Reč trăbe u karticama drugih reči |
|
Br | Vlaški | Rumunski | Srpski | Gnezdo reči | Reč u umotvorinama | Akcija |
|
184 | aduna | aduna | скупљати | aduna (ĭuo adun, ĭel adună) [akc. aduna] (gl. p. ref.) — 1. skupljati, sakupljati, stavljati na gomilu nešto što je rasuto ◊ trăbe aduna pĭatra đi pi luok, kî sa apruapiĭe vrĭamĭa đi arat — treba sakupiti kamen sa njive, jer se bliži vreme oranja ◊ lumĭa adună bereketu — ljudi sakupljaju letinu ◊ kińezu adună lumĭa în sat — knez sakuplja ljude u selu (saziva zbor) [Crn.] 2. sabirati ◊ a aduna unu ku duoĭ — sabirati jedan i dva ♦ sin. astrînźa [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
301 | alat | halat | алат | alat (mn. alaće, alaturĭ) [akc. alat] (i. s.) — 1. (tehn.) alat, pribor, oruđe, sve što se koristi za ručni rad, naročito u zanatstvu ◊ tuata kasa trăbe să aĭbă alaturĭ đi-ndamînă — svaka kuća treba da ima priručne alatke 2. (fig.) muške genitalije ◊ kopiļe, pazîăț „alatu”, kă o sî-ț trăbe kînd krĭeșć — dete, čuvaj „alat” jer će ti trebati kad odrasteš [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
372 | apă înpușkată | apă-înpușcată | упуцана вода | apă înpușkată [akc. apă înpușkată] (sint.) — upucana, ubijena voda ◊ apă kurgatuare în kare vrîžîtuorĭu pokńașće ku puška, s-o „omuară” đi sî fakă ku ĭa đeskînćiśiļi aļi măĭ tarĭ — tekuća voda u koju vrač puca puškom, da je „ubije” da bi njome spremao najjače vradžbine ♦ (skr.) apă-npușkată [Por.] ∞ apă | (Ima umotvorina!) | [Vidi] |
|
|
|
179 | arańi | hrăni | хранити | arańi (ĭuo arańesk, ĭel arańiașće) [akc. arańi] (gl. p. ref.) — 1. hraniti, nahraniti, ishraniti ◊ fuamiće mare, da multă lume trăbe arańi — velika je glad, a mnogo naroda treba nahraniti 2. toviti, goji ti ◊ arańașće puorśi — hrani, tovi svinje ◊ grĭeu ĭe kînd naĭ ku śe să arańeșć kopiĭi — teško je kad nemaš čime da nahraniš decu [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
56 | ăće | iată | ево | ăće [akc. ăće] (part.) — evo, eno, eto ◊ ăće-ma, vin — evo me, dolazim ◊ ăće, aĭa kolo trăbe mutat în alt luok — eno, ono tamo treba pomeriti na drugo mesto ♦ var. ăći, îće, ĭeće ◊ ăći, vaḑuș akuma ku uoki tiĭ — eto, video si sada svojim oćima [Por.] | (Ima umotvorina!) | [Vidi] |
|
|
|
944 | bufńală | bufneală | хуктање | bufńală (mn. bufńelurĭ) [akc. bufńală] (i. ž.) — (onom.) huktanje, šum naglog i snažnog izdisanja vazduha; duvanje ◊ (vet.) bufńala vaśilor pi nas arată kă vićiļi sînt spomîntaće, șî trăbe să puorț grižă kum lukri ku ĭaļe — duvanje goveda kroz nos pokazuje da su životinje uplašene, i treba da vodiš računa kako radiš sa njima [Crn.] ◊ pazîaće bińe đi bufńala buoilor — čuvaj se dobro od duvanja volova ♦ dij. var. bufńitură [Por.] ∞ bufńi | | [Vidi] |
|
|
|
715 | bun | bun | добар | bun (bună) (mn. buń, buńe) 1. (prid.) — dobar ◊ buna ḑîua — dobar dan ◊ buna sara — dobro veče ◊ bun pomînt — plodna zemlja ◊ uom bun — dobar čovek, dobričina ◊ bun lukru, să fĭ sînatos — srećan rad, da si živ i zdrav [Hom.] ◊ (izr.) bun ku al naruod sînt fraț — dobar i lud su braća ◊ puoptă bună — prijatno (izr. za stolom, pre početka obeda) ◊ fraće bun — rođeni brat ◊ suoră bună — rođena sestra ◊ ăl gasîĭ în vuoĭa bună — našao sam ga dobro raspoloženog [Por.] 2. (pril.) dobro, razume se, da, tako je, u redu je ◊ bun, atunśa ń-am vorbit — dobro, onda smo se dogovorili ◊ pă, bun, kînd ḑîś tu, aĭ să fiĭe așa — pa, dobro, kad ti kažeš, neka bude tako ◊ bun, bun, nu trăbe să-m spuń đi dîdauorĭ — dobro, dobro, ne treba dvaput da mi kažeš [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
2266 | buńață | buneaţă | доброта | buńață (mn. buńețurĭ) [akc. buńață] (i. ž.) — (zast.) dobrota; dobročinstvo; dobrobit ◊ s-a strîkat lumĭa, uamińi a pĭerdut buńața — svet se iskvario, ljudi su izgubili dobrotu ◊ uomu trăbe să lukre đi buńețu kășî luĭ — čovek treba da radi za dobrobit svoje kuće ◊ đi tuata buńață dumńeḑîu îț mulțamĭașće — za svako dobročinstvo bog ti se zahvaljuje ♦ var. (mn. buńiețurĭ) [Por.] ∞ bun | | [Vidi] |
|
|
|
4316 | đesfălorat | desfălurat | распојасан | đesfălorat (đesfălorată) (mn. đesfăloraț, đesfăloraće) [akc. đesfălorat] (prid.) — raspojasan, razuzdan, bahat ◊ kînd are bań, ńima nuĭe așa đesfălorat ka ĭel — kad ima para, niko nije tako razuzdan kao on ◊ đesfălorat ĭe uom kare nuĭe înbrakat kum trăbe: mĭarźe fara bumbĭ, fara kurauă, đișkiptorat — raspojasan je čovek koji nije obučen kako treba: ide bez kaiša, bez dugmeta, raskopčan ♦ var. đesfîlurat (Rudna Glava) [Por.] ♦ dij. var. dăspălurat [Hom.] | | [Vidi] |
|
|
|
3226 | đeșkiđe | deșchide | отворити | đeșkiđe (ĭuo đeșkid, ĭel đeșkiđe) [akc. đeșkiđe] (gl. p. ref.) — otvoriti; otvarati ◊ uomu puaće să đeșkidă ușa, drumu, lukru, dugaĭe, uoki, gura, ińima — čovek može da otvori vrata, put, posao, prodavnicu, oči, usta, srce ◊ nu đeșkiđe ińima la fiĭe kare — ne otvaraj srce bilo kom ◊ kînd sa dă bĭare đi pomană la-l muort, kila trăbe sî sa đeșkidă, sî puată al muort sî bĭa — kad se pokojniku namenjuje piće, flaša treba da bude otvorena, da bi umrli mogao da pije ♦ var. đișkiđe ♦ supr. înkiđe [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
3224 | đeșkis | deșchis | отворен | đeșkis (đeșkisă) (mn. đeșkiș, đeșkișă) [akc. đeșkis] (prid.) — otvoren ◊ kînd s-a đeșkis rudńiku, mulț s-a prins la lukru, ș-a skapat đi la sîraśiĭe — kad se otvorio rudnik, mnogi su se zaposlili, i utekli od siromaštva ◊ a ramas ușa đeșkisă, șă puorśi a tunat în koļibă — ostala su vrata otvorena, i svinje su ušle u kuću ◊ kînd saćanu sa duśe în oraș, trăbe să țînă uoki đeșkiș — kad seljak ode u varoš, treba da drži oči otvorene ◊ (u izr.) farbă đeșkisă — svetla boja ◊ vînît đeșkis — svetloplav ◊ lukru đeșkis — otvoren, pošten posao ◊ ĭ-a spus đeșkis în uokĭ aĭa śe ginđașće đi ĭel — otvoreno mu je govorio u oči šta misli o njemu ♦ supr. înkis [Por.] ∞ đeșkiđe | | [Vidi] |
|
|
|
