Reč stupi u karticama drugih reči |
|
Br | Vlaški | Rumunski | Srpski | Gnezdo reči | Reč u umotvorinama | Akcija |
|
682 | butorkuos | buturos | шупљикав | butorkuos (butorkuasă) (mn. butorkuoș, butorkuasă) [akc. butorkuos] (prid.) — 1. (bot.) šupljikav; šupalj, koji ima duplju ◊ ļiemno-sta ĭe butorkuos, nuĭe bun đi trabuĭală — ovo drvo je šupljikavo, nije za upotrebu [Crn.] ◊ gruoso-sta ĭe butorkuos, bun ĭe đi stupină — ovo deblo je šuplje, dobro je za košnicu [Por.] 2. (iron.) butorkuos în kap — šupljoglav, praznoglav [Crn.] ∞ butuarkă | | [Vidi] |
|
|
|
1802 | fagur | fagur | саће | fagur (mn. fagurĭ) [akc. fagur] (i. m.) — saće, ploča od voska sa ćelijama u koje pčele stavljaju med ◊ aźutaĭ la dĭeda să muće stupi, șî kîpataĭ duoĭ fagurĭ đi mńare — pomogoh dedi da premesti košnice, i dobih dva saća s medom [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
1915 | fĭară | capcană | клопка | fĭară (mn. fĭară) [akc. fĭară] (i. ž.) — klopka, kljusa, zamka, gvožđe, metalna stupica za hvatanje krupne divljači ◊ fĭară șî miś șî marĭ a fakut țîgańi la fuaļe — klopke i male i velike pravili su Cigani kovači ◊ a pus fĭarîļi în urma lupuluĭ — zapeo je kljuse na vučjem tragu ◊ a dat în fĭară — upao u zamku [Por.] ∞ fĭer | (Ima umotvorina!) | [Vidi] |
|
|
|
2313 | lastav | albinărel | пчеларица | lastav (mn. lastavi) [akc. lastav] (i. m.) — (ornit.) pčelarica (Merops apiaster) ◊ zburară lastavi șî ńi zatriră albińiļi — doleteše pčelarice, i zatreše nam pčele ◊ am omarît lastavi dă la stupi — ubio sam pčelarice sa pčelinjaka [Mlava] ♦ dij. sin. priguruĭ [Rečica, Stig] ◊ priguruĭu sa kuĭbaḑă prîn găurĭ, fakuće în pomînt muaļe, măĭ đes în taĭatura drumuluĭ, unđe drumu taĭe țărmu — pčelarica se gnezdi u rupama, napravljenim u mekoj zemlji, najčešće u usecima puta, gde put proseca breg [Stig] | | [Vidi] |
|
|
|
3405 | stupină | stupină | пчелињак | stupină (mn. stupiń) [akc. stupină] (i. ž.) — (zast.) pčelinjak ◊ luoku unđe s-a țînut stupi ku albiń đemult s-a kĭemat stupină — mesto gde su se držale košnice sa pčelama, zvalo se nekad „stupina” ◊ vuorba stupină s-a pĭerdut đin taĭnă, a ramas numa pin ńișći đeskînćiśe đi dragusta, unđe sa ḑîśe „kum traźe albina la stupină, așa să tragă kutare șă kutare la famĭaĭa-ĭa la kare sa đeskîntă” — reč „stupina” se izgubila iz govora, ostala je samo u nekim ljubavnim bajalicama, gde se kaže „kako pčela vuče svome pčelinjaku, tako nek tom i tom bude privlačna osoba kojoj se baje” [Por.] ∞ stup | | [Vidi] |
|
|