Reč pluaĭe - definicija

BrRumunskiSrpskiGnezdo rečiReč u umotvorinamaAkcija
5068  pluaĭe  ploaie  киша  pluaĭe (mn. pluoĭ) [akc. pluaĭe] (i. ž.) — kiša ◊ pluaĭa ĭe apă kare kađe đin nuvirĭ în fuarmă đi pikurĭ — kiša je voda koja pada iz oblaka u vidu kapljica ◊ pluaĭa adapă pomîntu sî krĭaskă buĭeḑîļi — kiša natapa zemlju da rastu biljke ◊ ĭastă doa fĭelurĭ đi pluaĭe: a bună, șî a rîa, a rîa vińe ku vînt șî trăsńiće, șî faśe pouađe marĭ — ima dve vrste kiše: dobra i loša, ova loša dolazi sa vetrom i gromovima, i pravi velike poplave (Tanda) [Por.][Vidi]

Reč pluaĭe u karticama drugih reči
BrVlaškiRumunskiSrpskiGnezdo reči  Reč u umotvorinamaAkcija
89  aburiĭe  aburire  испарина  aburiĭe (mn. aburiĭ) [akc. aburiĭe] (i. ž.) — a. isparina, para ◊ dupa pluaĭe kaldă vara, đin pomînt ĭasă multă aburiĭe — posle tople letnje kiše, iz zemlje izlazi mnogo pare b. magla na glatkim i providnim površinama, nastala hvatanjem pare na njima ◊ unđe sa fĭerb uaļiļi, dakă nu sa đeșkid ferĭeșćiļi, sa faśe mare aburirĭe, șî pi stîklă sa prinđe śĭață — gde se kuva jelo, nastaje velika isparina, i na staklo se hvata magla [Por.] ∞ abur  [Vidi]

87  aburuos  aburos  напарен  aburuos (aburuosă) (mn. aburuoș, aburuasă) [akc. aburuos] (prid.) — naparen, pokriven parom; koji isparava; koji u sebi ima paru; isparljiv ◊ dupa pluaĭe, a veńit pista nuoĭ un danf aburuos, kald — posle kiše, zapahnula nas je topla para [Por.] ∞ abur  [Vidi]

334  adapa  adăpa  појити  adapa (ĭuo adăp, ĭel adapă) [akc. adapa] (gl. p. ref.) — 1. (za stoku) pojiti, davati vodu ◊ trîabe adapa vićiļi la borugă — treba napojiti stoku na potoku 2. (za zemlju) upijati vodu, postati vlažan pluaĭe, adapă pomîntu — pada kiša, napaja zemlju [Por.]   [Vidi]

1003  arazna  arazna  засебно  arazna [akc. arazna] (pril.) — zasebno, odvojeno, po strani ◊ pus đ-arazna, să nu sa pĭardă, șî rîḑîmat đi parĭaće, să nu sa pluaĭe stavljen na stranu, da se ne izgubi, i naslonjen na zid, da ne kisne [Por.]   [Vidi]

377  astrukat  astrucat  покривен  astrukat (astrukată) (mn. astrukaț, astrukaće) [akc. astrukat] (prid.) — pokriven ◊ puaće sî pluaĭe, kasa ĭe astrukată — kiša može da padne, kuća je pokrivena [Crn.] ◊ kînd iș bun astrukat, nu raśieșć — kad si dobro pokriven, nećeš se prehladiti [Por.] ♦ supr. đistrukat astruka  [Vidi]

534  baltă  baltă  бара  baltă (mn. bĭelț) [akc. baltă] (i. ž.) — a. bara, plitka stajaća voda sa specifičnim biljnim i životinjskim svetom ◊ baltă vĭarđe — zelena bara ◊ în baltă traĭașće draku — u bari živi đavo b. voda koja se zadržava u udubljenjima posle kiše ◊ baltă đin pluaĭe kišna bara [Crn.] ♦ (demin.) baltuțăbarica ♦ (augm.) baltuońbaretina [Por.]  [Vidi]

843  baltuță  băltuţă  барица  baltuță (mn. baltuț) [akc. baltuță] (i. ž.) — barica ♦ / (demin.) < baltă ♦ var. balćiță, balśuară ◊ dupa pluaĭe a ramas mulće baltuță pi luokurĭ poļiažńiśe — posle kiše ostale su mnoge barice po njivama u ravnici [Por.] ∞ baltă  [Vidi]