2754 | điznou | deznou ? | изнова | điznou [akc. điznou] (pril.) — iznova, nanovo, iz početka ◊ ńimik nuĭe bun, trăbe tuot fakut điznou — ništa ne valja, treba sve nanovo uraditi ♦ / đ[e] + (srb.) iz + nou [Por.] ∞ nou | | [Vidi] |
|
|
|
5557 | fruștukui | fruștuca | доручковати | fruștukui (ĭuo fruștukuĭ, ĭel fruștukuĭe) [akc. fruștukui] (gl. p.) — (nutr.) doručkovati ◊ vrĭamĭa đi fruștuk, trăbe să fruștukuim măĭ îndată, kă murim đi fuame, da iĭ puaće kă a fruștukuit șă nu ļi sa pasă — vreme je doručku, treba da doručkujemo što pre, jer ćemo umreti od gladi, a oni su možda doručkovali pa ih nije briga [Por.] ∞ fruștuk | | [Vidi] |
|
|
|
39 | gaină | găină | кокошка | gaină (mn. gaiń) [akc. gaină] (i. ž.) — kokoška (Gallus domestica) ◊ am gaiń mulće, pļină mi traușa đi ĭaļe — imam mnogo kokošaka, puno mi ih je dvorište ◊ gaină ku puĭ sa kĭamă kluoța — kokoška s pilićima zove se kvočka ◊ gaina voĭńiśaskă sa kĭamă kokuoș — mužjak kokoške zove se petao ◊ gaină porîmbakă — graorka ♦ up. uou, kuĭb, kurĭańik, kokuoš [Por.] | (Ima umotvorina!) | [Vidi] |
|
|
|
5903 | gîzdariță | găzdăriță | газдарица | gîzdariță (mn. gîzdariț) [akc. gîzdariță] (i. ž.) — gazdarica, domaćica ◊ gîzdarița ĭe soțîĭa găžđi — gazdarica je gazdina žena ◊ tota kasa kađe pi muĭare, șî ĭa trăbe să fiĭe gîzdariță sprimită — svaka kuća pada na ženu, i ona treba da bude sposobna domaćica ♦ sin. stapîńasă [Por.] ∞ gazdă | | [Vidi] |
|
|
|
6142 | grižă | grijă | брига | grižă (mn. griž) [akc. grižă] (i. ž.) — briga, zabirnutost; pažnja ◊ avut kopilariĭe fara ńiś o grižă — imao je detinjstvo bez i jedne brige ◊ ku atića griž pi kap, nușću kum nu noroḑîașće — sa tolikim brigama na glavi, ne znam kako ne poludi ◊ ku grižă mare trăbe sî mĭerź pin padure điasă, kînd iș sîngur — sa velikom pažnjom treba da ideš kroz gustu šumu, kad si sam [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
5881 | îmbraka | îmbrăca | облачити | îmbraka (ĭuo îmbrak, ĭel îmbrakă) [akc. îmbraka] (gl. p. ref.) — oblačiti, odevati ◊ ĭarnă kînd pļakă la drum, uomu trăbe sî sa îmbraśe bińe — zimi kad polazi na put, čovek treba da se obuče dobro ◊ đi lukru uomu îmbrakă țuaļe purtarĭață — za posao čovek oblači radno odelo ♦ var. înbraka ♦ sin. aćeĭa ♦ supr. đizbraka [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
5193 | înțarka | înțărca | одлучити | înțarka (ĭuo înțărk, ĭel înțarkă) [akc. înțarka] (gl. p. ref.) — (o sisanju) odlučiti, odvojiti od vimena ◊ ĭedu a kreskut șă trăbe să-l înțarkăm đi la kapră — jare je poraslo, treba da ga odlučimo od koze [Stig] | | [Vidi] |
|
|
|
4321 | îndamînă | îndemână | доступно | îndamînă [akc. îndamînă] (pril.) — dostupno, na dohvat ruke, pri ruci ◊ kînd uomu traĭașće la munće, trăbe să țînă întođeuna kuțît or sakure îndamînă — kad čovek živi u planini, treba uvek da drži nož ili sekiru na dohvat ruke ◊ s-a omorît katînd, șî n-a gasît, basama a ursat să nu-ĭ fiĭe luĭ îndamînă — ubio se tražeći, ali nije našao, verovatno je suđeno da njemu ne bude dostupno ◊ nu ĭ-a fuost kuțîtu îndamînă, da la fi taĭat ka pi puork — nije mu bio nož pri ruci, a zaklao bi ga ko svinju [Por.] ∞ mînă | | [Vidi] |
|
|
|
5961 | înđesat | îndesat | набијен | înđesat (înđesată) (mn. înđesaț, înđesaće) [akc. înđesat] (prid.) — nabijen, sabijen ◊ saku ku vańină nuĭe înđesat bińe, maĭ trăbe înđesat să-nkĭape fańină măĭ multă — džak sa brašnom nije dobro nabijen, treba ga još nabiti da stane više brašna [Por.] ∞ înđesa | | [Vidi] |
|
|
|
4325 | îngrađi | îngrădi | оградити | îngrađi (ĭuo îngrađesk, ĭel îngrađiașće) [akc. îngrađi] (gl. p. ref.) — (tehn.) ograditi, izgraditi ogradu oko nečega ◊ n-a îngrađit klańa ku fîn șî tuată a śuguļito uoiļi — nije ogradio stog sa senom, i svog su ga očerupale ovce ◊ a îngrađit ļivađa ku spiń — ogradio je livadu trnjem ◊ strunga la munće trăbe îngrađi ku gard țapîn pintru lupĭ — staju u planinii treba ograditi jakom ogradom zbog vukova [Por.] ∞ gard | | [Vidi] |
|
|
|
2789 | îngropa | îngropa | закопати | îngropa (ĭuo îngruop, ĭel îngruapă) [akc. îngropa] (gl. p. ref.) — 1. zakopati, zakopavati ◊ kînd pi vrunu ăl lovĭașće trîasńitu, trăbe ĭuta să-l đizbraśe, șî să-l îngruape în pomînt — kad nekog udari grom, treba brzo da ga svuku i da ga zakopaju u zemlju 2. sahraniti pokojnika ◊ n-avut kînd ńiś să-ĭ îngruape pi aĭ muorț, numa așa ĭ-a lasat, pi kîmpiĭa ratuluĭ — nisu imali kad ni da zakopaju mrtve, nego su ih tako ostavili na ratnom polju ♦ supr. đizgropa [Por.] ∞ gruapă | | [Vidi] |
|
|
|
6147 | îngroșa | îngroșa | згуснути се | îngroșa (ĭuo îngruos, ĭel îngruasă) [akc. îngroșa] (gl. p. ref.) — 1. (o tečnosti) zgusnuti se; zgrušati se ◊ lapćiļi đi uaĭe tuamna ĭe tare îngroșat, mult ĭe dulśe đi mînkare, ama nuĭe đi brînḑă — ovčije mleko s jeseni je jako zgrušeno, mnogo je slatko za jelo, ali nije za sir 2. (o materiji) udebljati, podebljati ◊ sămnu tras ku bîtu pi pomînt trăbe îngroșat, kă nu sa vĭađe kalumĭa unđe trăbe strîbatut drumu — znak povučen štapom po zemlji treba podebljati, jer se ne vidi dobro kuda treba prokopati put 3. (o šali) preterati u šegačenju na nečini račun ◊ s-a îngroșat gluma ku ĭel, s-a mîńiĭat rău, o sî sa bată pănă la urmă — preteralo se u šegačenju sa njim, jako se naljutio, na kraju će se i potući ♦ up. îngrașa [Por.] ∞ gruos | | [Vidi] |
|
|
|
3284 | înkeĭat | încheiat | спојен | înkeĭat2 (înkeĭată) (mn. înkeĭaț, înkeĭaće) [akc. înkeĭat] (prid.) — 1. (tehn.) spojen, sastavljen iz delova ◊ grinḑîļi n-a fuost înkeĭaće kum trăbe, șî koļiba s-a strîmbat đi pi fuga — grede nisu bile dobro spojene, i koliba se brzo nakrivila 2. (za brave i katance) zaključan ◊ borđiĭu n-avut ńiś ușă, ńiś ferĭeșć, șî lumĭa ńiś n-avut śe sî-nkĭaĭe — zemunica nije imala ni vrata ni prozore, pa ljudi nisu ni imali šta da zaključavaju 3. (kal.) svršen, istekao ◊ luna, anu, stamîna înkeĭată — svršeni mesec, nedelja, godina [Por.] ∞ înkeĭa | | [Vidi] |
|
|
|
