Reč s-auḑ u karticama drugih reči |
|
Br | Vlaški | Rumunski | Srpski | Gnezdo reči | Reč u umotvorinama | Akcija |
|
515 | babă | babă | баба | babă (mn. babĭe) [akc. babă] (i. ž.) — 1. a. baba, baka, stara žena, starica ◊ mulće kare-śe aĭ s-auḑ đi la o babă — mnogo toga ima da čuješ od jedne babe [Crn.] b. (srod.) majčina ili očeva majka ◊ kînd kapiț ńepuoț, đin muĭare ći faś babă — kad dobiješ unuke, od žene postaješ baba ♦ sin. mamă [Por.] 2. deo kopče u koji ulazi kuka, tj. muški deo kopče na kaišu ◊ la kataramă ĭastă muoș șî babă — kopča kaiša ima „babu” i „dedu” (muški i ženski deo) [Crn.] ◊ babă batrînă — stara baba, starica [Por.] ∞ ńam | (Ima umotvorina!) | [Vidi] |
|
|
|
5608 | fîrkońală | ? | фрктање | fîrkońală [akc. fîrkońală] (i. ž.) — (onom.) frktanje ◊ într-o vrĭame s-auḑît fîrkońala kaluluĭ đi pi ļivađe, akuma nu sa măĭ auđe — jedno vreme se čulo frktanje konja sa livade, sada se više ne čuje [Por.] ∞ fîrkońa | | [Vidi] |
|
|
|
2385 | înfrikoșat | înfricoșat | застрашен | înfrikoșat (înfrikoșată) (mn. înfrikoșaț, înfrikoșaće) [akc. înfrikoșat] (prid.) — zastrašen, preplašen, uplašen ◊ mi sa-mparu kî s-auḑî śuaua đin morminț, șî ĭuo trĭekuĭ pi lînga iĭ ku o mînă đi ińimă, tuot înfrikoșat — učinilo mi se da se čuje nešto sa gorblja, i ja sam prošao pored nega stegnuta srca, sav preplašen [Por.] ∞ frikă | | [Vidi] |
|
|
|
4341 | keltui | cheltui | трошити | keltui (ĭuo keltuĭesk, ĭel keltuĭașće) [akc. keltui] — (folk.) trošiti, rasipati ◊ vuorba „keltui” la nuoĭ s-auḑît pin kînćiśe lautarĭeșć — reč „keltui” kod nas se čula kroz lautarske pesme ◊ lautari a kîntat kum vrunu Ĭanśo-l bat a keltuit bańi pin Țăļigrad — lautari su pevali o nekom Janku pijanici koji je trošio pare po Carigradu ♦ sin. motîrśi, strîvi [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
706 | ļifuritură | lifuitură ? | лапрдање | ļifuritură (mn. ļifuriturĭ) [akc. ļifuritură] (i. ž.) — laprdanje, brbljarija, izgovorena glupost ◊ o gramadă đi ļifuriturĭ aĭ s-auḑ đi la ĭel — čitavu gomilu brbljarija možeš čuti od njega ◊ mĭ-a spus o lifuritură prĭa marĭe — rekao mi je jednu preveliku glupost [Crn.] ♦ var. dij. ļofaĭtură [Por.] ∞ ļifuri | | [Vidi] |
|
|
|
3356 | markuș | morcov-porcesc | чичока | markuș (mn. markușă) [akc. markuș] (i. s.) — (bot.) čičoka (Helianthus tuberosus) ◊ markușu ĭe buĭađe mare, ku fluare galbină, în pomînt are krumpĭel ku kuaža roșkaćikă, or gălbinaćikă — čičoka je visoka biljka, sa žutim cvetom, u zemlji ima krtolu sa crvenkastom ili žućkastom korom ◊ nu sa țîńe minće kî markușu vrunđiva a krĭeskut sîrbaćik, numa lumĭa a luvat đi la uńi la alțî, șî la pus pin luokurĭ — ne pamti se da je čičoka negde rasla divlje, samo su je ljudi uzimali jedni od drugih, i sadili po njivama ◊ krumpĭelu lu markuș nu źeźiră, ramîńe în pomînt pista ĭarnă șî ano-lalalt markușu krĭașće sîngur — krtola čičoke se ne smrzava, ostaje u zemlji preko zime i sledeće godine čičoka niče sama ◊ s-a mînkat krumpĭelu markușuluĭ ka un fĭeļ đi dulśață, numa-l spĭeļ đi pomînt șă-l manînś ka pi puamă — krtola čičoke se jela kao vrsta poslastice, samo je opereš od zemlje i jedeš kao voćku ◊ markușu mult iĭ plaśe șî la puorś, șî kînd ăl sîmćesk pi vrun luok, iĭ tuot ăl sparg đi rîmuĭală dupa ĭel — čičoku mnogo vole i svinje, i kad ga nanjuše u nekoj njivi, one je svu raskopaju rijući za njim ◊ tumu în vrĭamĭa nuastră s-auḑît kî ĭe markușu tare bun ļak đ-aășća kare au șećer — tek u naše vreme se saznalo da je čičoka dobar lek za one koji imaju šećer ♦ var. morkuș [akc. morkuș] (Tanda) [Por.] ♦ dij. sin. nap (Rakova Bara) [Zvizd] | | [Vidi] |
|
|
|
4454 | skîrț | scârț | шкрип | skîrț (uzv.) — (onom.) škrip! ◊ s-auḑît śeva „skîrț! skîrț” pin puod, ama tata n-a putut gasa śi ĭe — čulo se neko „škrip! škrip!” na tavanu, ali otac nije mogao otkriti šta je ♦ var. skîrța ♦ skr. kîrț [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
2471 | vapaĭe | văpaie | запах | vapaĭe (mn. vapăĭ) [akc. vapaĭe] (i. ž.) — zapah jare, talas topline ◊ kînd vîntu învăluĭe para fuokulu, pista ćińe vińe vapaĭe — kad vetar uvija plamen vatre, tebe zapahne jara ◊ vapaĭa fuokuluĭ ći-ńakă, kîćodată nu puoț să sufļi, da ńiś s-auḑ pi vrunu kare sa va gasî dupa vapaĭe đinkoluo — zapah jare te davi, ponekad ne možeš da dišeš, a ni da čuješ nekoga ko bi se našao iza zapaha sa one strane [Por.] ∞ fuok | | [Vidi] |
|
|