Reč plumađit u karticama drugih reči |
|
Br | Vlaški | Rumunski | Srpski | Gnezdo reči | Reč u umotvorinama | Akcija |
|
4012 | arșiță | arșiţă | пекарка | arșiță (mn. arșiț) [akc. arșiță] (i. ž.) — (izob.) pekarka, žena koja je spremala obredne hlebove za pomanu ◊ arșițăļi a fuost babiļi dăn sat kare a șćut să fakă kolaś dă pomană, șî kare ĭ-a plumađit șî ĭ-a kuopt — pekarke su bile babe koje su znale da spremaju obredne hlebove za pomanu, i koje su ih mesile i pekle ◊ prăn povĭeșć sa țîńe minće kă dămult a fuost vrun fĭeļ dă kolaś kare s-a kuopt la suare — kroz priče se pamti da je nekada bila vrsta obrednih hlebova koji su se pekli na suncu [Stig] ∞ arđe | | [Vidi] |
|
|
|
342 | aźuns | ajuns | достигнут | aźuns (aźunsă) (mn. aźunș, aźunsă) [akc. aźuns] (prid.) — 1. dostignut, sustignut, postignut ◊ ĭa aźuns uoțî pi drum, șî ĭa omorît — sustigli su ih razbojnici na putu, i ubili ◊ a fuost vrĭańik, șî aźuns să fiĭe la luok mare — bio je vredan, i dostigao je da bude na visokom položaju 2. dovoljno, u dovoljnoj količini ◊ am bań đi aźuns să kumpîr aĭa — imam dovoljno para da to kupim 3. dospeo (za, do), odrastao, dozreo, sazreo ◊ fata aźuns đi mîritat — devojka je zrela za udaju ◊ kukuruḑu aźuns đi kuļes — kukuruz je zreo za berbu ◊ aluvatu aźuns đi plumađit — testo je stiglo za mešenje 4. došao, stigao ◊ aźuns kopilu đi la șkuală — dete je stiglo iz škole 5. (psih.) zahvaćen duševnom bolešću, opsednut nekim demonom, nekom tajanstvenom silom ◊ la aźuns buala rîa — oboleo je od padavice ◊ la aźuns śe l-aźuns — nešto ga je spopalo ♦ var. inov. ažuns [Por.] ∞ aźunźa | | [Vidi] |
|
|
|
6042 | kolak | colac | колач | kolak1 (mn. kolaś) [akc. kolak] (i. m.) — kolač ◊ kolak ĭe pîńe mikă totîrlată, adîns plumađită đi ađeturĭ kum ĭe pomana or prazńiku — kolač je mali okrugao hleb, koji se posebno mesi za običaje kao što su daća ili slava ◊ măĭ mulț kolaś sa plumađesk đi pomană — najviše kolača se mesi za daću [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
3368 | koptuorĭ | cuptor | хлебна пећ | koptuorĭ1 (mn. koptuorĭ) [akc. koptuorĭ] (i. m.) — hlebna peć ◊ koptuorĭu ĭe zîđitură đi pĭatră șî đi tuglă vrunđeva în afara koļibi, adîns đi kuopt pîńe măĭ mulće, or đi fript pripașî kînd trăbe sî sa arańaskă măĭ multă lume — hlebna peć je objekat zidan od kamena i cigle negde van kuće, posebno namenjen za pečenje hleba ili mesa, kada treba da se nahrani više ljudi ◊ în koptuorĭ măĭ mult s-a kuopt pîńiļi đi pomĭeń, atunśa la plumađit șî la kuopt ažutat triĭ or śinś găćituare — u hlebnoj peći najviše su se pekli hlebovi za daće, tada su u mešenju i pečenju pomagale tri ili pet žena ♦ up. (kal.) koptuorĭ — oktobar [Por.] ∞ kuaśe | | [Vidi] |
|
|
|
5073 | pîńe | pâine | хлеб | pîńe (mn. pîń) [akc. pîńe] (i. ž.) — (nutr.) hleb; pogača ◊ pîńa sa faśe đin fańină đi grîu, da đimult s-a fakut șî đi sakară șî uorḑ — hleb se pravi od pšeničnog brašna, a nekad se pravio i od raži i ječma ◊ rumîńi aĭ batrîń n-a mînkat đes pîńe, n-a fuost grîu șî pîńa s-a plumađit numa pi la prazńiśe șî la pomĭeń — stari Vlasi nisu često jeli hleb, žita nije bilo i hleb se mesio samo za slave i daće ◊ dupa grîu đi prazńik lumĭa đin Poreśa s-a dus pi piśuare la Kraĭna ș-a dus grîu în trășć pi șîaļe — po žito za slavu ljudi su išli peške u Krajinu, i donosili žito u torbama na leđima ◊ pîńa s-a kuopt în śirińe la kamin, da kînd a trăbuit măĭ mult, s-a kuopt la koptuorĭ — hleb se pekao u crepulji na kaminu, a kad je trebalo više, pekao se u hlebnoj peći ◊ bun ka pîńa — dobar kao hleb ◊ fańină đi pîńe — hlebno brašno [Por.] ♦ dij. var. pîĭne (Šipikovo) [Tim.] ♦ dij. sin. pită [Buf.] | | [Vidi] |
|
|
|
3176 | śuvań | copaie | наћве | śuvań (mn. śuvańe) [akc. śuvań] (i. s.) — naćve, korito ◊ śuvań ĭe vas lunguĭat dă ļemn, dă plumađit pita — naćve su duguljast drveni sud za mešenje hleba ◊ śuvańe ar fakut țîgańi dăn ļemn dă salkă, șî ļ-a vindut prîn sat pră mînkare — naćve su izrađivali Cigani od vrbovog drveta, i prodavali su ih po selu za namirnice [Stig] ♦ dij. sin. postao, karļiță [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
5042 | tuglă | teglă | цигла | tuglă (mn. tugļe) [akc. tuglă] (i. ž.) — cigla ◊ parśel đi pomînt plumađit în patru muke, ku kare sa zîđăsk kășîļi — četvrtast komad presovane zemlje, kojim se zidaju kuće ◊ kăș đi tugļe a-nśeput la noĭ sî sa zîđaskă tumu dupa ratu ku mńamțî — kuće od cigala počele su kod nas da se zidaju tek posle rata sa Nemcima ◊ tuglă kuaptă — pečena cigla ♦ var. țîglă [Por.] | | [Vidi] |
|
|