Reč pipćenat u karticama drugih reči |
|
Br | Vlaški | Rumunski | Srpski | Gnezdo reči | Reč u umotvorinama | Akcija |
|
2273 | gata | gata | готов | gata [akc. gata] (prid.) (nepr.) — 1. (o poslu) gotov, završen ◊ kosîtu ĭe gata, akuma ńi puńem pi sîśarat — kosidba je gotova, sada se bacamo na žetvu 2. (o pripravnosti) spreman; pripravan ◊ ĭo mis gata, numa muĭarĭa nu sa măĭ pipćenat — ja sam spreman, ali se žena još nije očešljala [Por.] | (Ima umotvorina!) | [Vidi] |
|
|
|
4726 | muoț | moț | чуперак | muoț (mn. muață) [akc. muoț] (i. s.) — 1. (o frizuri) čuperak ◊ în ćińerĭața mĭa fĭaćiļi a pipćenat păru ku muoț — u mojoj mladosti, devojke su češljale kosu u čuperak 2. (anat.) ćuba ◊ ĭastă ńișći uoră kare au muoț, da ĭastă șă ńișći noprś ku muoț — ima živine koja nosi ćubu, a ima i zmija sa ćubom 3. (o formi) sa vrhom, sa šiljkom ◊ kînd faś gramadă đin śuava șî laș vîr askuțît, sa ḑîśe kî ĭe fakut ku muoț — kad se nešto gomila i ostavi se oštar vrh, kaže se da je gomila sa šiljkom [Por.] ♦ dij. var. moț [Buf.] | | [Vidi] |
|
|
|
5264 | ńipipćenat | nepieptănat | неочешљан | ńipipćenat (ńipipćenată) (mn. ńipipćenaț, ńipipćenaće) [akc. ńipipćenat] (prid.) — neočešljan ◊ ńiś pipćenată nuĭe frumuasă, da ńipipćenată ĭe urîtă ka muarća — ni očešljana nije lepa, a neočešljana je ružna kao smrt ◊ lînă ńipipćenată — neočešljana vuna [Por.] ∞ pipćena | | [Vidi] |
|
|
|
5253 | pănă | pănă | док | pănă [akc. pănă] (predl.) — 1. dok ◊ pănă nu sa adună tuoț, nu înśepĭem ku prînḑu — dok se ne skupe svi, nećemo početi sa ručkom ◊ a spus kă pănă ĭel nu sa lasă đi bĭare, ĭa nu sa-ntuarśe la kasă — rekla je da dok se on ne mane pića, ona se ne vraća kući 2. do određene mere ili granice ◊ ļ-a spus pănă kînd să așćaće, șî ĭ-a trîmĭes la kasă — rekli su im do kada treba da čekaju, i poslali ih kući ◊ n-a șćut pănă unđe kućaḑă să mĭargă — nisu znali dokle smeju da idu 3. raditi što preko mere, preterano ◊ kînd a vaḑuto kum s-a pipćenat, s-a rîs pănă-pănă — kad su videli kako se očešljala, pukli su od smeha ◊ a lukrat pănă-pănă, fara ńiś o dobîndă — ubili se od posla, bez ikakve koristi ♦ var. pînă [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
5262 | pipćenat | pieptănat | очешљан | pipćenat2 (pipćenată) (mn. pipćenaț, pipćenaće) [akc. pipćenat] (prid.) — očešljan ◊ în tođeuna a fuost frumuos pipćenată — uvek je bila lepo očešljana ♦ supr. ńipipćenat [Por.] ∞ pipćena | | [Vidi] |
|
|
|
5260 | pĭapćin | pieptăn | чешаљ | pĭapćin (mn. pĭapćiń) [akc. pĭapćin] (i. m.) — češalj ◊ muĭeriļi s-a pipćenat ku pĭapćin đi ļemn — žene su se češljale češljem od drveta ♦ var. pĭepćin (Tanda) [Por.] ∞ pipćena | | [Vidi] |
|
|
|
