Reč puĭu nije obrađena kao osnovna reč!

Reč puĭu u karticama drugih reči
BrVlaškiRumunskiSrpskiGnezdo reči  Reč u umotvorinamaAkcija
1143  ćik  tic  шиљак  ćik (mn. ćikurĭ) (i. s.) — 1. (tehn.) šiljak, oštar završetak na alatkama ◊ am dus piuku la maĭstur kî-ĭ s-a frînt ćiku — odneo sam pijuk majstoru jer mu se polomio šiljak [Crn.] 2. (anat.) kljun kod piladi, i malih ptica opšte ◊ puĭi-n kuĭb așćată pi mumî-sa ku ćiku kaskat — ptići u gnezdu čekaju majku sa otvorenim kljunom ◊ puĭu đi gaină are ćik, da gaina șî kokuoșu au ćuok — kokošje pile ima kljunić, a kokoška i petao imaju kljun 3. (fig.) ime od milja za ud muške bebe; pužić ◊ o, mînka-ț-ar mama ćiku! — o, poješće ti baba „pužić”! ♦ up. ćuok [Por.]  [Vidi]

3385  kăpriuară  căprioară  срна  kăpriuară (mn. kăpriuare) [akc. kăpriuară] (i. ž.) — (zool.) srna (Capriola) ◊ kăpriuara ĭe fameĭa kăpriuoruluĭ, măĭ mik trup are đi kît ĭel șî n-are kuarńe — srna je ženka srndača, ima manje telo od njega, i nema rogove puĭu iĭ ĭe ĭed — njeno mladunče je lane ♦ var. kapriuară ♦ up. kăpriuor, śerb, śută ♦ / (demin.) < kaprăkoza [Por.]   [Vidi]

3384  kăpriuor  căprior  срндач  kăpriuor (mn. kăpriuorĭ) [akc. kăpriuor] (i. m.) — (zool.) srndač (Capreolus capreolus) ◊ kăpriuoru ĭe mult măĭ mik đi kît śerbu, șî are doă korńiță raklaće la vîr — srndač je mnogo manji od jelena, i ima dva roščića račvasta pri vrhu ◊ fameĭa kăpriuoruluĭ sa kĭamă kăpriuară, da puĭu luor ĭed — ženka srndača zove se srna, a njihovo mladunče je lane ♦ up. śerb, śută, kăpriuară [Por.] ∞ kapră   [Vidi]

4151  plaśintă  plăcintă  плачинта  plaśintă (mn. plaśinț) [akc. plaśintă] (i. ž.) — (nutr.) plačinta, pita sa sirom i jajima ◊ plaśinta ĭe mare dulśață alu rumîń — plačinta je velika vlaška poslastica ◊ plaśinta sa faśe đin aluvat ku uauă șî ku brînḑă — plačinta se pravi od testa, jaja i sira ◊ aluvatu đi plaśintă sa plumađașće pi fund șî ku sulu sa înćinźe în fuaĭe — testo za plačinte se mesi na loparu i oklagijom razvlači u list ◊ într-o strakină sa sparg uauă șî sa zdrumikă brînḑă șî sa mĭastîkă ku ļingura sî sa fakă kufîrțău — u jednu panicu razbiju se jaja i zdrobi sira i pomeša se kašikom da se napravi nadev ◊ fuaĭa đi aluvat, înćinsă pi fund đi plaśintă, sa mînžîașće ku kufîrțău, șî sa-npîatură în șasă kuolțurĭ — list testa razvučenog na loparu za plačintu, premaže se nadevom, i preklopi u šestougaonik ◊ plaśinta sa friźe ĭn ćigańe — plačinta se prži u tiganju ◊ tuoț rumîńi fak plaśinț la Sîmbîta lu Lazîr, kă krĭed kă Lazîr-ăla a fuost vrun kopil kare a murit đi duoru lu plaśinț — svi Vlasi spremaju plačinte za Lazarevu subotu, jer veruju da je taj Lazar bio neko dete koje je umrlo od želje za plačintama ◊ kînd guod sa-ntîńit ibuomńiśi, ibuomńika la ubuomńiku iĭ ĭ-a fakut plaśinț șî ĭ-a fript puĭu kad god su se sastajali ljubavnici, ljubavnica bi svom ljubavniku spremila plačinte i ispržila pile [Por.]  [Vidi]

