Reč ou nije obrađena kao osnovna reč!

Reč ou u karticama drugih reči
BrVlaškiRumunskiSrpskiGnezdo reči  Reč u umotvorinamaAkcija
952  bisag  bisagă  бисага  bisag (mn. bisaź) [akc. bisag] (i. m.) — bisaga, bisage, dvostruka torba koja se nosi prebačena preko konjskog sedla ili samara ◊ ku bisaźi a dus fiĭekare marfă, đi la înbrîkamînt, pănă la mînkare; ĭaļe avut kapak, ku kare s-a-nkis đisupra, sî nu sa vĭarsă tovaru — u bisagama su nosili svakakvu robu, od odeće do hrane; one su imale preklopac, kojim su se zatvarale, da se tovar ne bi prosuo ◊ bisaźiļi a fuost fakuće đi pîăr đi kapră — bisage su bile izrađene od kozje dlake ♦ var. (češća u upotrebi) đisak (mn. đisaź) [Por.] ♦ var. đisag (mn. đisaź) ◊ pakurari a dus în đisaź krușîțîļi đi sarĭe kînd s-a dus ku ouĭiļi la munće — čobani su u bisagama nosili krupice soli kada su ovce napasali u planini [Crn.] ∞ sak  [Vidi]

2961  kuĭbar  cuibar  полог  kuĭbar (mn. kuĭbare) [akc. kuĭbar] (i. s.) — (ornit.) polog, jaje koje se ostavlja u gnezdu ◊ kuĭbar ĭe uou kare sa lasă în kuĭb, đi sî gaina outuare fakă învățu sî uave întođeuna-n loko-la — polog je jaje koje se ostavlja u gnezdu, da bi koka nosilja navikla da nosi jaja uvek na tom mestu ♦ up. uou [Por.] ∞ kuĭb   [Vidi]

2963  kuĭbari  cuibări  гнездити  kuĭbari (ĭuo ma kuĭbarĭesk, ĭel sa kuĭbarĭașće) [akc. kuĭbari] (gl. p. ref.) — (ornit.) gnezditi se, izrađivati gnezdo, smestiti se u gnezdo ◊ păsîrļi sa kuĭbarĭesk primovara — ptice se gnezde u proleće ◊ golîmbi sa kuĭbarĭesk în butuarkă — golubovi se gnezde u duplji ◊ kînd sa kuĭbarĭaḑă, păsîrļi lukră înparekĭaće — kada se gnezde, ptice rade upareno(u izr.) kuĭbari gaina outuare — nasaditi kvočku nosilju [Por.] ∞ kuĭb  [Vidi]

2960  oua  oua  снети јаје  oua (ĭuo ovĭesk, ĭel uauă) [akc. oua] (gl. p.) — (ornit.) (ent.) sneti, izbaciti jaje, nositi ◊ o gaină kutkurĭaḑă, akușa o sî uave — jedna kokoš kokodače, uskoro će sneti jaje ◊ dakă gaina-sta îndată nu va înśepe oua, ĭuo o taĭ, ș-o bag în ḑamă — ako uskoro ova kokoš ne počne nositi, ja ću je zaklati, i metnuti u čorbu ◊ gaina uauă în kurĭańik — kokoš nosi jaja u kokošarniku ◊ tuaće gaińiļi a ouat, în kuĭb am gasît șasă uauă, śinś am luvat, da unu am lasat đi kuĭbarĭ — sve su koke snele, u gnezdu sam našao pet jaja, četiri sam uzeo, a jedno sam ostavio za polog ♦ var. ova [Por.] ∞ uou  [Vidi]

4084  pașćiță  păștiţă  жута шумарица  pașćiță (mn. pașćiț) [akc. pașćiță] (i. ž.) — (bot.) žuta šumarica (Anemone ranunculoides) ◊ la Pașći domaćinu să spală pe okĭ șî să duśe șî ĭa o floarĭe đe măr, ș-o urḑîkă, șî floarĭe đe kuorn, ș-o buruĭană, pașćiță o kĭamă — na Uskrs domaćin se umije, i ode da uzme cvet jabuke, jednu koprivu, cvet drena i jedan cvet koji se zove žuta šumarica ◊ șî ĭa un ou roșu șî puńe aśi în strakină, șî puńe kîta vin, șă mursîkă, șî tokĭaḑă tot, sî să fakă papară în strakină — i uzme jedno crveno jaje i stavi ga u panicu i sipa malo vina, i sve to zgnječi da se u panici napravi kaša ◊ dupa aĭa puńe un ou roșu în sîn, ĭa sakurĭa șî sa duśe în livađe, puńe sakurĭa žos, stă pe ĭa ku piśoarļi, sa întoarśe kătră răsărit șî faśe kruśe — posle toga stavi jedno crveno jaje u nedra, uzme sekiru i ode na livadu, stavi sekiru na zemlju, stane na nju nogama, okrene se ka istoku i prekrsti ◊ șî pļakă un paș înainće ku piśoru ăl đirept șî ĭar faśe kruśe, đe tri orĭ așa — i krene jedan korak napred desnom nogom, i opet se prekrsti, i tako tri puta [Crn.] ∞ Pașć  [Vidi]


NASTAVAK PRETRAGE PO OBLASTIMA USMENE KNJIŽEVNOSTI ?

ŠAlJI KOMENTAR:
TRIMITE COMENTARUL
:

70986 
aa
  
ăă
  
bb
  
țț
  
čč
  
ćć
  
dd
  
  
ğğ
  
đđ
  
ďď
  
ee
  
ff
  
gg
  
hh
  
ii
  
îî
  
ĭĭ
  
kk
  
ll
  
ļļ
  
mm
  
nn
  
ńń
  
oo
  
pp
  
rr
  
ss
  
şş
  
śś
  
tt
  
ťť
  
uu
  
vv
  
zz
  
žž
  
źź