5985 | înkĭega | închega | сирити | înkĭega (ĭuo înkĭeg, ĭel înkĭagă) [akc. înkĭega] (gl. p. ref.) — siriti, zgusnuti, zgrušati ◊ la baśiĭe înkegasăm kîći un śubăr la ḑî — na bačiji smo sirili po jednu čabricu na dan ◊ lu kare sînźiļi nu sa înkĭagă ĭuta, trăbe sî sa pazaskă đi loviturĭ — kome se krv ne zgrušava brzo, treba da su čuva povreda [Por.] ∞ kĭag | | [Vidi] |
|
|
|
5459 | înžuratură | înjuratură | псовка | înžuratură (mn. înžuraturĭ) [akc. înžuratură] (i. ž.) — psovka ◊ înžuratura ĭe vuorbă urîtă kare ușuor ĭasă đin gura lumi, șî kînd trăbe, șî kînd nu trăbe — psovka je ružna reč koja lako izlazi iz ljudskih usta, i kad treba, i kad ne treba ◊ ĭastă înžuratură omeńaska, muĭerĭskă, kopilarĭaskă șî babĭaskă, tot nat înžură đi trĭaba luĭ — ima psovka muška, ženska, dečja i bapska, svako psuje na svoj način ♦ var. înžuramînt ♦ sin. suduĭală [Por.] ∞ sudui | | [Vidi] |
|
|
|
6139 | înźuga | înjuga | ујармити | înźuga (ĭuo înźug, ĭel înźugă) [akc. înźuga] (gl. p. ref.) — ujarmiti, upregnuti u jaram ◊ buoĭi ćińirĭ nuĭe ļesńe înźuga, trăbe koźa sî sa đa la źug — mlade volove nije lako ujarmiti, reba vremena da se naviknu na jaram ◊ žunku întîń s-a-nźugă ku buou batrîn, pănă nu sa-nvață sî tragă źugu-n parĭake — junac se prvo preže sa starim volom, dok ne nauči da vuče jaram u paru ♦ var. înžuga [Por.] ∞ źug | | [Vidi] |
|
|
|
3728 | kasatuarńikă | muierea de casă | кућаница | kasatuarńikă (mn. kasatuarńiśe) [akc. kasatuarńikă] (i. ž.) — (zast.) kućanica, dobra domaćica ◊ uomu ĭe drumaș șî trăbe sî sa ușurĭaḑă unđe puaće, da muĭarĭa ĭe kasatuarńikă șî trăbe să țînă ușa înkisă, să tuńe al măĭ țapîn — muž je putnik i treba da se olakša gde god može, a žena je kućanica i treba da drži vrata zatvorena, da uđe najjači ♦ var. kasatuorńikă [GPek] ∞ kasă | | [Vidi] |
|
|
|
3062 | kimîtă | imita | имитација | kimîtă (mn. kimiț) [akc. kimîtă] (i. ž.) — imitacija, podržavanje ◊ n-a fakut la kopil țuală kum trăbe, numa o kimîtă đi țuală, ka đi papușă kopilarĭaskă — nije izradila detetu odelce po meri, nego neku imitaciju od odela, kao za dečju lutku ◊ s-a lasat đi bĭare, akuma numa ĭe o kimîtă đi bĭețîuos — ostavio piće, sad je samo imitacija pijanice [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
2438 | kît | cât | колико | kît, kîtă (pril.) (predl.) (zam.) — 1. (pril.) koliko ◊ kît a fi măĭ ramas pănă la urmă? — koliko li je još ostalo do kraja? ◊ spuńe kît mis datuorĭ, să plaćiesk șî sî ma duk bĭestrîga? — kaži koliko sam dužan, da platim i da odem bestraga? ◊ uĭće, kîtă lume s-adunat, ka la bîlś — gle, koliko se ljudi skupilo, kao na vašaru ◊ kîtă bańamă a fi strîvit, ńiś ĭel, saraku, nu șćiĭe — koliko li je novaca spljiskao, ni on, siroma, ne zna 2. (predl.) koliko ◊ śiare kît îț trîabe, nu măĭ mult — traži koliko ti treba, ne više ◊ pătura trăbe să fiĭe kît ĭe patu đi lung — ponjava treba da bude koliko je krevet dug ◊ să kumpirĭ moșîĭe pi kulme kît vĭeḑ ku uoki — da kupiš imanje na kosi koliko vidiš očima ◊ sî aļerź atîta kîtă pućarĭe aĭ — da trčiš toliko koliku snagu imaš 3. (zam.) koliko ◊ la kît sî vină (la kîće śasurĭ, pi śe vrĭame)? — u koliko da dođe (u koliko sati, u koje vreme)? ◊ kîtă vrĭame a trekut, da ĭel tuot țîńe minće — koliko je vremena prošlo, a on sve (=i dalje, još uvek) pamti ◊ a śerkat ĭel kît șî măĭ kît, ama nu ĭ-a mĭers la mînă — pokušao je on koliko puta, ali mu nije pošlo za rukom [Por.] | (Ima umotvorina!) | [Vidi] |
|
|
|
3368 | koptuorĭ | cuptor | хлебна пећ | koptuorĭ1 (mn. koptuorĭ) [akc. koptuorĭ] (i. m.) — hlebna peć ◊ koptuorĭu ĭe zîđitură đi pĭatră șî đi tuglă vrunđeva în afara koļibi, adîns đi kuopt pîńe măĭ mulće, or đi fript pripașî kînd trăbe sî sa arańaskă măĭ multă lume — hlebna peć je objekat zidan od kamena i cigle negde van kuće, posebno namenjen za pečenje hleba ili mesa, kada treba da se nahrani više ljudi ◊ în koptuorĭ măĭ mult s-a kuopt pîńiļi đi pomĭeń, atunśa la plumađit șî la kuopt ažutat triĭ or śinś găćituare — u hlebnoj peći najviše su se pekli hlebovi za daće, tada su u mešenju i pečenju pomagale tri ili pet žena ♦ up. (kal.) koptuorĭ — oktobar [Por.] ∞ kuaśe | | [Vidi] |
|
|
|
3332 | kosîtuorĭ | cositor | косач | kosîtuorĭ (mn. kosîtuorĭ) [akc. kosîtuorĭ] (i. m.) — kosač, kosac, osoba koja kosi ◊ kosîtuorĭ ĭe uom kare kosîașće ļivĭeḑîļi ku fîîn — kosač je človek koji kosi livade sa senom ◊ kosîtuorĭu ĭe uom kare puaće să mîńe otkuoșu đirĭept, kît đi grĭa să fiĭe ļivađa, șî kît đi tîvaļiș să fiĭe luoku în kare sa kosîașće — kosač je čovek koji može pravo da tera otkos, koliko god teška da je livada, i kolika god da je strmo mesto na kome se kosi ◊ kosîtuorĭu trăbe să șćiĭe să askută kuasa ku kuća, șî s-o bată bińe ku śokanu pi ńikovală — kosač treba da zna dobro da naoštri kosu brusom, i da je dobro okuje čekićem na nakovnju [Por.] ∞ kosî | | [Vidi] |
|
|
|
6112 | kređa | crede | веровати | kređa (ĭuo krĭed, ĭel krĭađe) [akc. kređa] (gl. p.) — (rel.) verovati ◊ uomu trăbe să krĭadă în śuava, nu sa puaće traĭi să nu sa krĭadă în ńimika — čovek treba da veruje u nešto, ne može se živeti a da se ni u šta ne veruje ◊ nu kređa pănă nu vĭeḑ ku uok tiĭ — nemoj verovati dok ne vidiš svojim očima [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
6031 | kuardă | coardă | основа ткања | kuardă2 (mn. kuorḑ) [akc. kuardă] (i. ž.) — (tehn.) osnova ◊ kuarda đi țasut la razbuoĭ sa urḑîașće pi gard đi parĭ ku aļergatuarĭa đi pi kare sa đizvîrḑăsk mosuarîļi pļińe đi tuors — osnova za tkanje na razboju snuje se na ogradi od kolja pomoću motovila sa kojeg se odmotavaju kalemovi puni pređe ◊ grosîmĭa șî lunźimĭa kuorḑî ĭasă đin lukru kare trăbe fi gaćit în razbuoĭ, ăće, đi o pătură kuardă sa lasă patru mĭetîrĭe șî žumataće — debljina i dužina osnove zavisi od posla koji treba da se odradi u razboju, za jednu ponjavu, na primer, osnova se pušta do četiri i po metara ◊ đimult lunźimĭa kuorḑî s-a sokoćit la rîșkituorĭ, da akuma la mĭetîrĭe — dužina osnove se nekad određivala prema motovilu, a sada na metar ◊ kuarda sa adună đi pi gard în bîrță, pazîndu-să să nu sa învîrḑaskă, șî sa puńe bășka pănă nu vińe vrĭamĭa șî sa pună pi sul ku învaļituarĭa — osnova se skida sa ograde u pletenice, vodeći računa da se ne umrsi, i skloni se u stranu dok ne dođe vreme da se snuje na vratilo preko snovaljke [Por.] razbuoĭ | | [Vidi] |