989  brĭezdat  brăzdat  браздаст  brĭezdat (brĭezdată) (mn. brĭezdaț, brĭezdaće) [akc. brĭezdat] (prid.) — brazdast, koji ima brazde, koji ima oblik brazde; izbrazdan; udubljen ♦ sin. înkrĭețat, zbîrśit ◊ drumu đi kar pi kulme ĭe tuot înbrĭezdat đi apă, kare a kurs dupa pluaĭe, parke ĭe arat ku plugu — kolski put na kulmi je sav brazdast od vode koja je tekla posle kiše, kao da je izoran plugom ♦ var. brăzduit [Por.] ∞ brăzdui  [Vidi]

861  bungur  bulbuc  мехур  bungur (mn. bungurĭ) [akc. bungur] (i. m.) — 1. mehur, plik ◊ kînd pluaĭe, đin pikurĭ în baltă sî fak bungurĭ — kad pada kiša, od kapi se u bari stvaraju mehuri ♦ (dem.) bungurĭelmehurić, plikčić 2. (med.) osip ◊ la kopil ĭasă bungurĭeĭ pi pĭaļe — detetu se na koži javljaju plikčići [Crn.] ◊ șî pi pĭeļe đi uom ĭasă bungurĭ — i na koži čoveka izbijaju plikovi (Tanda) ◊ tuot s-a umplut đi bunguri ruoșĭe — sav se osuo crvenim osipom (Rudna Glava) [Por.]  [Vidi]

881  bură  bură  измаглица  bură (mn. burĭe) [akc. bură] (i. ž.) — izmaglica, sitna kiša koja pada iz magle pluaĭe marunțîkă — sitna kišica ◊ pin bura-sta nuĭeș ńiś ud ńiś uskat — po ovoj izmaglici nisi ni mokar ni suv [Crn.] ◊ bură ĭe un fĭeļ đi śĭață ku ploiță — bura je jedna vrsta magle sa kišicom [Por.] ∞ bura  (Ima umotvorina!)[Vidi]

1066  țofaĭală  lăpoviţă  лапавица  țofaĭală (mn. țofaĭelurĭ) [akc. țofaîală] (i. ž.) — lapavica, sitna kiša sa snegom ◊ kînd înprauna ńinźe șî pluaĭe, sî faśe țofaĭală — kada zajedno padaju sneg i kiša, nastaje lapavica [Crn.] ♦ dij. sin lapoviță [Kmp.] ♦ sin. fļeșkău [Por.] ∞ țofai  [Vidi]

1285  dupa  după  после  dupa [akc. dupa] (predl.) — posle, iza (nekoga ili nečega), za (nekim ili nečim) ◊ dupa pluaĭe ĭasă suariļi — posle kiše izlazi sunce [Crn.] ◊ dupa prînḑ — posle ručka ◊ dupa amńaḑîț — posle podne [Por.] ◊ ĭel mĭarźe înainće, da muĭarĭa dupa ĭel — on ide napred, a žena za njim [Crn.] ◊ a dat dunga dupa skapît — zbrisao je iza prevoja (nestao sa vidika) [Por.]   [Vidi]

1309  dur!  dur!  дур!  dur! (uzv.) — (onom.) dur! 1. uzvuk koji oponaša grmljavinu; uopšte: dubok zvuk koji se širi u valovima ◊ dur! dur! pi śĭerĭ, șî la urmă ńimika, nu pikă ńiś un struop đi pluaĭe dur! dur! po nebu, i na kraju ništa, ne pade ni kapka kiše ◊ askultă: sa uđe kînd șî kînd „dur!” pin puod, sigurat ĭară s-a-npuĭat șobolama-ĭa — slušaj: čuje se kad-kad „dur!” po tavanu, sigurno su se opet namnožili one pacovčine [Por.] 2. uzvik za ubrzanje konjske zaprege, jače, snažnije ◊ dur, îrțuaźilor! — brže, kljusine! [Crn.]   (Ima umotvorina!)[Vidi]