6241 | ratuns | rătund | подшишан | ratuns (ratunsă) (mn. ratunș, ratunsă) [akc. ratuns] (prid.) — podšišan ◊ frumuos ĭe kînd vĭeḑ kî ĭe tuot ćińerișu ratuns șî pipćenat — lepo je kad vidiš da je sva omladina podšišana i očešljana [Por.] ∞ tunźe | | [Vidi] |
|
|
|
4105 | Sîmbîta albă | Sâmbâta albă | Велика субота | Sîmbîta albă [akc. Sîmbîta albă] — (kal.) (dosl.) Bela subota, (srb.) Velika subota ◊ Sîmbîta albă la rumîń kađe în sîmbîtă înainća Pașćiluĭ, pi kîļindarĭu sîrbĭesk sa kĭamă „Velika subota” — Bela subota kod Vlaha pada u subotu pre Uskrsa, u srpskom kalendaru se zove Velika subota ◊ la Sîmbîta albă svić-Iļiĭa împarće pĭatra: faśe rînd kînd sî-ĭ bată pĭatra pi aăĭa kare iĭ vĭađe kă lukră-n ḑîua-ĭa — na Belu subotu sveti Ilija pravi plan kad da bije gradom one koje primeti da rade tog dana ◊ Sîmbîta albă ĭe sîrbatuare kare sa țîńe pintru pĭatră, să nu bată pĭatra ćimpu — Bela subota je neradni dan, praznuje se zbog grada, da grad ne bije letinu ◊ la Sîmbîta albă muĭeriļi nu s-a spalat pi kap ńiś nu s-a pipćenat, să nu ļi înkărunțaskă șă să ļi piśe păru — na Belu subotu žene nisu prale ni češljale kosu, da im kosa ne bi osedela i opadala ◊ în Tanda Sîmbîta albă ĭe sîmbîta đe la urmă înainća lu Sînźuorḑ — u Tandi je Bele subota poslednja subota pre Đurđevdana ♦ up. Sîmbîta pașćilor [Por.] ∞ sîmbîtă | | [Vidi] |
|
|
|
5924 | strămući | strămuta | унаказити | strămući (ĭuo strămućesk, ĭel strămućașće) [akc. strămući] (gl. p. ref.) — unakaziti; poružniti ◊ atîta s-a strămućit ku pipćenatol nou đi nu sa puaće kunoșća — toliko se unakazila novom frizurom da se ne može prepoznati ♦ var. strîmuta ♦ sin. slući [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
2947 | žumuļit | jumulit | очерупан | žumuļit (žumuļită) (mn. žumuļiț, žumuļiće) [akc. žumuļit] (prid.) — očerupan, raščupan ◊ gaina a skapat đin gĭarîļu uļuluĭ, ama a fuost tuată žumuļită — kokoška je utekla iz orlovih kandži, ali je bila sva očerupana ◊ fata nu s-a pipćenat, numa s-a dus dupa viće imuasă șî žumuļită — devojka se nije očešljala, nego je otišla za stokom prljava i raščupana ◊ ń-a furat uoțî tuot, șî ń-a lasat žumuļiț păn-la pĭaļa guală — ukrali nam lopovi sve, i ostavili nas očerupane do gole kože [Por.] ∞ žumuļi | | [Vidi] |
|
|
|
5676 | șađa | ședea | седети | șađa (ĭuo șăđ, ĭel șîađe) [akc. șađa] (gl. n.) — 1. (o položaju) sedeti ◊ tuota ḑîua numa șîađe, nu lukră ńimika — ceo dan samo sedi, ne radi ništa ◊ nu șađa pi pomînt, kî ĭe uđiluos — nemoj sedeti na zemlji, jer je vlažna 2. (fig.) (o skladu) uskladiti, pristajati ◊ frumuos iĭ șîađe pipćenatu đ-akuma — sadašnja frizura joj lepo stoji ◊ barba nu-ĭ șîađe ńiśkum — brada mu nimalo ne stoji ◊ ĭel ĭe mik da ĭa mare, nu ļi șîađe unu ku altu — on mali a ona visoka, ne pristaju jedno uz drugo [Por.] | | [Vidi] |
|
|