Reč rumîn nije obrađena kao osnovna reč!

Reč rumîn u karticama drugih reči
BrVlaškiRumunskiSrpskiGnezdo reči  Reč u umotvorinamaAkcija
2899  țaran  ţăran  Царан  țaran (mn. țarań) [akc. țaran] (i. m.) — (etn.) Caran, Vlah iz Negotinske Krajine ◊ țaranuĭe rumîn đi la Kraĭna — Caran je Vlah iz Krajine ◊ țarań sînt pomînćeń, da aĭ đi pi lînga Dunîrĭe sînt șî peșkarĭ — Carani su zemljoradnici, a oni pored Dunava su i ribari ♦ (ž. r.) țarankă [Por.] ∞ țară  [Vidi]

1276  fifă  nai  панова фрула  fifă (mn. fife) [akc. fifă] (i. ž.) — 1. (muz.) fifa, panova frula ◊ kînd muĭerļi a kîntat-n fifă, ińima-n pĭept s-a topit đi milă — kada su žene svirale „fifu”, srce u grudima se topilo od miline [GPek] ◊ dî fifă s-a șćut șî-n Buļećin; aiśa fluĭerļi a fuost fakuće dîn kovragu alu duļeaće — za „fifu” se znalo i u Boljetinu; ovde su se frulice pravile od dulekove vreže (Boljetin) [Por.] 2. (bot.) biljka od koje su se pravile „fife” (Jasikovo) [GPek] ♦ dij. sin. buśińiș (Rudna Glava) [Por.]   (Ima umotvorina!)[Vidi]

2669  grîu  grâu  жито  grîu (mn. grîurĭ) [akc. grîu] (i. s.) — (bot.) žito, pšenica (Triticum aestivum) ◊ đin grîu sa faśe pîńe — od žita se pravi hleb ◊ buob đi grîu — zrno žita ◊ spik đi grîu — klas žita ◊ fańină đi grîu — pšenično brašno ◊ samînță đi grîu — seme žita ◊ grîu s-a sîmanat numa pintru pîńe đi prazńik — žito se gajilo samo za slavske hlebove ◊ suarta batrînă đi grîu la Tanda s-a kemat rumînka — stara sorta žita u Tandi se zvala rumunka [Por.] ◊ grîu ĭe la nuoĭ ćinîr marunțîș, în Isîkuava ažuns tuma dupa rato-l đintîń — žito je kod nas mlada žitarica, u Jasikovo je stiglo tek posle Prvog svetskog rata (Jasikovo) [GPek]   [Vidi]

2329  Guguļan  Gugulean  Гугуљан  Guguļan (mn. Guguļiań) [akc. Guguļan] (i. m.) — (antr.) Guguljan, u Mlavi nadimak za planinskog Vlaha ◊ dă nuoĭ dîn Mlaoa, Guguļan ĭe rumîn kare traĭașće-n munće ku vićiļi — za nas u Mlavi, Guguljan je Vlah koji živi u planini sa stokom ◊ Guguļiańi a kuprins munțîļi dă la Ždrĭela pănă la Ćimuok — Guguljani su zauzeli planine od Ždrela pa do Timoka [Mlava] ♦ up. gogoman [Buf.]  [Vidi]

3243  maruos  măros  поносан  maruos (maruasă) (mn. maruoș, maruasă) [akc. maruos] (prid.) — 1. ponosan ◊ a vorbito tuoț đi rău, ama ĭa ĭară mĭarźe maruasă pin lume, șĭ ku kapu rîđikat sa uĭtă la lume-n uokĭ — svi su je ogovarali, ali ona opet ide ponosno kroz svet, i dignute glave gleda ljude u oči ◊ fi maruos kî ĭș rumîn budi ponosan što si Vlah 2. uobražen, ohol ◊ (u izr.) uom maruos — puvander, hvalisav ◊ sa faśe, sa țîńe maruos — pravi se važan, duva se ◊ đi źaba sa faśe maruos, kî tuoț ăl șćiu kare ĭe — badava se pravi važan, kad svi znaju ko je ♦ up. frumuos, mîndru [Por.] ∞ mare  [Vidi]

