Reč sîngurĭ nije obrađena kao osnovna reč!

Reč sîngurĭ u karticama drugih reči
BrVlaškiRumunskiSrpskiGnezdo reči  Reč u umotvorinamaAkcija
212  arkaș  arcaș  стрелац  arkaș (mn. arkașî) [akc. arkaș] (i. m.) — (zast.) 1. strelac ◊ arkaș a fuost uom înarmat ku ark șî saźată — strelac je bio čovek naoružan lukom i strelom ◊ bun arkaș ĭe uom kare puaće să putrîvĭaskă ku pușka tuot śe ĭa la nișan — dobar strelac je čovek koji može puškom da pogodi sve što uzme na nišan 2. gudalar, majstor za gudala ◊ rar a fuost arkaș buń pin saćiļi nuaștre, șî lîutari măĭ mult sîngurĭ a ogođit arkurļi kare ļi s-a frînt — retki su bili dobri gudalari po našim selima, pa su violinisti sami popravljali gudala koja su im se lomila [Por.] ∞ ark  [Vidi]

6143  grižî  griji  бринути  grižî (ĭuo grižăsk, ĭel grižîașće) [akc. grižî] (gl. p. ref.) — brinuti, starati se ◊ mult ma grižăsk đi śe n-a veńit pănă akuma — mnogo brinem zašto nije došao do sada ◊ muoșî a ramas sîngurĭ, n-are kare să grižîaskă đi iĭ — starci su ostali sami, nema ko da se stara o njima [Por.] ∞ grižă  [Vidi]

6145  îngrižît  îngrijit  забринут  îngrižît (îngrižîtă) (mn. îngrižîț, îngrižîće) [akc. îngrižît] (prid.) — zabrinut ◊ s-a dus ćińerișu în rat, aĭ batrîń a ramas sîngurĭ la kasă, tare îngrižîț la śe o să ĭasă beļaua-ĭa — mladići su otišli u rat, a stari su ostali sami kod kuće, jako zabrinuti na šta će izaći taj belaj [Por.] [Por.] ∞ grižă   [Vidi]

5310  kîntatuorĭ  cântareț  певач  kîntatuorĭ (mn. kîntatuorĭ) [akc. kîntatuorĭ] (i. m.) — (muz.) pevač ◊ lautari aĭ batrîń a kîntat đin gură sîngurĭ, n-avut kîntatuorĭ adîns în taĭfă — stari svirači su pevali sami, nisu imali posebne pevače u grupi ♦ var. kîntarĭeț [Por.] ∞ kînta  [Vidi]

6146  ńigrižă  negrijă  небрига  ńigrižă (mn. ńigriž) [akc. ńigrižă] (i. ž.) — nebriga ◊ ńimik nuĭe măĭ urît đikît ńigriža fiśuorilor đi parinț-aĭ batrîń, kare ĭ-a lasat să traĭaskă sîngurĭ ništa nije ružnije nego nebriga sinova za stare roditelje, koje su ostavlili da žive sami [Por.] ∞ grižă  [Vidi]

5503  puĭ  pui  пиле  puĭ (mn. puĭ) [akc. puĭ] (i. m.) — 1. (zool.) pile; mladunče ◊ puĭ măĭ đes sa ḑîśe la-ĭ śe sa klośesk đin uauă — piletom se najčešće zovu mladunci koji se legu iz jaja ◊ kluoța ku puĭi — kvočka s pilićima ◊ mîța are patru puĭ — maca ima četiri mladunca (mačića) ◊ žuavińiļi aļi sîrbaćiśe au puĭ, kare tare pazăsk pănă nu krĭesk să puată sîngurĭ sî sa arańaskă — divlje životnje imaju mladunce koje jako čuvaju dok ne odrastu, da mogu sami da se hrane 2. (folk.)(fig.) dete; devojka, draga osoba; ljubavnica ◊ vin la naĭka, puĭu mĭeu, să vĭeḑ kum naĭka țukă (folk.)— dođi bati, pile moje, da vi’š kako baja ljubi 3. (folk.) šara, ornaments-a țasut pătura au trasta ku puĭ în tuaće fĭelurĭ — tkale su se ponjave ili torbe sa šarama raznih vrsta ♦ sin. braḑ [Por.]  [Vidi]

2455  săś  seci  живица  săś (mn. săśuri) (i. s.) — živica, ograda od šiblja i žbunja ◊ săśu ĭe gard đi tîrș șî đi spiń, în kare s-a slubuod mńiĭi sî paskă sîngurĭ, fara păkurarĭ — živica je ograda od granja i trnja, u koju se puštaju jaganjci da pasu sami, bez čobanina ♦ var. sîăś ♦ sin. ćeir, gard [Por.]   [Vidi]

4583  sîngurĭel  singurel  самцит  sîngurĭel (sîngurikă) (mn. sîngureĭ, sîngurĭeļe) [akc. sîngurĭel] (prid.) — samcit, potpuno sam ◊ a ramas în munće să traĭaskă sîngur sîngurĭel ka kuku — ostao je u planini da živi sam samcit, kao kukavica [Por.] ∞ sîngur  [Vidi]

4654  skopi  scopi  штројити  skopi (ĭuo skopĭesk, ĭel skopĭașće) [akc. skopi] (gl. p. ref.) — (vet.) štrojiti, škopiti ◊ a rașît tata să skopĭaskă maskuru, ș-a kĭemat komșîĭļi să-ĭ ažuće — rešio otac da štroji vepra, i pozvao komšije da mu pomognu ◊ aĭ nuoștri aĭ batrîń a șćut sîngurĭ să skopĭaskă maskuru, kalu șî berbĭeku — naši stari su znali sami da štroje vepra, konja i ovna [Por.]   [Vidi]

4947  strakină  străchină  здела  strakină (mn. străkiń) [akc. strakină] (i. ž.) — zdela, panica; činija ◊ strakina a fuost vas đi mînkare đi pomînt, da đi dupa rat înkoaśa a ĭeșît șă străkiń đi pļek — panica je bila posuda za jelo od zemlje, a posle rata naovamo pojavile se i panice od pleka ◊ înainća lu străkiń, kare ļ-a fakut olari, șî ļ-a vindut pi la bîlśurĭ, rumîńi a mînkat numa đin bļidurĭ đi ļemn, kare ĭ-a fakut sîngurĭ pre panica, koje su izrađivali grnčari i prodavali po vašarima, Vlasi su jeli isključivo iz drvenih bljuda, koje su izrađivali sami [Por.] ∞ vas  [Vidi]

4056  stu!  stu!  сту  stu! (uzv.) — stu! uzvik kojim se zaprega tera unazad ◊ zberă tare „stu! stu! stu-napuoĭ! ” șî buoĭi sîngurĭ stokńiră îndarăt — viknu jako „stu! stu! stu-nazad!” i volovi sami stuknuše natrag [Por.] ∞ stokńi  [Vidi]


NASTAVAK PRETRAGE PO OBLASTIMA USMENE KNJIŽEVNOSTI ?

ŠAlJI KOMENTAR:
TRIMITE COMENTARUL
:

70239 
aa
  
ăă
  
bb
  
țț
  
čč
  
ćć
  
dd
  
  
ğğ
  
đđ
  
ďď
  
ee
  
ff
  
gg
  
hh
  
ii
  
îî
  
ĭĭ
  
kk
  
ll
  
ļļ
  
mm
  
nn
  
ńń
  
oo
  
pp
  
rr
  
ss
  
şş
  
śś
  
tt
  
ťť
  
uu
  
vv
  
zz
  
žž
  
źź