|
|
|
6036 | kulkare | culcare | спавање | kulkare (mn. kulkărĭ) [akc. kulkare] (i. ž.) — spavanje, leganje ◊ a ńigurat đimult, vrĭamĭa ĭe đi kulkare, trăbe să ńi kulkăm kă mîńe ńi skulăm đinuapće — smrklo se odavno, vreme je za leganje, treba da legnemo jer sutra ustajemo rano ♦ sin. durmire [Por.] ∞ kulka | | [Vidi] |
|
|
|
2850 | kupițî | copiţi | навиљчити | kupițî (ĭuo kupițĭăsk, ĭel kupițîașće) [akc. kupițî] (gl. p. ref.) — naviljčiti, skupljati otkos sena u naviljke ◊ ļivađa ĭe mare, kînd vi kupițî fînu, o sî-ț trăbe mulț lukratuorĭ — livada je velika, kad budeš naviljao seno, biće ti potrebno dosta radnika ♦ var. kopițî (Tanda) [Por.] ∞ kupiță | | [Vidi] |
|
|
|
3999 | labdă | laudă | похвала | labdă (mn. lăbḑ) [akc. labdă] (i. ž.) — pohvala ◊ sa omuară ku lukru, fara ńiś o labdă — ubija se od posla, bez ikakve pohvale ◊ la kopiĭi miś trăbe șî žuđikă șî labdă, să învĭață śi ĭe rău, da śi ĭe bińe — maloj deci treba i kritika i pohvala, da nauče šta je zlo a šta je dobro ◊ luĭ nu-ĭ trăbe ńiś o labdă, kă lukră aĭa śe-ĭ drag — njemu ne treba nikava pohvala, jer radi ono što voli ♦ var. labdatură [Por.] ∞ labda | | [Vidi] |
|
|
|
2974 | larźi | lărgi | ширити | larźi (ĭuo larźiesk, ĭel larźiașće) [akc. larźi] (gl. p. ref.) — širiti, raširiti, proširiti (u prostoru) ◊ gaura-sta trăbe larźi ku sakurĭ — ovu rupu treba proširi sekirom ◊ prĭamult s-a larźit — previše se raširio ◊ muma larźiașće patu — majka širi (razvlači) krevet ◊ pasîrĭa a larźit ăripiļi, ș-a zburat — ptica je raširila krila, i odletela ♦ up. răsfira [Por.] ∞ larg | | [Vidi] |
|
|
|
6040 | lăkomiță | zăgaz ? | устава | lăkomiță (mn. lăkomiț) [akc. lăkomiță] (i. ž.) — (tehn.) ustava, brana ◊ lăkomița ĭe ușă fakută pi marźîna ĭaruźi, kare sa înkiđe ku blăń, kînd trăbe sî sa oprĭaskă or sa porńaskă muara — ustava je prolaz na obali jaruge, koji se zatvara daskama, kad treba da se zaustavi ili pokrene vodenica ◊ kînd lăkomița sa înkiđe, apa mĭarźe pi ĭarugă șă umpļe butuońu, șî muara lukră — kad se ustava zatvori, voda teče jarugom, puni badanj i vodenica radi ◊ kînd lăkomița sa đeșkiđe, apa nu kure kîtra butuoń, numa sa duśe ĭară în rîu, înapuoĭ, șî muara stă — kad se ustava otvori, voda ne teče ka badnju, nego se vraća nazad u reku, i vodenica stoji ♦ var. lîkovița [Por.] ♦ dij. sin. zapuor (Plavna)[Pad.] ∞ muară | | [Vidi] |
|
|
|
4867 | lovi | lovi | ударити | lovi (ĭuo lovĭesk, ĭel lovĭașće) [akc. lovi] (gl. p. ref.) — 1. (med.) udariti, povrediti, ozlediti; zaboleti ◊ aļergat pin padure, șî l-a lovit krĭanga pista uokĭ — trčao je kroz šumu, i udarila ga je grana preko očiju ◊ s-a lovit la lukru — povredio se na poslu ◊ sa vaĭtă kă đintr-odată l-a lovit la burtă — žali se da ga je iznenada zaboleo stomak ♦ sin. fîrîma, vîtama 2. (muz.) slagati se ◊ kînd kîntă măĭ mulț fluĭeraș, ku fluirĭ măĭ miś șî măĭ marĭ, fluiriļi trăbe să fiĭe așa fakuće đi sî sa lovĭaskă kalumĭa — kad svira grupa frulaša, sa manjim i većim frulama, frule treba da budu tako izrađene da se lepo slažu ♦ sin. ogođi 3. (o gađanju) pogoditi ◊ avut mare naruok kă plumbu la lovit lînga ińimă, ș-a ramas viu — imao je veliku sreću da ga je metak pogodio blizu srca, pa je ostao živ ◊ bun vînatuorĭ đi tuot, unđe sa uĭtă ku uokĭu, akolo lovĭașće ku plumbu — odličan lovac, gde pogleda okom, tu pogodi metkom 4. (u kletvama) spopasti, stići, strefiti, umreti ◊ (klet.) lovila-r muarća, dabuogda — strefila ga smrt, dabogda ♦ sin. putrîvi 4. (u kletvama) [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
2318 | lunźi | lungi | издужити | lunźi (ĭuo lunźiesk, ĭel lunźiașće) [akc. lunźi] (gl. p. ref.) — 1. (za materiju) a. izdužiti, povećati meru rastezanjem ◊ mi sa lunźi kuraua, o să-m piśe pîntaluońi — izdužio mi se kaiš, pašće mi pantalone b. produžiti, dodavanjem nove količine ◊ dakă ĭe o sfuară skurtă, ļeź duauă, șă ļi lunźieșć sî aĭ lunźime kît îț trăbe — ako je jedan konopac kratak, vežeš dva, pa ih produžiš da imaš dužinu koliko ti treba 2. (za vreme) produžiti trajanje ◊ s-a lunźit ḑîua, akuma ĭe mult măĭ lung đi kît ĭarna — produžio se dan, sad je mnogo duži nego zimi ◊ dakă puorț griža đi mînkare, ăț lunźieșć traĭu — ako vodiš računa o ishrani, produžićeš sebi život 3. (fig.) a. potkradati ◊ i s-a lunźit mîna, pănă la gramada ku bań — produžila mu se ruka, do gomila sa novcem b. ogovarati, spletkariti ◊ nu lunźi ļimba dupa lume, kî ț-o skurtă vrunu — ne izdužuj jezik za ljudima (=ne ogovaraj), jer će neko da ti ga skrati ♦ supr. skurta [Por.] ∞ lung | | [Vidi] |
|
|
|
4332 | ļega | lega | везати | ļega (ĭuo ļeg, ĭel ļagă) [akc. ļega] (gl. p. ref.) — vezati, spojiti ◊ baba a ļegat saku ku ață slabă, șî grîu s-a varsat — baba je vezala džak slabim koncem, pa se žito prosulo ◊ aĭa trăbe ļegat strîns, țapîn — to treba vezati čvrsto, jako ◊ aĭa śe nuĭe ļegat bun, sa đizļagă ĭuta — ono što nije vezano dobro, razveže se brzo ♦ var. ļigutuĭa ♦ supr. đizļega [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