2785  gruapă  groapă  рупа  gruapă (mn. gruopĭ) [akc. gruapă] (i. ž.) — 1. rupa, udubljenje u zemlji ◊ tata sapă gruopĭ đi șćumpĭ — otac kopa rupe za stubove ◊ drumu dupa pluaĭe pļin ĭe đi gruopĭ — put posle kiše pun je rupa 2. grob ◊ la gruapa muortuluĭ sapă triĭ or śinś groparĭ — grob kopaju tri li pet grobara 3. trap ◊ krumpiĭi đi ĭarnă s-angrupă în gruapă, kare adîns sa sapă vrunđiva pin građină apruape đi kasă — krompir za zimnicu čuva se u trapu, koji se posebno kopa negde u bašti blizu kuće ♦ sin. gaură [Por.]  [Vidi]

5825  întari  întări  јачати  întari (ĭuo întarĭesk, ĭel întarĭașće) [akc. întari] (gl. p. ref.) — jačati, snažiti, stvrdnuti ◊ uomu kare îmblă șî lukră, întarĭașće pućarĭa șă lunźașće traĭu — čovek koji se kreće i radi, jača snagu i produžava život ◊ pomîntu sa întarĭașće dakă nu pluaĭe zemlja se stvrdnjava, ako ne pada kiša ◊ (izr.) întarĭașće vuorba — potvrđuje datu reč [Por.] ∞ tare  [Vidi]

2398  înuntru  înuntru  унутра  înuntru [akc. înuntru] (pril.) — unutra ◊ s-a-nkis înuntru, în kasă, șă nu ĭasă — zatvorio se unutra, u kući, i ne izlazi ◊ fuź înuntru, nu sta la pluaĭe afară — beži unutra, ne stoj napolju na kiši ◊ kum aĭ tunat înuntru, kînd ĭuo am înkis kasa đinuntru ku kĭaĭa? — kako si ušao unutra, kada sam ja zaključao kuću iznutra ključem? ♦ supr. afară [Por.] ♦ var. înluntru [Crn.]  [Vidi]

2912  ka  ca  као  ka (pril.) (predl.) — kao ◊ s-a puvestît kă paradĭeda a fuost mare șî tare ka ursu — pričalo se da je pradeda bio velik i jak kao medved ◊ sa kîntă ka kînd ăl skopĭeșć — vrišti kao da ga štrojiš pluaĭe ka đin gaļiată — (kiša) lije kao iz kabla ◊ ĭut ka gîndu, tare ka pomîntu — brz kao misao, jak kao zemlja [Por.]  [Vidi]

3335  klańe  claie  пласт  klańe (mn. klăń) [akc. klańe] (i. ž.) — plast sena ◊ klańa sa grîmađiașće đin porkuoń đi fîn, kare sînt adunaț đin kupițaļe đi pi otkuoș — plast se sadeva od stogova sena, koji su skupljeni od naviljaka sa otkosa ◊ klańa puaće să fiĭe grîmađită đi fîn or đi paĭe — plast može biti plašćen od sena ili slame ◊ klańa grîmađită în ļemn sa kĭamă patul — plast sadenut na drvetu, zove se patul ◊ klańe sa grîmađiașće pinga țapă, kare o țîńe să nu sa strîmbe đi vînt or đi pluaĭe, șî sî nu kadă — plast se dene oko stožera, koji ga drži da se ne krivi od vetra ili kiše, i da ne padne ◊ klańa đemult sa fakut în ļivađe, șî a koluo s-a dat la uoĭ đi mînkarĭe, kî đin tuoru luor sa torît ļivađa — plast se nekad pravio na samoj livadi, i stoka se tamo ranila jer se od njihovog gnojiva đubrila livada ◊ tuota klańa fakută în ļivađe, a fuost îngrađită ku țarku, să nu puată vićiļi s-o śupă đin tuaće părțîļi — svaki plast sadenut na livadi bio je ograđen senikom, da ne može stoka da ga čupka sa svih strana ◊ la vîru klăńi sa puńe panžînu, fakut đin patru tîrșurĭ ļegaće la vîr, kare țîńe fînu să no-l zbuare vîntu — na vrhu plasta meće se lemez, napravljen od četiri grane svezane vrhovima, koji drži seno da ga ne razveje vetar ♦ var. klaĭe (Crnajka, deo Tande) [Por.] ∞ fîn  [Vidi]

3830  kukumĭelk  cucumelcĭ  пуж  kukumĭelk (mn. kukumĭelś) [akc. kukumĭelk] (i. m.) — (zool.) puž (Gastropoda) ◊ kukumĭelśi ĭasă dupa pluaĭe puževi izlaze posle kiše [Por.] ∞ mĭelk  (Ima umotvorina!)[Vidi]

