Reč rîdaśiń nije obrađena kao osnovna reč!

Reč rîdaśiń u karticama drugih reči
BrVlaškiRumunskiSrpskiGnezdo reči  Reč u umotvorinamaAkcija
777  bușćan  buștean  пањ  bușćan (mn. bușćeń) [akc. bușćan] (i. m.) — 1. panj, deo drveta koji ostaje na korenu kad se stablo iseče, sruši ili prelomi, bilo da je u zemlji, ili da je izvađen iz nje ◊ am tîrsît pođina, șî mĭ-a măĭ ramas numa ńișći bușćeń đi skuos — istrsio sam padinu, i ostali su mi samo još neki panjevi za vađenje ♦ (demin.) bușćańel, bușćanuț ♦ (augm.) bușćanuoń ♦ sin. truș, śulpan 2. čokot vinove loze ◊ am ḑîaśe bușćeń đi viĭe — imam deset čokota vinove loze [Por.] 3. korenje sasušenog korova i drugog nekorisnog bilja ◊ aĭa śi ĭe în Poreśĭa bușćan, la nuoĭ sa kĭamă buśim, da bușćeńi la nuoĭ sînt rîdaśińiļi kare ramîn șî putraḑăsk dupa buĭeḑ, kînd buĭađa sa uskă — ono što je u Poreču „buščan”, kod nas je „bučim”, a mi „buščan” zovemo korenje biljaka koje je ostalo da truli u zemlji, kad se biljka osuši (Jasikovo) [GPek] ∞ buśim  (Ima umotvorina!)[Vidi]

29  duruĭan!  duruian ?  дурујан!  duruĭan! [akc. duruĭan] (uzv.) — (augm.) (onom.) durujan, reč iz dečje uspavanke; imitiranje teranja konja ◊ „duru, duru, duruĭan” ḑîś kînd puń kopilo-l mik pi źanunkĭe, șă-l țupîĭ ka kînd kîlarĭașće kalu — „điha, điha, đihana” kažeš kada staviš malo dete na kolena, i cupkaš ga kao da jaše konja [Por.] ∞ dur!  (Ima umotvorina!)[Vidi]

1610  đizgoļi  dezgoli  разголитити  đizgoļi (ĭuo ma đizgoļiesk, ĭel sa đizgoļiașće) [akc. đizgoļi] (gl. p. ref.) — razgolititi (se), skinuti se go, svući (se); otkriti (se) ◊ nu traźa pîătura đi pi mińe, nu ma đizgoļi kî mi frig — ne skidaj ponjavu sa mene, nemoj me otkriti jer mi je hladno ◊ kînd vrĭeĭ sî skuoț puomu đin pomînt, tu măĭ întîń iĭ đizgoļieșć rîdaśińiļi — kad hoćeš da izvadiš voćku iz zemlje, ti joj najpre razgolitiš korenje ♦ sin. đizbraka, đistruka ♦ supr. astruka [Por.] ∞ guol  [Vidi]

1611  đizgoļit  dezgolit  разголићен  đizgoļit (đizgoļită) (mn. đizgoļiț, đizgoļiće) [akc. đizgoļit] (prid.) — razgolićen, ogoljen, otkriven, sa koga je skinut pokrivač; nag; go ◊ m-am învațat ku kîrpa-n kap, șî kînd mis ku kapu guol, parke mis đizgoļită — navikla sam na maramu, i kada sam gologlava, kao da sam razgolićena ◊ pluaĭa a fakut ogaș pin građină, șî krîmpiĭi mĭ-a ramas đizgoļiț ku rîdaśińiļi la suare — kiša je napravila potok kroz baštu, i krompiri su mi ostali ogoljeni, sa korenjem na suncu (Tanda) ♦ sin. đizbrakat, đistrukat [Por.] ∞ đizgoļi  [Vidi]

