Reč plumađiașće u karticama drugih reči |
|
Br | Vlaški | Rumunski | Srpski | Gnezdo reči | Reč u umotvorinama | Akcija |
|
154 | aluvat | aluat | тесто | aluvat (mn. aluvaturĭ) [akc. aluvat] (i. m.) — testo, mešavina pšeničnog, kukuruznog, raženog ili ječmenog brašna sa vodom i drugim dodacima, od koje se peče hleb ili druge vrste testenina za ljudsku ishranu ◊ aluvat kreskut — naraslo testo ◊ aluvat aḑîm — presno testo ◊ aluvat đi malaĭ — testo za proju ◊ aluvat đi puĭ — testo za pilad [Crn.] ◊ aluvatu sa plumađiașće-n karļiță — testo se meša u naćvama ◊ în aluvat sa puńe olațăl să krĭaskă — u testo se stavlja kvasac, da naraste [Por.] ♦ dij. sin. plomad (Lubnica) [Crn.] ♦ dij. var. aloat [Kmp.] | (Ima umotvorina!) | [Vidi] |
|
|
|
1867 | fund | fund | дно | fund (mn. fundurĭ) (i. m.) — dno 1. a. dno posude ◊ fundu uaļi — dno lonca ◊ s-a prins đi fund — o jelu: zagorelo jelo, uhvatilo se za dno posude b. poklopac, zaklopac ◊ puńe fundu pi kuafă, sî nu piśe luomurĭ în apă — poklopi kofu, da ne padne trunje u vodu 2. lopar ◊ pîńa sa plumađiașće pi fund, șî ku ĭel sa bagă-n koptuorĭ — hleb se mesi na loparu, i njime se unosi u pećnicu ◊ vrîžîtuarĭa dă ku bobiļi pi fund — vračara baca zrna na loparu 3. tur na pantalonama ◊ s-a karat pi gĭață pi kur, ș-a rupt śuariśi la fund — klizao se na ledu na zadnjici, pa je pocepao pantalone na turu 4. (geog.) dno vodotoka; dubodolina ◊ fundu boruźi, ogașuluĭ, rîuluĭ — dno dubodoline, potoka, reke 5. (fig.) najniži društveni nivo ◊ a kaḑut la fund, ńima nu-l măĭ fuarmîĭe đi ńimika — pao je na dno, niko ga više ne ferma ni za šta 5. (rel.) najdublji deo pakla ◊ ku atîta pakaće, ńiś la fundu ĭaduluĭ n-o sî fiĭe luok đi ĭel — sa tolikim gresima, ni na dnu pakla neće biti mesta za njega [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
3363 | kuaśe | coace | пећи | kuaśe (ĭuo kuok, ĭel kuaśa) [akc. kuaśe] (gl. p. ref.) — peći, biti pod delovanjem visoke temperature 1. (nutr.) peći namirnice od testa ◊ śe guod sa plumađiașće, sa kuaśe pi fuok: în śirińe la kamin, or în rĭernă la șporĭet — sve što se mesi od testa, peče se na vatri: ili u crepulji na kaminu, ili u rerni šporeta ◊ măĭ dulśe ĭe pîńa śe sa kuaśe în śirińe supt țîăst — najslađiji je hleb koji se peče u crepulji ispod sača 2. (bot.) (o plodu) zreti, sazreti, dozreti ◊ anu a fuost bun, șî puamiļi s-a kuopt măĭ ćimpuriu — godina je bila dobra, i voće je ranije dozrelo ◊ pîkurarĭu n-așćetat pruńiļi sî sa kuakă bińe, numa ļ-a mînkat kruđe, șî l-a lovit pîșku — čobanin nije sačekao da šljive dobro sazru, nego ih je jeo nedozrele, pa ga je spopao proliv 3. (o suncu) žariti, jako grejati ◊ uamińi sapă în luok, da la amńaḑîț suariļi nu kî arđe, numa kuaśe đi kriĭri țî s-a topĭesk în kap — ljudi kopaju u njivi, a u podne sunce ne da greje, nego peče da ti se mozak topi u glavi 4. (psih.) goreti od želje, tuge, bola ◊ s-a koaśe viĭe đi žăļ dupa kopilu śi ĭ-a perit đi kurînd — živa gori od tuge za sinom koji joj je skoro poginuo [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
2882 | pașćauă | pască | ускршња причест | pașćauă (mn. pașćiaļe) [akc. pașćauă] (i. ž.) — (rel.) 1. uskršnja pričest ◊ pașćaua ĭe mistakatură đi urḑîkă, uou fĭert, fluare đi kuorn, pîńe șî vin, fakută într-un par — uskršnja pričest je mešavina koprive, kuvanog jajeta, drenovog cveta, hleba i vina, spravljena u jednoj čaši ◊ pașćaua sa ĭa đi triĭ uorĭ pi gļiĭe, pusă đinuntru dupa pragu kășî — uskršnja pričest uzima se tri puta, na busenu trave stavljenog sa unutrašnje strane kučnog praga ◊ faś kruśe, ĭaĭ pașćaua ku ļingura șă ći-ntuorś pi gļiĭa-ĭa đi la đirĭapta la stînga; așa faś đi triĭ uorĭ — prekrstiš se, uzmeš uskršnju pričest kašikom i okreneš se na busenu s leva udesna; tako učiniš tri puta ◊ kînd ĭaĭ pașćaua șă ći-ntuorś a triļa uorĭ, sărĭ đi pi gļiĭe pista prag kît puoț măĭ mult, să-ț mĭargă tuot înainće — kad uzmeš uskršnju pričest i okreneš se treći put, skočiš sa busena preko praga koliko možeš više, da ti sve ide u napredak 2. uskršnji kolač ◊ pașćaua sa plumađiașće sîmbîta, înainća lu Pașć — uskršnji kolač se mesi u subotu pre Uskrsa ◊ pașćaua are śerk, pi kolak ĭe pusă kruśa ku un uou fîrbuit în tuot kîmpu, da-n mižluok ĭe pus un uou pruaspîd — uskršnji kolač ima obruč, na kolaču je krst sa po jedim ofarbanim jajetom u svakom polju, i jednim sirovim jajetom u sredini ◊ pașćaua în ḑîua Pașćuluĭ sa dă đi pomană la Ḑîna lu Pașć, la Dumńeḑîu, la Maĭka Prĭastîśe șî la Isukrst — uskršnji kolač se na dan Uskrsa namenjuje Boginji Uskrsa, Gospodu Bogu, Majci Prečistoj i Isusu Hristu ◊ pașćaua sa manînkă a triĭļa ḑî dupa Pașć, kînd sa dă kîta đin ĭel șî la viće — uskršnji kolač jede se treći dan po Uskrsu, kada se od njega malo nakrmi i stoci [Por.] ∞ Pașć | | [Vidi] |
|
|