Reč rămîńa u karticama drugih reči |
|
Br | Vlaški | Rumunski | Srpski | Gnezdo reči | Reč u umotvorinama | Akcija |
|
4499 | frațîașće | frătește | братски | frațîașće [akc. frațîașće] (pril.) — bratski, na bratski način ◊ ar fi bun fraćiļi să ći bată ka pi uom, da nu frațîașće, k-atunśa îț vo măĭ rămîńa vrun uos întrĭeg — bilo bi dobro da te brat bije kao čoveka a ne bratski, jer bi ti tada neka koska ostala čitava ◊ a mințițo k-o țukă frațîașće, a fuost amînat kînd a-nțaļes kă minće ka kîńiļi — slagao je da će je ljubiti bratski, bilo je kasno kad je shvatila da laže ko pas [Por.] ∞ fraće | | [Vidi] |
|
|
|
4342 | keltuĭală | cheltuială | трошење | keltuĭală (mn. keltuĭaļe) [akc. keltuĭală] (i. ž.) — (folk.) trošenje, rasipanje ◊ ḑîua-nuapća pin kafeń, nu sa lasă đi keltuĭală pănă nu va rămîńa fara ńimik ka kuku — vazdan po kafanama, ne bataljuje rasipanje dok ne ostane bez ičega kao kukavica [Por.] ∞ keltui | | [Vidi] |
|
|
|
4418 | sîrbaśi | sălbătici | подивљати | sîrbaśi (ĭuo sîrbaśesk, ĭel sîrbaśașće) [akc. sîrbaśi] (gl. p. ref.) — (ret.) podivljati ◊ žuavina, să n-ar sîrbaśi đi mikă, n-ar puća rămîńa viĭe-n padure întra alće žuaviń sîrbaćiśe — životinja, da ne podivlja od rođenja, ne bi mogla opstati u šumi među ostalim divljim zverima ◊ kopilo-l mik, dakă-l krĭesk parințî răĭ șî bolnavĭ la kap, puaće să sa sîrbaśiaskă ka žuavina — malo dete, ako ga podignu loši i umno poremećeni roditelji, može da podivlja kao životinja ◊ lasă-l drakuluĭ, kă đe kînd a ramas sîngur, a sîrbaśit đe tuot — mani ga dođavola, jer od kada je ostao sam, podivljao je sasvim [Por.] ∞ sîrbaćik | | [Vidi] |
|
|