3442  mńamț  neamţ  Немац  mńamț (mn. mńemț) [akc. mńamț] (i. m.) — (zast.) Nemac, pripadnik nemačkog naroda ◊ în ratu ku mńamțî, pi dĭeda la întîļerit în Rumîńiĭe, ș-akolo kînd a spus kî ĭe rumîn ș-a vaḑut kă vorbĭașće bun rumîńașće, iĭ la slubaḑît la kasă — za vreme rata sa Nemcima, dedu su internirali u Rumuniju, i tamo kad je rako da je Vlah i kad su videli da dobro govori vlaški, oni su ga pustili ♦ var. ńamț [Por.] ∞ ńamț  [Vidi]

4984  primĭažđe  primejdie  опасност  primĭažđe (mn. primĭežđ) [akc. primĭažđe] (i. ž.) — opasnost, nesreća; zlo ◊ nu s-a dus kî ĭ-a spus o vrîžîtuare să nu pļaśe la drumo-la, kă-l așćată vro primĭažđe rîa — nije otputovao jer mu je jedna vračara rekla da ne polazi na taj put, jer ga čeka neka velika opasnost ◊ đi primĭažđa ursată uomu nu puaće skapa ńiśkum — od zle sudbine čovek ne može uteći nikako ◊ (u izr.) are primĭažđe — preti mu opasnost ◊ (u izr.) ažuns la primĭažđe grĭa — doživeo je tešku nesreću ◊ (ver.) rumîn-aĭ batrîń tare a kreḑut kî ĭe tuata primĭažđa lupadată đi la vrîžîtuorĭ kare lukră ku al rău — stari Vlasi su čvrsto verovali da je svaka nesreća nabačena od vračara koje se bave crnom magijom ♦ var. primĭežđe ♦ sin. rău [Por.]  (Ima umotvorina!)[Vidi]

4000  rușîńe  rușine  срамота  rușîńe (mn. rușîń) [akc. rușîńe] (i. ž.) — 1. sramota, bruka; skandal ◊ asta śe fak iĭ ku nuoĭ ĭe numa o rușîńe mare — to što oni čine sa nama je samo jedna velika sramota ◊ đi śe va fi rușîńe la rumîń să spună kă sînt rumîń, rar kare șćiĭe să spună — zašto je Vlahe sramota da kažu da su Vlasi, malo ko zna da objasni ◊ a da đi rușîńe — obrukati se 2. stid ◊ la rumîńi aĭ ćińirĭ s-a bagat rușîńa în uasă kă sînt rumîń, đ-așa buală nuĭe ļak — mladim Vlasima stid što su Vlasi ušla je u kosti, i od te boljke leka nema ◊ iĭ rușîńe la oraș să spună kă ĭe rumînă, kî tuoț o sî sa rîdă đi ĭa, ș-o sî zbată žuok — stidi se u gradu da kaže da je Vlajna, jer će joj se svi smejati i rugati ◊ șćiĭe rumîńașće, ama iĭ rușîńe sî vorbĭaskă — zna vlaški, ali se stidi da priča ◊ puțîń rumĭń a măĭ ramas lu kare nuĭe rușîńe kă sînt rumîń — malo je Vlaha ostalo koji se ne stide što su Vlasi ◊ n-are đi śe să ńi fiĭe rușîńe, sa vĭađe frumuos kă ļimba rumăńaskă are pista patru miĭe đi vuorbe, da ĭe rînduită numa o śinśimĭa vorbarĭuluĭ — nema zašto da nas bude stid, lepo se vidi da vlaški jezik ima preko četiri hiljade reči, a obrađena je tek jedna petina rečnika ♦ sin. rîs [Por.]  [Vidi]

3894  sămikariță  sămicariţă ?  покућарица  sămikariță (mn. sămikariț) [akc. sămikariță] (i. ž.) — pokućarica, žena koja prodaje robu idući od kuće do kuće; torbarka ◊ sămikariță la nuoĭ s-a kĭemat muĭerĭ, rumînke đi la Kraĭna Ńigoćinuluĭ, kare a mĭers đi la kasă la kasă ș-a skimbat marfa — pokućarice su se kod nas zvale žene, Vlajne iz Negotinske Krajine, koje su išle od kuće do kuće, i trampile robu ◊ sămikariță a înđemnat lumĭa ku marfă đi kare la nuoĭ a fuost ńistoțală, da đi la nuoĭ a luvat măĭ mult lînă, kî la Kraĭna n-a fuost uoĭ ka la nuoĭ — pokućarice su nudile robu za koju je kod nas bila nestašica, a od nas su uzimale najviše vunu, jer u Krajini nije bilo ovaca kao kod nas ♦ var. sîmikariță, sîmińikariță [Por.]  [Vidi]