2525 | ļetkă | letcă | летка | ļetkă (mn. ļetke) [akc. ļetkă] (i. ž.) — (tehn.) letka, ručni čekrk za namotavanje pređe na kalemove ◊ ļetka ĭe o brukă đi fĭer, kare sa supțîĭaḑă kîtra vîr — letka je jedna metalna šipka koja je tanja prema vrhu ◊ ļetka ĭe pusă pi un skamn đi ļiemn, întuors ku kraśi-n sus — letka je stavljena na drvenu hoklicu, okrenutoj naopako (sa nogama na gore) ◊ ļetka đi stînga are o roćiță da dupa ĭa, đi kîtra kîpatîńo-l gruos, pi brukă ĭe înțapat un mîńiĭ đi ļiemn — letka s desna ima točkič a iza njega, sa debljeg kraja, na šipku je nabijena jedna drvena drška ◊ kînd trăbe sî sa pună mosuoru pi ļetkă, ĭa sa skuaće în sus đi pi piśuoro-l stîng alu skamn — kada treba da se stavi kalem na letku, ona se desnim krajem povuče na gore sa noge hoklice ◊ ļetkă sa skuaće șî ku vîru, șî pi ĭel sa bagă mosuoru, șî sa traźe pănă lînga roćiță — letki se izvuče i vrh, i na njega se nabije kalem, koji se navuče sve do točkića ◊ ļetka sa-nvîrćiașće ku palma, kare sa traźe pista mîńiĭ — letka se okreće šakom, koja se prevlači preko drške ◊ kare muĭare avut uom măĭ vrĭańik, ĭel ĭ-a fakut șagîrt, sî nu sa nîkažîaskă ku ļietka, kă ku ĭa lukru a fuost grĭeu — koja žena je imala vrednog muža, on joj je pravio čekrk, da se ne bi mučila letkom, jer je rad na njoj bio težak ♦ var. ļietkă ♦ up. șagîrt, sukală [Por.] | (Ima umotvorina!) | [Vidi] |
|
|
|
5410 | măĭdo | aproape ? | скоро | măĭdo [akc. măĭdo] (pril.) — skoro, blizu, gotovo ◊ măĭdo a grîmađit klańa, kînd s-a pus pluaĭa — skoro su sadenuli plast, kad je grunula kiša ◊ trăbe sî sa mariće, kă măĭdo ĭ-a trekut vrĭamĭa đi măritat — treba da se uda, jer joj je gotovo prošlo vreme za udaju [Por.] ♦ dij. var. moĭdo (Slatina) [Crn.] | | [Vidi] |
|
|
|
3931 | mătkuit | mătcuit | чуркан | mătkuit (mătkuită) (mn. mătkuiț, mătkuiće) [akc. mătkuit] (prid.) — čurkan, mešan čurkalom ◊ koļașa nuĭe mătkuită kum trăbe, a ramas plumbĭ pin ĭa — kačamak nije čurkan kako valja, ostale su grudvice u njemu [Por.] ∞ mătkă | | [Vidi] |
|
|
|
5379 | mistaka | mesteca | жвакати | mistaka (ĭuo mĭastîk, ĭel mĭastîkă) [akc. mistaka] (gl. p.) — žvakati, sažvakati, prežvakati ◊ kare are đinț trăbe tuota bukatura să mĭastîśe tare bińe — ko ima zube, treba da žvaće svaki zalogaj jako dobro ◊ uomu mĭastîka da vita rugumă — čovek žvaće a goveda preživaju ♦ up. ruguma [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
5380 | mistakat | mestecat | сажвакан | mistakat (mistakată) (mn. mistakaț, mistakaće) [akc. mistakat] (prid.) — sažvakan ◊ numa bukatura kare ĭe bun mistakată trăbe îngițî — samo dobro sažvakan zalogaj treba progutati ♦ up. rugumat [Por.] ∞ mistaka | | [Vidi] |
|
|
|
5723 | momuată | vrăjitură | вражбина | momuată (mn. momuaće) [akc. momuată] (i. ž.) — (mag.) vražbina, nagaznica ◊ momoată ĭe vro lomană đeskîntată șă lupadată în drum unđe trĭek aĭ đeskîntaț, or atîrnată vrunđeva sî sa vadă ka un sămn kare trăbe să ļi dukă rău — vražbina je neka prebajana stvar, bačena na put kojim prolaze prebajane osobe, ili okačena negde da se vidi kao znak koji treba da im donese zlo ♦ var. mamută ♦ sin. vražîtură, sămn [Por.] ∞ vražî | | [Vidi] |
|
|
|
2605 | mukĭe | muche | телуће | mukĭe (mn. mukĭ) [akc. mukĭe ] (i. ž.) — 1. (tehn.) teluće, tupa strana sečiva ◊ mukĭe au sakurĭa, tîrnakuopu șî sapa — ušice imaju sekira, trnokop i motika 2. ivica, obod; okrajak ◊ marźina pîńi, kare ĭe kuaptă-n śirińe șî ĭe totîrlată, sa kĭamă mukĭe — obod hleba, koji je pečen u crepulji pa je okrugao, zove se „mukja” ◊ kînd sa śopļiașće bîrna, dunga-ĭa đirĭaptă sa kĭamă mukĭe — kada se teše greda, ona prava ivica zove se „mukja” ◊ držaļa đi kuasă sa śopļiașće în patru mukĭe — držalje za kosu teše se četvrtasto [Por.] | (Ima umotvorina!) | [Vidi] |
|
|
|
2600 | natră | natră | натра | natră (mn. natre) [akc. natră] (i. ž.) — I. (tehn.) natra, tkačka osnova stavljena u razboj 1. osnova na zadnjem vratilu ◊ natra ĭe urḑala pusă pi sulo-l đi napuoĭ — natra je osnova namotana na zadnje vratilo 2. deo osnove ◊ natra ĭe urḑala în razbuoĭ, đi la brîgļe, pănă la sulu đi napuoĭ — natra je deo osnova u razboju, između brdila i zadnjeg vratila [Por.] II. površ zemljišta, sa vegetacijom različitom od okolne ◊ pră poĭană mĭ-a krîeskut o natră dă spiń, trăbe să-ĭ skuot — na livadi mi je iznikla „natra” trnja, treba da ih izvadim (Manastirica, Mlava) [Mlava] ∞ razbuoĭ | | [Vidi] |
|
|
|
3543 | nașće | naște | родити | nașće (ĭuo nask, ĭel nașće) [akc. nașće] (gl. p. ref.) — (zast.) roditi, poroditi se ◊ bagă sama, muĭarĭa ĭe greuańe, akuș trăbe sî sa nașće — obrati pažnju, žena je trudna, uskoru treba da se porodi ◊ paramamiļi nuaștre sa nașćirit sîngure, dupa viće, pi drum la muară, pi luok în mižluoku sapatuluĭ — naše prabake su se porađale same, za stokom, na putu u vodenicu, na njivi usred kopanja ◊ muĭeriļi la nuoĭ s-a naskut stînd în piśuare pănă dupa ratu ku mńamțî — žene su se kod nas porađale stojeći na nogama sve do posle rata sa Nemcima ♦ sin. ușura ♦ sin. inov. fată [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
2579 | nuauļa | nouălea | девети | nuauļa [akc. nuauļa] (br.) — deveti ◊ vrîžîuarĭa a spus kă trăbe să-m đeskînće ši nuauă uorĭ, dakă n-ažută đeskînćiku a nuauļa, ļiak n-o sî fiĭe— vračara je rekla da treba da mi baje devet puta, ako deveto bajanje ne pomogne, leka neće biti [Por.] ∞ nuauă | | [Vidi] |
|
|
|
4349 | ńisarat | nesărat | неслан | ńisarat (ńisarată) (mn. ńisaraț, ńisaraće) [akc. ńisarat] (prid.) — (nutr.) neslan ◊ ńisarată ĭe mînkarĭa în kare nu sa puńe sare kît trăbe — neslano je jelo u koje se ne stavlja so koliko treba ◊ brînḑă ńisarată — neslani sir ♦ supr. sarat [Por.] ∞ sare | | [Vidi] |
|
|
|
3051 | okroćituor | ocrotitor | чувар | okroćituor (mn. okroćituorĭ) [akc. okroćituor] (i. m.) — (zast.) čuvar, pazitelj ◊ la fiĭe śe să fiĭ okroćituor, trăbe să đeșkiḑ patru uokĭ — bilo čega da budeš čuvar, treba da otvoriš četvoro očiju [Por.] ∞ okroći | | [Vidi] |
|
|
|
5205 | pastra | păstra | штедети | pastra (ĭuo pastrĭeḑ, ĭel pastrĭaḑă) [akc. pastra] (gl. p.) — štedeti, sačuvati ◊ kopiĭi nu șćiu pastra ńimika, parințî trăbe să-ĭ învĭață — deca ne umeju štedeti ništa, roditelji treba da ih nauče [GPek] ◊ n-am pastrat ńimika đin bătrîńață, tuot am pĭerdut śe ń-a lasat stramuoșî — nismo sačuvali ništa od starine, sve smo izgubili što su nam ostavili preci ♦ sin. kruța [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
