu lu bandașî aĭ batrîń pi la nunț a țînut triĭ ḑîļe șă triĭ nuopț — sviranje starih trubača na svadbama trajalo je tri dana i tri noći [Por.] ∞ kînta | | [Vidi] |
|
|
|
3269 | nunțăsk | nuntesc | свадбен | nunțăsk (nunțaskă) (mn. nunțăšć, nunțîašće) [akc. nunțăsk] (prid.) — svadben, koji pripada svadbi, koji ima svadbena svojstva ◊ visaļiĭa nunțaskă a țînut triĭ ḑîļe șî triĭ nuopț — svadbeno veselje trajalo je tri dana i tri noći ◊ ađeturļi nunțăšć mult sa skimbat — svadbeni običaji su se mnogo promenili [Por.] ∞ nuntă | | [Vidi] |
|
|
|
3268 | nunțî | nunti | свадбарити | nunțî (ĭuo nunțăsk, ĭel nunțîașće) [akc. nunțî] (gl. p.) — (zast.) svadbariti, svadbovati, prirediti svadbu, učestvovati u svadbenom običaju ◊ a nunțît vro șapće ḑîļe, șî ĭar nu ļa fuost đestul — svadbovali sedam dana, i opet im je bilo malo ◊ a nunțît, șî s-a kîsîtorit — svadbovali, i skućili se [Por.] ∞ nuntă | | [Vidi] |
|
|
|
4750 | stag | steag | барјак | stag (mn. stagurĭ) (i. m.) — barjak, zastava ◊ stagu nunțăsk l-a dus în mînă un danak, mĭergînd pi kal în frunća nunțî — svadbarski barjak je nosio u ruci jedan mladić, jašući konja na čelu svadbe ◊ la nuntă ku dîrzarĭ, dîrzari a kîlarit înainća lu danaku ku stagu — na svadbi sa drzarima, drzari su jahali ispred momka sa barjakom [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
4513 | surḑî | surzi | оглувети | surḑî (ĭuo surḑăsk, ĭel surḑașće) [akc. surḑî] (gl. p. ref.) — (med.) ogluveti, izgubiti sluh ◊ a surḑît đintr-odată, vrîžîtuarĭa a katat în buobe, șî ĭ-a spus kî ĭ-a fakut o famĭaĭe ku al rău — ogluveo je iznenada, vračara je gledala u zrna, i rekla mu da je neka osoba bacila čini na njega ◊ surḑașć, kît đi tare kîntă bandașî akuma pi la nunț — ogluviš, koliko jako sviraju trubači sada na svadbama ♦ up. surdomut [Por.] ∞ surd | | [Vidi] |
|
|
|
5279 | zgorńaĭkă | zgornire | изгонац | zgorńaĭkă (mn. zgorńeĭś) [akc. zgorńaĭkă] (i. ž.) — (izob.) (pej.) izgonac ◊ zgorńaĭkă s-a kĭemat koļașa ku kare la nuntă a dudait nașu ś-a șaḑut prĭamult șă n-a vrut să pļaśe, dakă s-a gaćit tuaće ađeturļi nunțășć — izgonac se zvao kačamak kojim se sa svadbe terao kum koji je sedeo predugo i nije hteo da pođe, iako su svi svadbeni običaji bili svršeni [Por.] ∞ zgorńi | | [Vidi] |
|
|