5503  puĭ  pui  пиле  puĭ (mn. puĭ) [akc. puĭ] (i. m.) — 1. (zool.) pile; mladunče ◊ puĭ măĭ đes sa ḑîśe la-ĭ śe sa klośesk đin uauă — piletom se najčešće zovu mladunci koji se legu iz jaja ◊ kluoța ku puĭi — kvočka s pilićima ◊ mîța are patru puĭ — maca ima četiri mladunca (mačića) ◊ žuavińiļi aļi sîrbaćiśe au puĭ, kare tare pazăsk pănă nu krĭesk să puată sîngurĭ sî sa arańaskă — divlje životnje imaju mladunce koje jako čuvaju dok ne odrastu, da mogu sami da se hrane 2. (folk.)(fig.) dete; devojka, draga osoba; ljubavnica ◊ vin la naĭka, puĭu mĭeu, să vĭeḑ kum naĭka țukă (folk.)— dođi bati, pile moje, da vi’š kako baja ljubi 3. (folk.) šara, ornaments-a țasut pătura au trasta ku puĭ în tuaće fĭelurĭ — tkale su se ponjave ili torbe sa šarama raznih vrsta ♦ sin. braḑ [Por.]  [Vidi]

4134  purśel  purcel  прасе  purśel (mn. purśiĭ) [akc. purśel] (i. m.) — prase ◊ purśelu ĭe puĭu lu puork, kare l-a fatat skruafa — prase je mladunče svinje, koje je oprasila krmača ◊ purśelu ĭe măĭ dulśe kînd sa friźe pi frigare — prase je najslađe kad se ispeče na ražnju [Por.] ∞ puork  [Vidi]

2613  sus  sus  горе  sus (pril.) — gore; iznad ◊ stîaļiļi sînt sus, pi śierĭ — zvezde su gore, na nebu ◊ đi sus — gornji, odozgore, koji je iznad, sa gornje strane ◊ zbuara pi sus — leti iznad tla, na visini; visoko ◊ (fig.) mĭarźe pi sus — ide ne gledajući nikog; ide dignuta nosa ♦ supr. źuos Por.]  (Ima umotvorina!)[Vidi]

3383  śută  ciută  кошута  śută (mn. śuț) [akc. śută] (i. ž.) — (zool.) (zast.) košuta, ženka jelena ◊ akuma rar kare măĭ țîńe minće kă famiĭa śerbuluĭ vînatuori aĭ batrîń vrodată a kemato śută, tuoț astîḑ iĭ ḑîk śerbuaĭkă, dupa śerb — danas još retko ko pamti da su ženku jelena stari lovci nekada zvali košutom, svi je danas zovu „jelenkom”, prema jelenu puĭu lu śerb șî alu śută sa kĭamă vițăl — mladunče jelena i košute zove se tele ♦ up. śerb [Por.]   (Ima umotvorina!)[Vidi]


NASTAVAK PRETRAGE PO OBLASTIMA USMENE KNJIŽEVNOSTI ?

ŠAlJI KOMENTAR:
TRIMITE COMENTARUL
:

70537 
aa
  
ăă
  
bb
  
țț
  
čč
  
ćć
  
dd
  
  
ğğ
  
đđ
  
ďď
  
ee
  
ff
  
gg
  
hh
  
ii
  
îî
  
ĭĭ
  
kk
  
ll
  
ļļ
  
mm
  
nn
  
ńń
  
oo
  
pp
  
rr
  
ss
  
şş
  
śś
  
tt
  
ťť
  
uu
  
vv
  
zz
  
žž
  
źź