3337 | patul | pătul | патул | patul (mn. patuļe) [akc. patul] (i. s.) — patul, plast na drvetu ◊ patul ĭe klańe, frunḑarĭ, or stup đi tuļeń, grîmađit pi puaļiļi ļemnuluĭĭ, lu kare sînt krĭenźiļi marunće kurațaće đi la poaļe pănă la vîr — patul je plast, lisnik, ili kopa šaše, sadenuti na polama drveta, kome su sitne grane okresane od pole do vrha ◊ patulu sa faśe în tot anu tuot într-un ļemn adîns aļes la marźina ļivĭeḑî, kă ĭe așa ĭernaćiku rîđikat đi la pomînt, șî nu-ĭ trăbe în tuot anu fakut țark, da ńiś nu putraḑîașće — patul se pravi svake godine na posebno odabranom drvetu na ivici livade, jer je tako zimnica odignuta od zemlje i ne treba je svake godine ograđivati senikom, a niti truli [Por.] ∞ fîn | (Ima umotvorina!) | [Vidi] |
|
|
|
2514 | piśoroagă | piciorong | штула | piśoroagă (mn. piśoroaźe) [akc. piśoroagă] (i. ž.) — (tehn.) štula, pomagalo za prelazak preko vode ◊ kînd vrodată a trekut pista apă unđe n-a fuost punće, a trekut ku piśoroaźe — nekada kada su prelazili preko vode gde nije bilo brvna, prelazili su na štulama ◊ piśoroaźiļi stau lînga rîu, șă kînd trĭeś înapuoĭ ļe prolaș dă unđe ļ-aĭ luvat, kă vińe altu, pă trăbe să trĭakă șî ĭel — štule stoje pored vode, i kad se vratiš ti ih ostaviš gde si ih našao, jer dolazi drugi, pa treba da pređe i on [Mlava] ∞ piśuor | | [Vidi] |
|
|
|
5725 | pișa | pișa | пишати | pișa (ĭuo ma piș, ĭel sa pișă) [akc. pișa] (gl. p. ref.) — pišati, urinirati ◊ îm vińe sî ma piș — piša mi se ◊ uomu sa pișă đin piśuare, da muĭarĭa trăbe sî sa ćușćașkă kînd sa pișă — muškarac piša stojeći, a žena treba da čučne kad piša ◊ đi frikă, s-a pișat în izmĭańe — od straha se upišao u gaće ◊ (psov.) pișî-ma în suoļńița luĭ — popišam mu se u slanik [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
2680 | pîrpak | pălpag | полуга | pîrpak (mn. pîrpaśe) [akc. pîrpak] (i. s.) — poluga, motka, tojaga; palija ◊ pîrpak ĭe o palugă đi ļiemn skurtă șî gruasă, ku kare s-a-npiđekat karu đi vaś, kînd a mĭers înkarkat pi stîrmină — prpak je kraća i jača motka kojom su se zaprežna kola kočila na nizbrdici ◊ kînd vrĭeĭ s-înpĭađiś karu, pîrpaku ăl petrĭeś pin spiță lu ruoțîļi đi-napuoĭ, bîrabar ku uosiĭa, șă-l ļieź ku sfuara să nu piśe — kad hoćeš da zakočiš kola, prpak gurneš kroz spice zadnjih točkova, uporedo sa osovinom, i vežeš ga konopcem da ne spadne ◊ ku pîrpak ć-ažuț kînd trăbe să mișć đin luok śuava grĭeu — prpakom se pomažeš kada treba da pomeriš s mesta nešto teško ◊ đin patru krĭenź ļegaće la vîr șă pusă pista porkuoń, sa faśe pîrpak kare țîńe porkuońu să nu-l sprînžaskă vîntu — od čeiri grane vezane na vrhu i stavljene preko stoga, pravi se lemez koji drži stog da ga ne rasturi vetar[Por.] ◊ pîrpaku a fuost un fĭeļ đe pĭađikă bătrîńaskă đe karu đe viće — prpak je bila jedna vrsta starinske kočnice za zaprežna kola (Bučje) [Crn.] ◊ pîrpak ĭe śumag mare ku kare puoț să baț śe vrĭeĭ — prpak je velika motka sa kojom možeš da mlatiš šta hoćeš (Debeli Lug) [GPek] ♦ var. părtak ♦ sin. dorîngă, palugă, par, pîrg, pražînă, śumag [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
5858 | plaćit | plătit | плаћен | plaćit (plaćită) (mn. plaćiț, plaćiće) [akc. plaćit] (prid.) — plaćen, isplaćen ◊ lukro-la nuĭe bun plaćit — taj posao nije dobro plaćen ◊ tuot śe ĭe ļegat đi pomana muortuluĭ, trăbe să fiĭe plaćit — sve što je vezano za pokojnikovu daću treba da bude plaćeno [Por.] ∞ plaći | | [Vidi] |
|
|
|
2981 | popiļńik | popilnic | копитњак | popiļńik (mn. popiļńiś) [akc. popiļńik] (i. m.) — (bot.) kopitnjak (Asarum europaeum) ◊ popiļńiku ĭe buĭađe paduruańe, krĭașće în tufariș umbruos, frunḑîļi luĭ sînt tarĭ, ļikuruasă, fakuće ka rarunkĭu, da fluarĭe ĭe bilovinkă șî flokuasă — kopitnjak je šumska biljka, raste u senovitom žbunjaru, lišće mu je tvrdo, sjajno, oblika bubrega, a cvet mu je ljubičast i dlakav ◊ popiļńiku ĭe ļakuruos, dar dakă nu sa lukră kum trăbe ku ĭel, puaće fi șî veńinuos — kopitnjak je lekovit, ali ako se sa njim ne radi kako valja, može biti i otrovan ◊ popiļńiku ĭe măĭ bun đi spalat pi kap, kă ažută l-aĭ pļeșîĭ să ļi prokrĭaskă pîăru — kopitnjak je najbolji za pranje glave, jer pomaže proćelavima da obnove kosu [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
5272 | puod | pod | мост | puod1 (mn. puodurĭ) [akc. puod] (i. s.) — (tehn.) most ◊ puodu sa rađikă la luokurĭ unđe trăbe sî sa trĭakă ku karîļi pista rîu ku apa mare, or ku vaļe adînkă — most se podiže na mestima gde treba da se prelazi kolima preko reke sa velikom vodom, ili dubokim koritom ◊ puodu s-a fakut đi ļemn șî đi pĭatră — most se gradio od drveta i kamena [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
5562 | purta | purta | водити | purta (ĭuo puort, ĭel puartă) [akc. purta] (gl. p. ref.) — 1. voditi ◊ nu kată lukru luĭ, numa puartă griža lu alțî — ne gleda svoja posla, nego vodi tuđu brigu ◊ puartă vaśiļi đi fuńe, sa duśe ku ĭaļe l-a paskut — vodi krave za štrangu, ide sa njima na pašu ◊ puartă griža bińe śe faś — dobro vodi računa šta radiš 2. ponašati se ◊ kînd će duś în gostîĭe la prazńik, nu ći purta fiĭe kum, numa fi kum trăbe — kad ideš u goste na slavu, ne ponašaj se bio kako, nego budi pristojan [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
5813 | ras | ras | обријан | ras2 (rasă) (mn. raș, rasă) (prid.) — 1. obrijan ◊ tuot barbatu kare nu duśe barbă, kînd ĭasă-n lume trăbe să fiĭe ras — svaki muškarac koji ne nosi bradu, kad izlazi u svet treba da bude obrijan 2. (o koži) odran ◊ pĭaļa rasă a fuost înćinsă pi gard sî sa ușće, ama ažunso kîńi ș-a rupto tuată — odrana kože je bila raširena na ogradi da se sušu, ali su je dohvatili psi i svu rastrgli ♦ supr. ńiras [Por.] ∞ rađe | | [Vidi] |
|
|
|
3594 | razna | razna | обашка | razna [akc. razna] (pril.) — obaška, odelito, odvojeno ◊ a veńit ku nuoĭ la źuok, ama śuava s-a-nbufnat, șî tuata vrĭamĭa stă đi razna — došao je sa nama na igranku, ali se nešto nadurio i sve vreme stoji obaška ◊ în strungă, kapriļi trăbe să fiĭe đ-a razna, kă bat uoĭļi kînd ļi sa labîdă fîn — u toru, koze treba da budu obaška, jer biju ovce kad im se baca seno [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