2010  kuļeșărĭ  coleșer  качамало  kuļeșărĭ (mn. kuļeșăre) [akc. kuļeșărĭ] (i. s.) — kačamalo, kačamilka, drveni štap kojim se meša kačamak ◊ kuļeșîărĭu đi oparće are un kîrļig mik, adîns lasat đin krĭangă kînd sa faśe, ku kare sa atîrnă feruaĭka kînd sa dubuare đi pi ḑaļe — kačamalo ima sa strane malu kuku od grane, namerno ostavljene kada se pravi, kojom se kači kotao kada se skida sa veriga ♦ var. kuļeșîărĭ ♦ var. koļieșărĭ (Tanda) [Por.] ∞ koļașă  (Ima umotvorina!)[Vidi]

2861  kurkubău  curcubău  дуга  kurkubău (mn. kurkubăĭe) [akc. kurkubău] (i. s.) — duga, pojava u atmosferi posle kiše ◊ kurkubău ĭasă numa dupa pluaĭe duga se javlja samo posle kiše ◊ kurkubău are doă kapiće, șî ku amîndoă bĭa apă đin doă ogașă or doă rîurĭ — duga ima dve glave, i sa obe pije vodu sa dva potoka ili dve reke ◊ kurkubău are noă fărburĭ: vînît, bilovink, galbin băl, galbin înkis, vĭarđe băl, vĭarđe înkis, ruoșu, ruoșu măĭ băl șî ruoșu înkis — duga ima devet boja: plavu, ljubičastu, svetlo žutu, tamno žutu, svetlo zelenu, tamno zelenu, crvenu, svetlo crvenu i tamno crvenu [Por.]   (Ima umotvorina!)[Vidi]

5740  lakuļeț  lăculeț  барица  lakuļeț (mn. lakuļeță) [akc. lakuļeț] (i. s.) — (demin.) barica; jezerce ◊ dupa pluaĭe, în urmiļi vaśiluor, pi unđ-a mĭers pin pomîntarĭ muaļe, đ-arîndu a ramas lakuļeț ku apă — posle kiše, na kravljim tragovima, kud god su išle preko mekog zemljišta, svuda su ostale barice sa vodom ♦ var. lakuț ♦ var. lakșuor [Por.] ∞ lak  [Vidi]

3909  miźgura  burniţa  ромињати  miźgura (ĭuo miźgur, ĭel miźgură) [akc. miźgura] (gl. p.) — (o kiši) rominjati, sitno padati ◊ nu pluaĭe numa miźgură, pluaĭe maruntă, măĭ mult śĭață đikît pluaĭe ne pada kiša nego rominja, pada sitna kiša, više magla nego kiša [Por.]  [Vidi]

5672  namuol  nămol  муљ  namuol (mn. namuolurĭ) [akc. namuol] (i. s.) — mulj ◊ dupa pluaĭe, adus ogașu namuol ku kare ń-a umplut bașćaua ś-a fuost la marźina ogașuluĭ — posle kiše naneo je potok mulj kojim nam je napunio baštu što je bila na obali potoka ♦ sin. morśilă [Por.]  [Vidi]

2443  ńiśkum  nicicum  никако  ńiśkum [akc. ńiśkum] (pril.) — nikako ◊ ńiśkum nu-nțaļieg kum a putut sî fakă așa śeva — nikako ne razumem kako je mogao tako nešto da uradi pluaĭe doă ḑîļe una-ntruuna, ńiśkum sî șća — pada kiša dva dana neprekidno, nikako da stane ♦ var. ńișkum ♦ up. ńiśđikum [Por.] ∞ kum  [Vidi]

5072  ploiță  ploiță  кишица  ploiță (mn. ploiț) [akc. ploiță] (i. ž.) — (demin.) kišica, sitna ili slaba kiša ◊ đi źaba lumĭa așćetat pluaĭe, đață numa o ploiță ku doĭ-triĭ struopĭ, șî alta ńimika — uzalud su ljudi čekali kišu, udarila je samo jedna kišica sa dve-tri kapi, i ništa vișe [Por.] ∞ pluaĭe  [Vidi]

