Reč satură u karticama drugih reči |
|
Br | Vlaški | Rumunski | Srpski | Gnezdo reči | Reč u umotvorinama | Akcija |
|
302 | alaman | alaman | алаветина | alaman (alamană) (mn. alamań) [akc. alaman] (i. m.) — (augm.) alavetina, velika ala 1. (pej.) alavac, proždrljivac, koji mnogo i halapljivo jede ◊ alaman, ńiśkînd nu sa măĭ satură — alavac, nikad se ne nasiti 2. (fig.) pustahija, neobuzdan čovek ◊ mńamțî a fuost uamiń răĭ, ama ku rînd, da rușî ńișći aļimań bĭețîĭuoș, măĭ mult s-a omorît iĭ đi iĭ — Nemci su bili zli ljudi, ali su imali neki red, a Rusi su bile pijane pustahije, koje su se najviše ubijale međusobno ♦ var. aļiman [Por.] ∞ ală | | [Vidi] |
|
|
|
1203 | dauńe | tăun | обад | dauńe (mn. dauń) [akc. dauńe] (i. m.) — (ent.) obad (Tabanus) ◊ la dauńe roșîașće burta kînd sî satură đi sînźiļi alu vakă — obadu pocrveni trbuh kad se napije kravlje krvi [Crn.] ◊ kînd ĭeram pîkurarĭ, źukarĭa mĭ-a fuost vara să prind dauń, șî sî ļi bag paĭu-n kur, șî s-îĭ slubuod sî zbuare — kada sam bio čobanin, omiljena igra leti bila mi je da hvatam obade, da ih nataknem na slamku i da ih pustim da lete [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
1253 | deteļină | lucernă | детелина | deteļină (mn. deteļiń) [akc. deteļină] (i. ž.) — (bot.) detelina, lucerka (Medicago) ◊ am kosît un ĭektîr đi deteļină, șî ma duko s-o kar — pokosio sam hektar deteline, i idem da je prevezem [Crn.] ♦ dij. var. dîtaļină, dîtăļină ◊ kînd îț skapă vaka-n dîtaļină, șî manînkă pănă sa satură, sa înflă șî puaće sî muoră, dakă n-aźunź la vrĭame să-ĭ baź mosuoru-n kur, sî rasufļe — kada ti krava utekne u detelinu, i napasa se dok se ne nasiti, naduva se i može da lipše, ako ne stigneš na vreme da joj nabiješ kalem u dupe, da se izduva [Por.] ♦ dij. sin. trifoĭ (Lubnica) [Crn.] ♦ dij. sin. bobolan (Veliki Jasenovac) [Tim.] | | [Vidi] |
|
|
|
1947 | futaĭkă | futaică | редаљка | futaĭkă (mn. futîăĭś) [akc. futaĭkă] (i. ž.) — (augm.) (vulg.) redaljka, teška jebačina ◊ kurveșćină ka ĭapă, ńiś futaĭkă la gramadă nu o satură — kurvetina kao kobila, ni jebačina na gomili ne može da je zadovolji [Por.] ∞ fuće | (Ima umotvorina!) | [Vidi] |
|
|
|
5901 | gîzdoćin | găzdoi | газдетина | gîzdoćin (mn. gîzdoćiń) [akc. gîzdoćin] (i. m.) — (augm.) gazdetina, bogataš ◊ gîzdoćin mare — veliki gazda, gazdetina ◊ gîzdoćińi nu sa măĭ satură đi bogațîĭe — gazdetine se nikad ne nasite bogatstva [Por.] ∞ gazdă | | [Vidi] |
|
|
|
2675 | grapiță | grapiţă | крпељ ларва | grapiță (mn. grapiț) [akc. grapiță] (i. ž.) — (ent.) larva krpelja ◊ grapița ĭe fluturu lu kapușă, dupa śe sa satură đi sînźe, krĭașće șî sa profaśe kîrśuabă, or kapușă — grapica je larva krpelja; kada se nasiti krvlju, naraste i pretvara se u mužjaka ili ženku krpelja ◊ grapița sa aļiaźe đin kîrśuabă șî kapușă kă are triĭ parĭake đi piśuare — larva se razlikuje od mužjaka i ženke krpelja po tome što ima tri para nogu ♦ / (demin.) < grapă ♦ up. kîrśuabă, kapușă [Por.] ∞ grapă | | [Vidi] |
|
|
|
4194 | tăĭnuĭală | tăinuire | разговарање | tăĭnuĭală (mn. tăĭnuĭelurĭ) [akc. tăĭnuĭală] (i. ž.) — razgovaranje, pričanje ◊ numa ś-a înśeput tăĭnuĭala ku fată, ažuns tatî-su șî l-a dudait — samo što je započeo razgovaranje sa devojkom, stigao je njen otac i oterao ga ◊ kînd sa duśe la dĭedî-su, sa satură đi tăĭnuĭală — kad ode kod dede, nasiti se pričanja [Por.] ∞ taĭnă | | [Vidi] |
|
|
|
5816 | tîrpiĭa | târpie | несит | tîrpiĭa (mn. tîrpiĭe) [akc. tîrpiĭa] (i. ž.) — (med.) nesit, prežderavanje ◊ tîrpiĭa ĭe buălă kînd uomu manînkă una-ntruuna, da ńiśkînd nu sa satură — trpija je bolest kad čovek neprestano jede, a nikad se ne zasiti [Por.] | | [Vidi] |
|
|