Reč slabit u karticama drugih reči |
|
Br | Vlaški | Rumunski | Srpski | Gnezdo reči | Reč u umotvorinama | Akcija |
|
1687 | đispana | despăna | расклинити | đispana (ĭuo đispańeḑ, ĭel đispańaḑă) [akc. đispana] (gl. p. ref.) — 1. raskliniti, izvaditi klinove ◊ ma duk să đispańeḑ karu, kî mi s-a slabit șîna pi drum, ș-a fuost muara s-o înpańeḑ sî nu-m piśe đi pi ruată — idem da „rasklinim” kola, jer mi se olabavila šina na putu, pa sam morao da joj stavim klinove da ne spadne sa točka 2. ogoliti (se), skinuti oteću, raspasati se ◊ kînd će duś la ibomńikă, nu ći đispana uodma, kă dakă ći prispĭașće barbatî-su, fuź în pĭaļa guală — kad odeš kod ljubavnice, nemoj se raspasati domah, jer ako te zbrza muž, bežiš nag do gole kože [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
4328 | ļeșînă | leșin | несвестица | ļeșînă (mn. ļeșîń) [akc. ļeșînă] (i. ž.) — (med.) nesvestica; obamrlost; koma ◊ mult a slabit, sa vaĭtă kă đes o prinđe o ļeșînă grĭa đi nu șćiĭe ńimika đi ĭa — mnogo je oslabila, žali se da je često hvata teška nesvestica da ništa ne zna za sebe ◊ dakă pi kopil ăl prinđe ļeșîna, aļargă ku ĭel la duoktur, nu la vrîžîtuare — ako dete uhvati nesvestica, trči sa njim kod lekara, ne kod vračare [Por.] ∞ ļeșîna | | [Vidi] |
|
|
|
1784 | tînžî | tânji | венути | tînžî (ĭuo tînžîăsk, ĭel tînžîașće) [akc. tînžî] (gl.) — venuti, gubiti svežinu, slabiti; usahnuti ◊ puot să tînžîaskă verđețurļi șî žuaviń-ļi, đi uamiń n-am auḑît sî sa ḑîkă — mogu da venu biljke i životinje, za ljude nisam čuo da se kaže ◊ tînžîăsk fluoriļi ńiudaće — vene cveće nezaliveno ◊ tînžîașće vaka kînd ĭe bolnauă șî nu manînkă, kînd slabĭașće — vene i krava kada je bolesna i ne jede, kad slabi ◊ puot ș-aĭ ćińirĭ sî tînžîaskă, kînd iĭ pisaḑă au vro dragustă grĭa — mogu i mladi da venu, kada ih mori neka teška ljubav [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
2414 | ustańi | ostani | уморити се | ustańi (ĭuo ustańiesk, ĭel ustańiașće) [akc. ustańi] (gl.) — umoriti se, zamarati se ◊ mĭ-a slabit ińima șî rău ĭuta ustańiesk — oslabilo mi je srce i jako brzo se umorim ♦ sin. obnosî [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
2463 | žîguare | jigoare | џукела | žîguare (mn. žîguorĭ) [akc. žîguare] (i. ž.) — 1. džukela, mršav pas ◊ ńi s-a bulnavit kîńiļi, nu manînkă, a slabit, iĭ sa vîăd usaîļi pin pĭaļe, s-a fakut o žîguare kare nu-ț măĭ trabe în traușă — razboleo nam se pas, ne jede, oslabio je, vide mu se koske kroz kožu, postao je jedna džukela koja ti više ne treba u dvorištu 2. (fig.) (za čoveka) (pej.) džukela, mrcina ◊ așa žîguare đi uom kum ĭe Trailă, n-a măĭ vaḑut ĭuo pănă akuma — takvu džukelu od čoveka kakav je Trailo, ja do sada nisam video [Por.] | | [Vidi] |
|
|