4047 | rînduit | rânduit | уређен | rînduit (rînduită) (mn. rînduiț, rînduiće) [akc. rînduit] (prid.) — uređen, sređen; doteran ◊ koļibiļi alu rumîń pi munće nu sînt rînduiće ka kășîļi đin sat — vlaške kolibe na planini nisu uređene kao kuće u selu ◊ tuată fata mare la visaļiĭe trăbe sî ĭasă rînduită frumuos — svaka devojka na veselje treba izađe lepo doterana ♦ sin. sîruit, rostît ♦ supr. ńirînduit [Por.] ∞ rînd | | [Vidi] |
|
|
|
4053 | rînduĭală | rânduială | уређивање | rînduĭală (mn. rînduĭelurĭ) [akc. rînduĭală] (i. ž.) — uređivanje, sređivanje, dovođenje u red ◊ rînduĭală ĭe kînd sa faśe rînd la śuava — uređivanje je kad se pravi red u nečemu ◊ tuot ĭe pîrasît, mare rînduĭală trăbe dakă va vrĭa sî sa-ntuarkă înapuoĭ — sve je zapušteno, veliko sređivanje treba ako budu želeli da se vrate ♦ sin. sîruĭală [Por.] ∞ rînd | | [Vidi] |
|
|
|
3485 | ruabă | roabă | колица | ruabă1 (mn. ruabe) [akc. ruabă] (i. ž.) — (tehn.) kolica ◊ ruabă ĭe karuț đi ļemn ku o ruată mikă đinainće, ku kotur mik la mižluok, șî ku doĭ kraś la urmă, kare iĭ țîń in mîń kînd trăbe să-npinź ruaba — drvena kolica su kolica sa jednim točkom spreda, sa malim sandukom na sredini, i sa dve drške pozadi, koje držiš rukama kada guraš kolica ◊ ku ruaba a dus ĭarbă đi puorś, a karat tuor pi luok, ș-a dus alt tovar kare a fuost grĭeu đi dus în șîaļe — kolicima se vozila trava za svinje, razvozilo se đubre po njivi, i vozio se drugi teret koji je bio težak da se nosi na leđima ♦ sin. (inov.) karuță [GPek] ◊ ruaba đi ļiemn a fuost grĭa șî ĭa, da șî lukru kare s-a lukrat ku ĭa, kă ruata ĭ-a fuost pusă đipartat înainće, șî tuota greotaća a kaḑut pi pućarĭa uomuluĭ — drvena kolica bila su sama teška, kao i posao koji se sa njima radio, jer je točak bio stavljen daleko napred, pa je sav teret padao na snagu čoveka (Rudna Glava) ♦ var. roabă [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
4600 | sămn | semn | знак | sămn (mn. sîamńe) [akc. sămn] (i. s.) — znak, simbol, predskazanje ◊ nuĭe sămn bun kînd aĭ durĭerĭ grĭaļe la burtă, șă ći țîn ku ḑîļiļi una-ntruuna — nije dobar znak kad imaš jake bolove u stomaku, i drže te danima neprekidno ◊ sămn rău — loš znak ◊ sămn vorbit — dogovoren znak ◊ uomu trăbe să baźe sama prĭabińe la sîamńe, kă sămnu puaće-fi vro aratare — čovek treba veoma dobro da pazi na znakove, jer znak može biti neko predskazanje ◊ ĭastă mulț śe krĭed în sîamńe kare sa arată în visurĭ, ka-n aratărĭ adîvaraće — ima mnogih što veruju u znakove koji se javljaju u snovima, kao u istinita predskazanja ◊ are sămn la burtă đi la nașćire — ima znak na stomaku od rođenja ♦ var. sîămn [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
2626 | sărśińerĭ | sărciner | бркља | sărśińerĭ (mn. sărśińere) [akc. sărśińerĭ] (i. s.) — (tehn.) brklja, drvo sa okresanim granama koje služi za penjanje ◊ sărśińerĭu ĭe un fĭeļ đi skară, fakut đintr-un ļiemn lu kare sînt skurtaće krenźiļi, pi kare ći suĭ kînd trăbe să lukri śuava sus — brklja je vrsta merdevena, napravljena od stabla drveta kome su okraćene grane, i po kome se penješ kada treba nešto da radiš na visini ◊ pi sărśińerĭ s-a suit în frunḑarĭ, or pi klańe sî ĭa fîn đi viće, or în ļiemn unđ-a fuost kuĭbu gaińiluor ku uauă — po brklji se penjalo na lisnik, ili na plast da se uzme seno za stoku, ili na drvo na kome je bilo kokošje gnezdo sa jajima [Por.] ∞ sarśină | | [Vidi] |
|
|
|
4586 | sfînțî | sfinți | освештати | sfînțî (ĭuo sfînțăsk, ĭel sfînțașće) [akc. sfînțî] (gl. p. ref.) — (rel.) osveštati ◊ puopa a sfînțît kruśa în luok unđe trăbe sî sa fakă bisîarikă — pop je osveštao krst na mestu gde treba da se podigne crkva [Por.] ∞ sfînt | | [Vidi] |
|
|
|
4460 | sigura | sigura | осигурати | sigura (ĭuo sigurîeḑ, ĭel sigurĭaḑă) [akc. sigura] (gl. p. ref.) — osigurati, obezbediti ◊ a fakut gard mare pi lînga strungă, sî sa sigurĭaḑă đi lupĭ — podigao je visoku ogradu oko tora, da se osigura od vukova ◊ s-a țînut muaļe, nu s-a sigurat kum trăbe, ș-a pĭerdut tuot — držao se labavo, nije se osigurao kako treba, pa je sve izgubio [Por.] ∞ sigurat | | [Vidi] |
|
|
|
4592 | sîmana | semăna | личити | sîmana2 (ĭuo samîn, ĭel samînă) [akc. sîmana] (gl.) — ličiti, nalikovati ◊ muĭarĭa trăbe să fakă kopiĭ să samińe la tatîsu — žena treba da rodi decu da liče na oca ◊ kopilașî sînt źemanarĭ, đi aĭa atîta samînă — dečica su blizanci, zato toliko liče ♦ sin. aduśa [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
4981 | sînait | bombat | испупчен | sînait (sînaită) (mn. sînaiț, sînaiće) [akc. sînait] (prid.) — (tehn.) ispupčen, trbušast ◊ pĭatra muori a dă źuos trăbe să fiĭe sînaită, kosomită, ku mižluoku bokat în sus — donji vodenični kamen treba da bude ispupčen, trbušast, sa izdignutom sredinom [Zvizd] ∞ sîn | | [Vidi] |
|
|
|
4694 | sînatuos | sănătos | здрав | sînatuos (sînatuasă) (mn. sînatuoș, sînatuasă) [akc. sînatuos] (prid.) — (med.) zdrav ◊ kînd ĭe uomu sînatuos, nu-ĭ mă-ĭ trăbe alta ńimika — kad je čovek zdrav, ne treba mu više ništa drugo ♦ supr. bolnau [Por.] ∞ sînataće | | [Vidi] |
|
|
|
4352 | sîrui | rândui | уредити | sîrui (ĭuo sîruĭ, ĭel sîruĭe) [akc. sîrui] (gl. p. ref.) — urediti, srediti ◊ kopiĭi đi miś trăbe învața să sîruĭe paturļi luor dupa skulat — decu od malena treba učiti da sređuju svoje krevete posle ustajanja ◊ urît ĭe kasa ku fată đi mîritat să nu fiĭe sîruită întođeuna — ružno je da kuća udavače ne bude sređena u svako doba [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
4704 | sîta ḑîńi | sita-zinelor | вилино сито | sîta ḑîńi (mn. sîće ḑîńiluor) [akc. sîta ḑîńi] (sint.) — (bot.) vilino sito (Carlina acaulis L.), kravljak ◊ sîta ḑîńi ĭe buĭađe așaḑată șî spinuasă, kare krĭașće pi marźina ļivĭeḑî — vilino sito je niska bodljikava biljka, koja raste po obodima livada ◊ (ver.) rumîńi krĭed kî sîta ḑîńi dă la luokurĭ unđe žuakă ḑîńiļi — Vlasi veruju da vilino sito raste na mestima gde igraju vile [Por.] ◊ (ver.) greuańa kare vrĭa să sa nașće ușuor, trăbe să bĭa apă în kare s-a fĭert sîta ḑîńi — trudnica koja želi da se lako porodi, treba da pije vodu u kojoj se kuvalo vilino sito (Snegotin) [Bran.] ∞ sîtă | | [Vidi] |
