Reč rugat u karticama drugih reči |
|
Br | Vlaški | Rumunski | Srpski | Gnezdo reči | Reč u umotvorinama | Akcija |
|
864 | burkă | burcă | капут | burkă (mn. burś) [akc. burkă] (i. ž.) — 1. kaput, gornji deo muškog odela; sako ◊ kînd ĭe frig, uamińi înbrakă burka — kad je hladno, muškarci oblače kaput ♦ (demin.) burkiță ◊ a măĭ ramas kîta đin śuarik, șî s-a rugat đi kroĭtuorĭ să-ĭ fakă șî o burkiță đi fiu-su — ostalo je malo od sukna, pa je zamolio krojača da mu sašije i kaputić za sina ♦ (augm.) burkuoń [Por.] 2. džemper ◊ muma mĭ-a înpļećit burkă đe lînă — majka mi je isplela džemper od vune ◊ babă Ĭana fărbuĭe burka — baba Jana farba džemper ◊ burka đe lînă ĭe kalduruăsă — džemper od vune je topao [Crn.] ∞ țuală | | [Vidi] |
|
|
|
5959 | înđesa | îndesa | притискати | înđesa (ĭuo înđes, ĭel înđasă) [akc. înđesa](gl. p. ref.) — pritiskati, zbiti, nabiti; naprezati se ◊ s-a rugat đi ĭel să n-o înđasă atîta, ama ĭel n-askultato — molila ga je da je ne pritiska toliko, ali on je nije poslušao ◊ đi źaba sa înđesat atîta să rađiśe saku, n-a putut kî ĭe înga slab — badava se naprezao troliko da podigne džak, nije mogao jer je još uvek slab ◊ înđasă bińe grîu în sak, să-nkĭape măĭ mult — nabij dobro žito u džak, da stane više ♦ sin. pisa [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
2087 | îngîna | îngâna | подражавати | îngîna (ĭuo îngîn, ĭel îngînă) [akc. îngîna] (gl.) — (pej.) podražavati nečiji govor, imitirati, oponašati ♦ (fig.) rugati se nekom, ponavljajući njegov način govora, začikivati ga ◊ nu m-a-ngîna, kî kapiț bataĭe! — nemoj me imitirati (=nemoj mi se rugati), jer ćeš dobiti batine! [Por.] | (Ima umotvorina!) | [Vidi] |
|
|
|
6310 | marturisî | mărturisi | сведочити | marturisî (ĭuo marturisăsk, ĭel marturisașće) [akc. marturisî] (gl.) — (zast.) svedočiti ◊ s-a rugat đi ĭel sî marturisîaskă kum a fuost, ama ĭel prĭa mult s-a ćemut, șă sa źurat pi strîmb kă n-a vaḑut ńimika — molili su ga da svedoči kako je bilo, ali se on previše bojao, pa se krivo zakleo da nije video ništa [Por.] ∞ martur | | [Vidi] |
|
|
|
5479 | otravi | otrăvi | тровати | otravi (ĭuo otravĭesk, ĭel otravĭașće) [akc. otravi] (gl. p. ref.) — trovati, orovati ◊ s-a rugat đi ĭel să nu-ĭ măĭ otravĭaskă kopiĭi ku minśuń — zamolila ga je da joj više ne truje decu lažima ◊ astîḑ ĭe mînkarĭa kumparată otravită ku mulće kare-śe — danas je kupovna hrana zatrovana mnogo koje čime ♦ sin. veńina [Por.] ∞ otrauă | | [Vidi] |
|
|
|
4041 | rîpeḑî | repezi | пожурити | rîpeḑî (ĭuo ma rapĭed, ĭel sa rapĭađe) [akc. rîpeḑî] (gl. ref.) — požuriti ◊ s-a rugat đi mińe sî ma rapĭed pănă la ĭel, șî ĭuo m-am rîpeḑît kît guod am putut — zamolio me je da požurim do njega, i ja sam požurio koliko god sam mogao ♦ sin. grabi [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