5069  ploĭa  ploua  кишити  ploĭa (ĭuo pluoĭ, ĭel pluaĭe) [akc. ploĭa] (gl.) — kišiti, padati kao kiša ◊ dakă nu va ploĭa măĭ îndată, o sî sa ușće tuot — ako ne bude skoro padala kiša, sve će se osušiti pluaĭe ka kînd tuorń ku gaļata — kiša lije kao iz kabla pluaĭe maruntă — sitna kiša ♦ (demin.) ploițăkišica ♦ (augm.) ploĭuońkišurina [Por.] ∞ pluaĭe  [Vidi]

5071  ploĭuoń  ploion  кишурина  ploĭuoń (mn. ploĭuańe) [akc. ploĭuoń] (i. s.) — (augm.) kišurina ◊ bun kă ploĭuońo-sta a țînut puțîn, a trekut ĭuta șî n-a fakut mare șćetă la bukaće — dobro je da je ova kišurina kratko trajala, brzo je prošla i nije nanela veliku štetu usevima ♦ sin. sudom [Por.] ∞ pluaĭe  [Vidi]

5070  ploĭuos  ploios  кишовит  ploĭuos (ploĭuasă) (mn. ploĭuoș, ploĭuasă) [akc. ploĭuos] (prid.) — (o vremenu) kišovit, kišan, pun kiše ◊ ḑîļiļi ploĭuasă țîn una întruuna — kišni dani traju neprekidno ◊ tuamnă ploĭuoasă — kišna jesen ♦ sin. uđiluos ♦ supr. uskatsušan [Por.] ∞ pluaĭe  [Vidi]

5962  pļin  plin  пун  pļin (pļină) (mn. pļiń, pļińe) [akc. pļin] (prid.) — pun ◊ saku ĭe pļin đi grîu, șî strîns ļegat la gură să nu sa vĭarsă — džak je pun žita, i čvrsto vezan da se ne prospe ◊ înga đi mik a fuost pļin đi gîndurĭ rîaļe — još od malena bi je pun loših ideja ◊ śĭerĭu ĭe pļin đi nuvirĭ ńegri, o să fiĭe pluaĭe îndată — nebo je puno crnih oblaka, biće kiše uskoro [Por.]  [Vidi]

3399  pouod  inundare ?  поплава  pouod (mn. pouađe) [akc. pouod] (i. s.) — poplava ◊ a ploĭat triĭ ḑîļe șî triĭ nuopț, șî s-a fakut atîta pouod đi mare đi a luvat tuot ś-a fuost pi vaļe — padala je kiša tri dana i tri noći, i nastala je toliko velika poplava da je odnela sve što se u dolini našlo pred njom [Por.] ∞ pluaĭe  [Vidi]

5820  prorupe  prorupe  застати  prorupe (ĭuo prorup, ĭel prorupe) [akc. prorupe] — (o toku vode) 1. zastati pluaĭe ka kînd tuorń ku gaļată, ma să prorupă numa kîta, nuoĭ ĭuta o să aļergăm la kasă — kiša lije kao iz kabla, ali samo malo da zastane, mi ćemo brzo otrčati kući 2. probiti, izliti se ◊ a prorupt apa, șă nu măĭ mĭarźe pi ĭаrugă în građina lu veśin, numa kure în ogaș — voda je probila, i ne ide više jarugom u komšijsku baštu, nego se izliva u potok ♦ up. pro rupĭa Por.] ∞ rupĭa  (Ima umotvorina!)[Vidi]

5355  rîmă  râmă  глиста  rîmă (mn. rîmĭe) [akc. rîmă] (i. ž.) — glista (Lumbricus terrestris) ◊ rîmiļi sa fak în pomînt apuos, da đin pomînt ĭasă dupa pluaĭe gliste nastaju u vlažnoj zemlji, a iz zemlje izlaze posle kiše [Por.] ∞ rîmuĭa  [Vidi]

5776  ruptură  ruptură  исцепотина  ruptură (mn. rupturĭ) [akc. ruptură] (i. ž.) — 1. iscepotina, prekid; rupa ◊ ruptura ĭe luok unđe śuava s-a rupt, ș-a ramas gaură, luok guol — iscepotina je mesto gde se nešto prekinulo, pa je ostala rupa, praznina ◊ drumu dupa pluaĭe ĭe pļin đi rupturĭ — put je posle kiše pun rupa 2. dronjak ◊ mĭarźe, saraku, tota vara rupt, numa într-o ruptură đi țuală — ide celo leto, siroma, pocepan, samo u nekom dronjku od odeće [Por.] ∞ rupĭa  [Vidi]