2844  kuada vaśi  coada-vacii  дивизма  kuada vaśi [akc. kuada vaśi] (sint.) — (bot.) divizma (Verbascum phlomoides) ◊ kuada vaśi — kravlji rep ◊ kuada vaśi ĭe buĭađe înaltă, ku fluorĭ galbińe — divizma je visoka biljka, sa žutim cvetom ◊ ku kuada vaśi aĭ batrîń a prins pĭeșć đi pazńik, kînd ļ-a tîbuit pĭeșć măj mulț — sa divizmom su stari lovili ribu za slavu, kad im je trebala veća količina ribe ◊ kuada vaśi fara rîdaśiń a puso în vrun sak, șa batuto pista sako-la ku buata, măĭ la đal đi luoku ku pĭeșć mulț — divizmu bez korena stavljali su u džak, i motkom je mlatili preko tog džaka, uzvodno od mesta gde je bilo dosta ribe ◊ pĭeșći kare a-ngițît apa ku lapćiļi đi kuada vaśi, numa sa-ntuors pi șîaļe, ș-a mĭers pi rîu ka kînd sînt otraviț — ribe koje su se nagutale vode sa mlekom divizme, prevrtale su se na leđa, i plivale površinom reke kao da su otrovane ♦ up. vakă, pĭașće [Por.] ∞ kuadă  [Vidi]

2203  rađină  radină  редина  rađină (mn. rîăđiń) [akc. rađină] (i. ž.) — (geog.) redina, živa obala; potkop na obali vodotoka; čkalja ◊ rađina sa faśe la malu rîuluĭ, unđe apa sapă da pomîntu nu sa suduame kî ăl țîn rîdaśińiļi alu ļiamńe kare krĭesk pi lînga apă — redina nastaje na obali reke, gde voda podlokava, ali zemlja ne klizi jer je drži korenje drveća koje raste pored vode ◊ în rađină sa bagă pĭeșći aĭ măĭ marĭ — u redinu se uvlače najkrupnije ribe [Por.]  (Ima umotvorina!)[Vidi]

5356  rîmuĭa  râma  рити  rîmuĭa (ĭuo rîmuĭ, ĭel rîmuĭe) [akc. rîmuĭa] (gl. p.) — riti ◊ puorśi rîmuĭe pomîntu, katînd rîdaśiń kare manînkă — svinje riju zemlju, tražeći korenje koje jedu ◊ đi sî nu rîmuĭe bașćaļiļi, la puorś sa puńe belśug în buot — da ne bi rile bašte, svinjama se stavlja brnjica na njušku [Por.]  [Vidi]

4565  salkă  salcă  бела врба  salkă (mn. sălś) [akc. salkă] (i. ž.) — (bot.) bela vrba (Salix alba) ◊ salka krĭașće pi lînga rîu — bela vrba raste pored vode ◊ salka are ļemn mare, gruos, înkrengarat, ku rîdaśiń țapîńe — bela vrba ima veliko, debelo i razgranato stablo, sa jakim korenjem ◊ ļemnu sălśi ĭe muaļe, șă đin ĭel s-a fakut postăvi, gaļeț, bļidurĭ — vrbovo drvo je meko, i od njega su se pravila korita, vedrice, tanjiri ◊ (ver.) salka ĭe ļemnu drakuluĭ, supt ĭa, în apă, traĭesk draśi — vrba je đavoļe drvo, pod njom u vodi žive đavoli ♦ up. rakită [Por.]  [Vidi]

226  tîvaļiș  tăvaliș ?  вучни трап  tîvaļiș2 (mn. tîvaļișă) [akc. tîvaļiș] (i. m.) — vučni trap ◊ ku tîvaļișu sa trag tutuśi aĭ lunź đin padure — sa vučnim trapom izvlače se dugački trupci iz šume [Por.] ∞ tîvaļi   (Ima umotvorina!)[Vidi]


NASTAVAK PRETRAGE PO OBLASTIMA USMENE KNJIŽEVNOSTI ?

ŠAlJI KOMENTAR:
TRIMITE COMENTARUL
:

69439 
aa
  
ăă
  
bb
  
țț
  
čč
  
ćć
  
dd
  
  
ğğ
  
đđ
  
ďď
  
ee
  
ff
  
gg
  
hh
  
ii
  
îî
  
ĭĭ
  
kk
  
ll
  
ļļ
  
mm
  
nn
  
ńń
  
oo
  
pp
  
rr
  
ss
  
şş
  
śś
  
tt
  
ťť
  
uu
  
vv
  
zz
  
žž
  
źź