4301  șkuală  școală  школа  șkuală (mn. șkuoļ) [akc. șkuală] (i. ž.) — škola ◊ mulće rumînś đemult n-a mĭers la șkuală — mnoge Vlajne nekada nisu išle u školu ◊ mama a mĭers la șkuala mare triĭ ḑĭļe în stamînă — baba je išla u više razrede osnovne škole tri dana u nedelji ◊ đemult parințî n-a dat kopiĭi la șkuală să aĭbă kare să ļi pazîaskă vićiļi — nekada roditelji nisu davali decu u školu da bi imali nekog da im čuva stoku ◊ s-a spus: kare nu gaćiașće șkuala, ramîńe kĭuor la uokĭ — govorilo se: ko ne završi školu, ostaje slep kod očiju [Por.]  [Vidi]

4101  śerui  cerui  увоштити  śerui (ĭuo śeruĭ, ĭel śeruĭașće) [akc. śerui] (gl. p.) — (tehn.) uvoštiti ◊ sa śeruĭașće śeva kînd sa traźe pin śară topită — uvoštava se nešto kad se provlači kroz istopljeni vosak ◊ spatarĭu ku ață śeruită a ļegat đințî la spată đi razbuoĭ — brdar je uvoštenim koncem vezivao zupce na brdu razboja [GPek] ◊ Mila Pļeșî dîn Lazńița ĭe rumîna dăntîń kare a-nśeput să fakă lumanărļi raĭuluĭ ku ață śeruită — Mila Pavlović iz Laznice je prva Vlajna koja je počela da radi rajske sveće od uvoštenog konca (Laznica) [Hom.] ∞ śară  [Vidi]

1048  țîgan  ţigan  Циганин  țîgan (mn. țîgań) [akc. țîgan] (antr.) — (etn.) Ciganin, Rom, Bajaš, pripadnik romske nacionalne manjine ◊ in sat țîgańi a ogođit kuortu, ș-a porńit sî vindă marfă đi fĭer — u selu su Cigani postavili čergu, i počeli su da nude robu od metala ◊ komșîka pi o gaină a luvat đi la țîgań un bļid, ḑîaśe ļingurĭ, șî kîća fusă — za jednu kokošku, komšika je od Cigana kupila činiju, deset kašika, i nekoliko vretena [Crn.] ◊ în Porĭeśa, a fuost kunoskuț țîgan laĭeț, kare a lukrat la fĭer, șî țîgań rudarĭ, kare a lukrat la ļiemn — u Poreču su bili poznati „crni” Cigani, koji su se bavili gvožđem, i Cigani „rudari”, koji su obrađivali drvo ◊ kare guod a lukrat la fĭer, kare a fuost kovaś, fi-va țîgan, fi-va rumîn, a fuost poļikrit „țîgan” — kogod se bavio gvožđem, ko je bio kovač, bio Ciganin ili Vlah, dobijao je nadimak „ciganin”đi țîganuseverac, hladan vetar koji duva sa severa [Por.]   (Ima umotvorina!)[Vidi]


NASTAVAK PRETRAGE PO OBLASTIMA USMENE KNJIŽEVNOSTI ?

ŠAlJI KOMENTAR:
TRIMITE COMENTARUL
:

66996 
aa
  
ăă
  
bb
  
țț
  
čč
  
ćć
  
dd
  
  
ğğ
  
đđ
  
ďď
  
ee
  
ff
  
gg
  
hh
  
ii
  
îî
  
ĭĭ
  
kk
  
ll
  
ļļ
  
mm
  
nn
  
ńń
  
oo
  
pp
  
rr
  
ss
  
şş
  
śś
  
tt
  
ťť
  
uu
  
vv
  
zz
  
žž
  
źź