3868  sîaśită  secetă  суша  sîaśită (mn. sîaśiće) [akc. sîaśită] (i. ž.) — suša ◊ sîaśită ĭe ćimp fara pluaĭe suša je vreme bez kiše ◊ mare sîaśită — velika suša ♦ var. săśită ♦ sin. uskatură [Por.] ∞ săk  [Vidi]

4809  skurĭa  scura  отицати  skurĭa (ĭuo ma skur, ĭel sa skurĭe) [akc. skurĭa] (gl. ref.) — (o tečnosti) oticati, slivati se; kapati ◊ la trekut apa đi zapuk, șî pikurĭ đi apă sa skurs pi firĭe șî pi gît — probio ga je znoj od vrućine, i grašci znoja slivali su mu se niz lice i vrat ◊ s-a batut đi pluaĭe supt un ļemn, ș-a statut aśiĭa pănă apa đi pi krĭanźe na-nśeput skurĭa luĭ dupa kap — sklonio se zbog kiše pod jedno drvo, i stajao je tu dok mu se voda sa grana nije počela slivati za vrat [Por.] ∞ kure  [Vidi]

3910  sluată  zloată  слота  sluată (mn. sluaće) [akc. sluată] (i. ž.) — slota, lapavica ◊ sluată ĭe pluaĭe maruntă, mistakată ku zapadă — slota je sitna kiša, pomešana sa snegom ◊ ńi treku ĭarna fara zapadă, numa ku pîrdańika đi sluată, uđiluasă șî śețuasă — prođe nam zima bez snega, samo sa prokletom lapavicom, vlažnom i maglovitom [Por.]  [Vidi]

2235  solomîzdră  solomâzdră  даждевњак  solomîzdră (mn. solomîzdrĭe) [akc. solomîzdră] (i. ž.) — (zool.) daždevnjak (Salamandra salamandra) ◊ solomîzdra ĭe o žuavină ka șopîrla, ama ńagră ku pĭaće galbińe; ĭasă dupa pluaĭe pi lînga boruź — daždevnjak je životinja nalik na guštera, ali je crna sa žutim pegama; javlja se posle kiše pored potoka [Por.] ♦ dij. var. zolomîzdră (Bučje) [Crn.] ♦ dij. var. salamîzdră (Gradskovo) [Tim.] ♦ dij. var. șolomîzdră (Radenka) [Zvizd]  (Ima umotvorina!)[Vidi]

3597  streșînă  streașină  стреха  streșînă (mn. streșîń) [akc. streșînă] (i. ž.) — streha, nadstrešnica ◊ streșînă ĭe un parśel đi astrukamîntu kășî, kare trĭaśe în afară đi parĭeț, șî-ĭ pazîașće đi pluaĭe streha je deo krova na kući, koji prelazi spoljne zidove, i čuva ih od kiše ◊ zapada sa topĭașće, șî apa pikură đi pi streșînă ka kînd pluaĭe sneg se topi, i voda kaplje sa strehe kao kad pada kiša ♦ var. strĭeșînă [Por.]  [Vidi]

6022  stropi  stropi  капати  stropi (ĭuo stropĭesk, ĭel stropĭașće) [akc. stropi] — kapati, kropiti; prskati pluaĭe tota ḑua, da đi pi strĭeșînă stropĭașće apa ka kînd tuorń ku gaļata — pada kiša ceo dan, a sa strehe kaplje voda kao da sipaš vedricom [Por.]  [Vidi]

6023  struop  strop  кап  struop (mn. struopĭ) [akc. struop] (i. m.) — kap, kapljica ◊ sîaśită mare, ku stamîńiļi n-am vaḑut ńiś un struop đi pluaĭe să piśe — velika suša, nedeljama nismo videli ni kap kiše da padne [Por.] ∞ stropi  [Vidi]

3400  sudom  sudom  потоп  sudom (mn. suduame) [akc. sudom] (i. s.) — potop, teška provala oblaka ◊ kînd pluaĭe atîta dă mult șî dă grĭeu, dă lumĭa sa înfrikošaḑă kă s-a dășkis śerĭu șî sa aproapiĭe kapu vakuluĭ, atunś sa spuńe kă ĭe aĭa suduom — kada pada kiša tako mnogo i jako, da ljude uhvati panika kako se nebo otvorilo i da se bliži smak sveta, onda se kaže da je to potop [Mlava] ♦ dij. var. suduom [Por.] ∞ pluaĭe   [Vidi]