4000 | rușîńe | rușine | срамота | rușîńe (mn. rușîń) [akc. rușîńe] (i. ž.) — 1. sramota, bruka; skandal ◊ asta śe fak iĭ ku nuoĭ ĭe numa o rușîńe mare — to što oni čine sa nama je samo jedna velika sramota ◊ đi śe va fi rușîńe la rumîń să spună kă sînt rumîń, rar kare șćiĭe să spună — zašto je Vlahe sramota da kažu da su Vlasi, malo ko zna da objasni ◊ a da đi rușîńe — obrukati se 2. stid ◊ la rumîńi aĭ ćińirĭ s-a bagat rușîńa în uasă kă sînt rumîń, đ-așa buală nuĭe ļak — mladim Vlasima stid što su Vlasi ušla je u kosti, i od te boljke leka nema ◊ iĭ rușîńe la oraș să spună kă ĭe rumînă, kî tuoț o sî sa rîdă đi ĭa, ș-o sî zbată žuok — stidi se u gradu da kaže da je Vlajna, jer će joj se svi smejati i rugati ◊ șćiĭe rumîńașće, ama iĭ rușîńe sî vorbĭaskă — zna vlaški, ali se stidi da priča ◊ puțîń rumĭń a măĭ ramas lu kare nuĭe rușîńe kă sînt rumîń — malo je Vlaha ostalo koji se ne stide što su Vlasi ◊ n-are đi śe să ńi fiĭe rușîńe, sa vĭađe frumuos kă ļimba rumăńaskă are pista patru miĭe đi vuorbe, da ĭe rînduită numa o śinśimĭa vorbarĭuluĭ — nema zašto da nas bude stid, lepo se vidi da vlaški jezik ima preko četiri hiljade reči, a obrađena je tek jedna petina rečnika ♦ sin. rîs [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
4492 | sî | să | да | sî (vez.) — da, neka ◊ aș veńi ĭuo, numa nu vrĭa muma sî ma lasă — došla bih ja, ali majka neće da me pusti ◊ sî spună kare śe vrĭa, ĭa nu dă ńiś doă parîaļe pi povĭeșćiļi luor — neka kaže ko šta hoće, ona ne da ni dve pare na njihove priče ◊ a rugato sî sa muće đin sato-la, n-a vrut ńiś s-audă — molio je da se preseli iz tog sela, nije htela ni da čuje ♦ var. să [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
4420 | spuńa | spune | казати | spuńa (ĭuo spun, ĭel spuńe) [akc. spuńa] (gl. p. ref.) — 1. kazati, govoriti, pričati ◊ ń-a kriśit kă nu măĭ vrĭa să ńi spună ńimika, fînka ń-a spus tuot śe șćiĭe — poručio nam je da više ne želi da nam kaže ništa, pošto nam je ispričao sve što zna ◊ spuńe śe aĭ, șă fuź — kaži šta imaš, i briši 2. odati, izdati ◊ s-a rugat đi mińe sî n-o spun k-am vaḑuto kum sa țukă ku alțî — molila me je da je ne odam da sam je video kako se ljubi sa drugima 3. ogovarati ◊ spuńe mulće — ogovara [Por.] ♦ dij. var. spuĭe (Brodica) [Rom.] | | [Vidi] |
|
|
|
4509 | stare | stare | стајање | stare (mn. stărĭ) [akc. stare] (i. ž.) — 1. stajanje, prestanak, odmor; mirovanje ◊ vrĭańika muĭare, lukră ḑîua-nuapća fara stare — vredna žena, radi dan-noć bez prestanka ◊ kopilo-sta nu m-a-ĭare stare, numa sa-nvîrćașće ka puriku — ovo dete nema mira, samo se vrti kao čigra 2. stanje, situacija ◊ rar kare la nuoĭ a fuost găzdoćin, în stare bună — retko ko je kod nas bio bogataš, u dobrim stanjem ◊ s-a rugat đi ĭel đi măĭ mulće uorĭ, ama ĭel n-a fuost în stare sî-ĭ đa atîta bańamă înprumut — molio ga je više puta, ali on nije bio u stanju da mu da tolike novce na zajam [Por.] ∞ sta | | [Vidi] |
|
|