Reč plîng u karticama drugih reči |
|
Br | Vlaški | Rumunski | Srpski | Gnezdo reči | Reč u umotvorinama | Akcija |
|
649 | Alova | Alova | Халово | Alova [akc. Alova] (i. ž.) — (ojk.) Halovo, selo u opštini Zaječar, naseljeno Vlasima Caranima ◊ Alova ĭe sat mare — Halovo je veliko selo ◊ Alova ĭe sat aproape de otar ku Bugariĭa — Halovo je selo u blizini bugarske granice [Tim.] | (Ima umotvorina!) | [Vidi] |
|
|
|
2650 | gînd | gând | мисао | gînd (mn. gîndurĭ) [akc. gînd] (i. s.) — (psih.) 1. misao ◊ ĭut ka gîndu — brz kao misao ◊ ăĭ vińe la uom gînd urît, șî faśe aĭa śe n-ar trăbui — dođe čoveku ružna misao, i čini ono što ne bi trebalo 2. zamisao, ideja; namera; plan ◊ ĭ-a dat în gînd — setio se; dobio je ideju ◊ înga đi la ćińerĭață avut đi gînd sî fakă kasă, ama ńiśkînd n-a putut să aduńe bań đestuĭ — još od mladosti je imao nameru da napravi kuću, ali nikad nije mogao da sakupi dovoljno para ◊ are đi gînd sî sa însuare — ima nameru da se ženi 3. um; pamet ◊ nu puaće uomu să tuńe în gîndu lu muĭare — ne može čovek da uđe u ženski um ◊ nu ći purta dupa gîndu lu tuoĭa — ne povedi se za tuđom pameću 4. sećanje, pamćenje ◊ kînd îĭ dă-n gînd kum a trait la ćińerĭață, îĭ vińe sî sa plîngă — kad se seti kako je živeo u mladosti, dođe mu da plače ◊ batrîn, ama țîńe bińe-n gînd tuot ś-a-nvațat đi la parinț — mator, ali pamti dobro sve što je naučio od roditelja 5. zaboravaljanje ◊ ĭ-a luvat vuorba, ama ĭel n-a pĭerdut đin gînd ś-a vrut să spună — oduzeo mu je reč (prekinuo ga u govoru), ali on nije zaboravio šta je imao na umu da kaže ◊ ĭartă ma, tu mĭ-aĭ spus frumuos, ama m-am bulnavit, șî mĭ-a ĭeșît đin gînd — oprosti mi, ti si mi lepo rekao, ali ja sam se razboileo, pa sam zaboravio ♦ sin. minće [Por.] | (Ima umotvorina!) | [Vidi] |
|
|
|
2909 | kîndguod | oricând | кадгод | kîndguod [akc. kîndguod] (pril.) — kadgod, bilo kad ◊ kîndguod îm dă-n gînd đi mumă, îm vińe sî ma plîng — kadgod se setim majke, dođe mi da plačem ♦ sin. fiĭekînd [Por.] ∞ guod | | [Vidi] |
|
|
|
4544 | kurmat | curmat | преломљен | kurmat (kurmată) (mn. kurmaț, kurmaće) [akc. kurmat] (prid.) — prelomljen, izlomljen savijanjem ◊ ĭ-a frînt kopiĭi koļinda, șî ĭel ku ĭa așa kurmată a veńît plîngînd đin koļindrĭeț — polomila mu deca božićni štap, i on je sa njim tako izlomljenim došao plačući iz kolindreca [Por.] ∞ kurma | | [Vidi] |
|
|
|
4856 | spart | spart | разбијен | spart (spartă) (mn. sparț, sparće) [akc. spart] (prid.) — 1. razbijen ◊ kopilu s-a-ntuors đi la fîntînă plîngînd, ku kîrśagu spart în mînă — dete se vratilo sa izvora plačući, sa razbijenom testijom u ruci 2. nasekiran, zabrinut ◊ muma ĭe tuot ku kap spart șă ku grižă, pănă nu-ĭ do krĭesk kopiĭi — majka je stalno nasekirana i zabrinuta, dok joj deca ne odrastu [Por.] ∞ sparźe | | [Vidi] |
|
|