4527  suduom  sodom  пролом  suduom (mn. suduame) [akc. suduom] (i. s.) — 1. prolom, nagli veliki izliv kiše ◊ suduom đi pluaĭe provala oblaka 2. klizište zemlje, oburvina ◊ dupa pluaĭe s-a rupt pomîntu pi pođină, ș-a veńit un suduom ku tuot, șî ļ-a kutrupit toblarĭu ku viće — posle kiše pokrenulo se zemljište na padini, nadošla oburvina i zatrpala tor sa stokom [Por.] ♦ dij. var. sudom [Mlava]  [Vidi]

3144  trasńit  trăsnit  згромљен  trasńit (trasńită) (mn. trasńiț, trasńiće) [akc. trasńit] (prid.) — (med.) zgromljen, udaren gromom ◊ a fuźit frikoșat đi duraĭală supt vrun ļemn, ș-akolo la gasît trasńit, muort — pobegao je uplašen od grmljavine pod neko drvo, i tamo ga našli zgromljenog, mrtvog ◊ a mĭers pin pluaĭe baĭatu ku fata đi dupa kap șî ĭa trasńit: fata a kaḑut trasńită șî ĭ-a ĭeșît sufļitu, da luĭ n-a fuost ńimika — išli momak i devojka po kiši zagrljeni i udario ih grom: devojka je pala zgromljena i izdahnula, a njemu nije bilo ništa [Por.] ∞ trasńi  [Vidi]

3143  trăsńit  trăsnet  гром  trăsńit (mn. trăsńiće) [akc. trăsńit] (i. s.) — grom ◊ kînd sfulđiră, durîĭe șî pluaĭe, ńiśkînd uomu să nu sa pituļe supt ļemn sînguraćik în kîmp, kî ĭel măĭ tare traźe trîasńitu — kad seva, grmi i pada kiša, čovek nikad da se ne sklanja pod usamljeno drvo u polju, jer ono najjače vuče grom ♦ var. trîăsńit [Por.] ∞ trasńi  (Ima umotvorina!)[Vidi]

6154  ud  ud  мокар  ud (udă) (mn. uḑ, uđe) (prid.) — mokar ◊ ažuns la kasă tuot ud đi pluaĭe stigao je kući sav mokar od kiše [Por.] ∞ uda  [Vidi]

6157  uda  uda  наквасити  uda (ĭuo ud, ĭel udă) [akc. uda] (gl. p. ref.) — nakvasiti; zaliti; pokisnuti ◊ mĭergînd pin rîu, katînd rađină ku pĭeșć marĭ, m-am udat pănă la brîu, da pĭeșć n-am gasît — idući rekom, tražeći radine sa velikom ribom, nakvasio sam se do pojasa, a ribu nisam našao ◊ a-nțapat tata o pumpă ku țauă lungă în mižluoku bașćeļi, să pućem uda piparka șî krîstavĭețî kind ĭe sîaśită — zabio je otac mumpu sa dugačkom cevi na sred bašte, da možemo zalivati papriku i krastavce kad je suša ◊ trĭeku o furtună đi pluaĭe, ama numa kîta stropi, n-a udat pomîntu ńiśkît — prođe jedan talas kiše, ali samo je malo poprskao, nije nakvasio zemlju nimalo [Por.]  [Vidi]

6155  uđală  udeală  мокриш  uđală (mn. uđaļe) [akc. uđală] (i. ž.) — mokriš, vlažnost ◊ dupa pluaĭe, uđală în tuaće părțîļi, nu sa puaće merźa fara śižmĭe — posle kiše, mokriš na sve strane, ne može se ići bez čizama [Por.] ∞ uda   [Vidi]

6158  uđiluos  udilos  влажан  uđiluos (uđiluasă) (mn. uđiluoș, uđiluasă) [akc. uđiluos] (prid.) — vlažan ◊ pomîntu dupa pluaĭe ĭe uđiluos — zemlja posle kiše je vlažna ◊ ĭarbă ku ruauă ĭe uđiluasă, șă nuĭe bun șađa pi ĭa kă-ț raśesk rarunki — rosna trava je vlažna, i nije dobro sedeti na njoj jer ti se prehlade bubrezi [Por.] ∞ uda  [Vidi]

