Reč porńi u karticama drugih reči |
|
Br | Vlaški | Rumunski | Srpski | Gnezdo reči | Reč u umotvorinama | Akcija |
|
97 | abușļa | a bușilea | потрбушке | abușļa [akc. abușļa] (pril.) — potrbuške; na trbuhu (ležati ili puziti) ◊ ńiś abușļa nu ĭeșîm đin așa ĭarnă grĭa — nu puzeći nećemo izaći iz ovako teške zime [Por.] ♦ dij. var. abușîļa ◊ kopilu krĭașće, a porńit sî mĭargă abușîļa — dete raste, počelo je da puzi [Crn.] | | [Vidi] |
|
|
|
1043 | țîțai | țîțîí | скакутати | țîțai (ĭuo țĭțîĭ, ĭel țîțîĭe) [akc. țîțai] (gl.) — 1. skakutati, poskakivati ◊ kopiļe, nu țîțai atîta, sî nu sparź śaua — dete, ne skakući toliko, da nešto ne razbiješ ◊ kînd auḑî kî baba o sî vină pi la nuoĭ, țîțai đi drag — kad je čuo da će baka da nas poseti, poskočio je od radosti 2. drhtati, tresti se (od emocija) ◊ kînd vaḑu kî-ĭ s-a bagat uoĭiļi mĭaļe în viĭe, porńi sî țîțîĭe đi śudă — kad je video da su mu moje ovce ušle u vinograd, počeo je da se trese od besa [Crn.] ♦ dij. sin. dîrdîĭe [Por.] | (Ima umotvorina!) | [Vidi] |
|
|
|
5746 | čedîr | umbrelă | кишобран | čedîr (mn. čedîre) [akc. čedîr] (i. s.) — kišobran ◊ a porńit ploaĭa, da ĭeu am uĭtat čedîru, și toată m-am udat — počela je kiša, a ja sam zaboravila kišobran pa sam sva pokisla [Tim.] ♦ dij. sin. umbrĭel [Por.] ♦ dij. sin. parazol [Buf.] | | [Vidi] |
|
|
|
2694 | kurđisî | curdisi | курблати | kurđisî (ĭuo kurđisăsk, ĭel kurđisîașće) [akc. kurđisî] (gl. p.) — (tehn.) (zast.) kurblati, navijati ◊ sa kurđisîașće vro mîkaruă kare sa porńiașće ku mîńiĭu — „kurdiše” se neka naprava koja se pokreće kurblom ◊ m-am zuĭtat să kurđisăsk śasu, șî ĭel a statut — zaboravio sam da navijem sat, i on je stao [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
2364 | obļiagă | obleagă | обложина | obļiagă (mn. obļieź) [akc. obļiagă] (i. ž.) — 1. obložina*, obradivo zemljište ostavljeno da leži, da odmara ◊ obļiagă ĭe pomînt, lasat un ań ńimuśit — obložina je zemljište, ostavljeno godinu dana neobrađeno ◊ luoku sa faśe obļiagă kînd uomu nu puaće să-l are, kî n-a fuost vrĭamĭa bună (a ploĭat una-ntruuna), or n-ažuns, or a murit śińiva đin kasă pă n-avut ku kare — njiva se pretvara u obložinu kada čovek ne može da je obradi, zato što nije bilo dobro vreme (neprekidno je padala kiša), ili nije stigao, ili mu je neko umro iz kuće pa nije ima s kim ◊ ano-la kînd nu sa muśiașće, obļiaga ĭe pașuńe; dakă sa lasă măĭ mulț ań, ĭa sa înļiveḑîașće; la urmă, porńiesk spińi, vin pănă la pragu kășî — one godine kada se ne obrađuje, obložina je pašnjak; ako se ostavi više godine, ona postane livada; na kraju, nikne trnjak, koji dođu do kućnog praga 2. čest toponim, zvano mesto ◊ mulće luokurĭ la rumîń sa kĭamă obļiagă, măĭ đies: Obļaga Mikă, Obļaga Mare — mnoga mesta se kod Vlaha zovu Obložina, najčešće: Mala Obložina, Velika Obložina [Por.] | (Ima umotvorina!) | [Vidi] |
|
|
|
1048 | țîgan | ţigan | Циганин | țîgan (mn. țîgań) [akc. țîgan] (antr.) — (etn.) Ciganin, Rom, Bajaš, pripadnik romske nacionalne manjine ◊ in sat țîgańi a ogođit kuortu, ș-a porńit sî vindă marfă đi fĭer — u selu su Cigani postavili čergu, i počeli su da nude robu od metala ◊ komșîka pi o gaină a luvat đi la țîgań un bļid, ḑîaśe ļingurĭ, șî kîća fusă — za jednu kokošku, komšika je od Cigana kupila činiju, deset kašika, i nekoliko vretena [Crn.] ◊ în Porĭeśa, a fuost kunoskuț țîgan laĭeț, kare a lukrat la fĭer, șî țîgań rudarĭ, kare a lukrat la ļiemn — u Poreču su bili poznati „crni” Cigani, koji su se bavili gvožđem, i Cigani „rudari”, koji su obrađivali drvo ◊ kare guod a lukrat la fĭer, kare a fuost kovaś, fi-va țîgan, fi-va rumîn, a fuost poļikrit „țîgan” — kogod se bavio gvožđem, ko je bio kovač, bio Ciganin ili Vlah, dobijao je nadimak „ciganin” ◊ đi țîganu — severac, hladan vetar koji duva sa severa [Por.] | (Ima umotvorina!) | [Vidi] |
|
|