2349  urļet  urlăt  урлање  urļet (mn. urļeț) [akc. urļet] (i. m.) — 1. (za životinje) urlanje ◊ dămult a fost lupĭ pļină munća, ĭarna nu sa puća durmi dă urļetu luor — nekada je bilo vukova puna planina, zimi se nije moglo spavati od njihovog urlanja 2. (za grom) grmljavina ◊ s-a pus mare urļet șĭ pluaĭe nastala je jaka grmljavina sa kišom [Mlava] ♦ dij. var. urļit [Por.] ∞ urla  [Vidi]

2999  uskat  uscat  сув  uskat (uskată) (mn. uskaț, uskaće) [akc. uskat] (prid.) — suv 1. osušen, sasušen, bez vlage ◊ nuĭe pluaĭe ku luńiļi, șî pi lînga rîu pomîntu ĭe uskat đi tuot — mesecima ne pada kiša, i pored reke zemlja je sasvim suva 2. obala, kopno ◊ a notat pi Dunîre, a notat, șî kînd a ĭeșît la uskat, ĭel a kaḑut în źanunkĭ, șî a mulțamit la svići Ńikola kă la skuos la marźină — plivao je Dunavom, plivao, i kada je izašao na suvo, pao je na kolena, i zahvalio se svetom Nikoli što ga je izvukao na obalu 3. (med.) mršav, ispijen od bolesti ◊ la supt buala đi tuot, ḑaśe uskat, numa uosu șî pĭaļa a ramas đin ĭel — ispila ga bolest, leži mršav, samo su kost i koža ostali od njega [Por.] ∞ uska  [Vidi]

3398  uzuoń  torenţială ?  пљусак  uzuoń (mn. uzuańe) [akc. uzoń] (i. s.) — pljusak ◊ a lălă, kată kum ploaĭe uzuoń, tuornă ka ku gaļata — lele, vidi kakav pljusak, kao da sipa vedricom [Pom.] ◊ dîntr-odată s-a pus un uzuoń ku tuot, șî tuoț s-a udat fļuarkă — odjednom je udario jak pljusak, i svi su pokisli do gole kože (Ranovac) ◊ s-a lasat dă kosît, k-a veńit un uzuoń tare prăsta ĭeĭ — prekinuli su košenje, jer je udario na njih jedan jak pljusak (Rašanac) [Mlava] ◊ dăsńață a fuost mare uzuoń — jutros je bio jak pljusak (Isakovo) [Mor.] ∞ pluaĭe  [Vidi]

6209  vîžuoĭ  vâjoi  млаz  vîžuoĭ (mn. vîžoaĭe) [akc. vîžuoĭ] (i. s.) — (o tečnosti) mlaz ◊ dupa pluaĭe tare, kure apa đi pi strĭeșînă ku vîžuaĭe, gruasă ka źeĭśtu — posle jake kiše, curi voda sa nadstrešnice u mlazevima, debelim kao prst ♦ / < vîž + -uoĭ [Por.] ♦ dij. sin. bužuoń, ćućur [Hom.] ∞ vîž  [Vidi]

1711  vrunđiva  undeva  негде  vrunđiva [akc. vrunđiva] (pril.) — negde ◊ puaće fi kă akuma vrunđiva ńinźe, da vrunđiva pluaĭe može biti da sada negde pada sneg, a negde kiša ♦ var. vrunđeva ♦ var. unđeva [Por.] ∞ unđe  [Vidi]

3933  žapină  japină  удубљење  žapină (mn. žapiń) [akc. žapină] (i. ž.) — udubljenje, vododerina ◊ s-a surupat pomîntu pi pođină dupa pluaĭe, ș-a ramas numa žapiń guaļe — odronila se zemlja posle kiše na padini, pa su ostale samo gole vododerine ♦ sin. gaură, borugă, žoampă [Por.]  [Vidi]


NASTAVAK PRETRAGE PO OBLASTIMA USMENE KNJIŽEVNOSTI ?

ŠAlJI KOMENTAR:
TRIMITE COMENTARUL
:

70602 
aa
  
ăă
  
bb
  
țț
  
čč
  
ćć
  
dd
  
  
ğğ
  
đđ
  
ďď
  
ee
  
ff
  
gg
  
hh
  
ii
  
îî
  
ĭĭ
  
kk
  
ll
  
ļļ
  
mm
  
nn
  
ńń
  
oo
  
pp
  
rr
  
ss
  
şş
  
śś
  
tt
  
ťť
  
uu
  
vv
  
zz
  
žž
  
źź