|
|
|
5178 | skalda | scălda | купати | skalda (ĭuo skald, ĭel skaldă) [akc. skalda] (gl. p. ref.) — kupati ◊ s-a dus ku uoĭļi la rîu să ļi skalđe, kă trăbe să ļi tungă ḑîļiļi-șća — otišli su ovcama na reku da ih okupaju, jer treba da ih šišaju ovih dana ◊ kînd am fuost kopil, ma skalda mama într-o karļiță mare, în kara s-a taĭat puorśi — kad sam bio dečak, kupala me je baba u jednom velikom koritu, u kome su se klale svinje ♦ up. spala [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
6088 | skîrmana | scărmăna | влачити | skîrmana (ĭuo skarmîn, ĭel skarmînă) [akc. skîrmana] (gl. p.) — (o vuni) vlačiti ◊ dupa śe sa spală șî sa uskă, lîna trăbe skîrmana, đin skurt ḑîs: trăbe trekută pin mîńiļi muĭerilor, kî đemult n-a fuost mașînă đi miță — posle pranja i sušenja, vunu treba vlačiti, u najkraćem rečeno: vuna treba proći koz ženske ruke, jer ranije nije bilo vunovlačara ◊ skîrmanînd lîna, muĭeriļi o kurîță đi lomańe kare s-a nîklait în lînă, pănă uoĭļi s-a tras pin buĭeḑare șî pin tufare, da apa n-a putut să ļi ļimpeḑaskă — vlačeći vunu, žene su je čistile od krhotina koje su se usukale u vuni , dok su se ovce provlačile koz bujad i šipražje, a voda nije mogla da ih spere [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
4740 | skobîlțat | scobîlțat | нераван | skobîlțat (skobîlțată) (mn. skobîlțaț, skobîlțaće) [akc. skobîlțat] (prid.) — (geogr.) neravan, džombast ◊ luoku đi kasă ĭe tare skobîlțat, mult lukru o să avĭem să-l putrivim kum trăbe — mesto za kuću je jako neravno, mnogo posla ćemo imati dok ga ne poravnamo kako valja ♦ var. skobîlțat ♦ sin. ńiputrîvit [Por.] ∞ skobîlțî | | [Vidi] |
|
|
|
6015 | skuok | scoc | нагиб | skuok (mn. skuokurĭ) [akc. skuok] (i. m.) — (tehn.) nagib, ugao; pad ◊ skuok ĭe kuot supt kare apa đin buduruoĭ baće în ruata muori — nagib je ugao pod kojim voda iz badnja bije u vodenični točak ◊ skuoku lu buduruoĭu muori kîtra ruata muori, trăbe să fiĭe în žumataća kuotuluĭ stîmpit — nagib vodeničnog badnja prema vodeničnom točku, treba da bude na polovini pravog ugla [Por.] ∞ muară | | [Vidi] |
|
|
|
4371 | somsău | ? | самсов | somsău (mn. somsăĭ) [akc. somsău] (i. m.) — (pej.) samsov, gluperda ◊ are duoĭ fiśuorĭ, unuĭe kum trăbe, da alalalt ĭe un somsău ku tuot, pruost la kap șă urît la fire ka draku — ima dva sina, jedan je kako valja, a drugi je potpuni samsov, tupav i ružan ko đavo ♦ var. somsou [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
4550 | soruok | soroc | пророштво | soruok (mn. soruoaśe) [akc. soruok] (i. s.) — (mag.)(izob.) proroštvo, urok ◊ soruoku ĭe o momuată kare sa lapîdă kînd sa sorośașće ursa kuĭvi — urok je proroštvo koje se izriče kad se predodređuje nečija sudbina ◊ kare guod vrăžîtuare faśe soruaśe, trăbe arsă-n fuok — koja god vračara pravi uroke, treba da se baci u vatru ♦ var. sorok ♦ sin. momuată [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
2751 | spinćika | spinteca | располутити | spinćika (ĭuo spinćik, ĭel spinćikă) [akc. spinćika] (gl. p. ref.) — raspolutiti, iseći nešto uzduž na dva dela; raseći, cepati; parati, rasporiti ◊ sa spinćikă śeva śe ĭe lunguĭat șî înblanat — raspolućuje se nešto što je duguljasto i pljosnato ◊ nu spinćika pînḑa, pănă nu masurĭ kalumĭa — nemoj parati platno, dok dobro ne izmeriš ◊ blana ku nuodurĭ nu sa spinćikă ļesńe — daska sa čvorovima ne cepa se lako ◊ îm pļak pĭeșći, ama kînd trăbe să-ĭ spinćik, îm kađe grĭață — volim ribu, ali kad treba je rasporim, padne mi muka ♦ var. spinćeka ♦ var. spinđeka (Tanda) ♦ up. đispinćika [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
2753 | spinćikatură | spintecătură ? | расцеп | spinćikatură (mn. spinćikaturĭ) [akc. spinćikatură] (i. ž.) — rascep, uzdužna napuklina, naprslina ◊ sa vĭađe o spinćikatură în blană, trăbe ļipită să nu krîape đi tuot — vidi se napuklina na dasci, treba da se zalepi dok ne pukne skroz ♦ var. spinćekatură [Por.] ∞ spinćika | | [Vidi] |
|
|
|
3841 | spînḑ | spînz | кукурек | spînḑ (mn. spînḑurĭ) [akc. spînḑ] (i. m.) — (bot.) kukurek (Helleborus purpurascens, H. Odorus) ◊ ĭastă măĭ mulće fĭalurĭ dă spînḑă, una, kare ĭe măĭ tare ļak, sa kĭamă spînḑ stărp, kă n-are fluare — ima više vrsta kukureka, jedna, koja je najjači lek, zove se neplodni kukurek, jer nema cveta ◊ spînḑol stărp nu-nfluare; luĭ la Sîmț iĭ sa skuaće rîdaśina, șî sa lasă sî sa ușće — neplodni kukurek ne cveta; njemu se na Mladence vadi koren, i ostavi da se suši ◊ ku rîdaśina uskată alu spînḑol stărp sa ĭarbĭaḑă vićiļi rugumatuare — sa osušenim korenom neplodnog kukureka leče se domaći preživari ◊ spînḑu ĭe buĭađe veńinuasă, șî lumĭa trăbe să baźe sama bińe, kînd miraśiașće ku ĭa — kukurek je otrovna biljka, i ljudi treba dobro da paze kada je upotrebljavaju [Mlava] ♦ dij. var. spînḑă (Krivača) [Bran.] ♦ dij. sin. kutkurĭegĭ [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
2154 | sporiș | sporiș | љутовница | sporiș (mn. sporișă) [akc. sporiș] (i. s.) — (bot.) ljutovnica, verbena (Verbena officinalis), sporiš ◊ sporișu krĭașće pi lînga marźina duosuluĭ, pin puomĭ, pin buśińiș pi lînga kasă — ljutovnica raste na ivici šume, po voćnjacima, po budžacima oko kuće [Por.] ∞ spuorĭ | (Ima umotvorina!) | [Vidi] |
|
|
|
3967 | spoveđi | spovedi | исповедати | spoveđi (ĭuo ma spoveđesk, ĭel sa spoveđiașće) [akc. spoveđi] (gl. p. ref.) — (rel.) ispovedati se, priznati grehove ◊ kînd ći spoveđeșć, kapiț ĭertare đi pakaće — kad se ispovediš, dobiješ oproštaj grehova ◊ kare ĭe kređințuos, trăbe sî țînă posturļi, șî sî sa dukă-n bisîarikă sî sa spoveđaskă — ko je vernik, treba da drži postove, i da ide u crkvu da se ispoveda ◊ kare nu s-a spoveđit ńiśkînd, kînd sa duśe pi lumĭa-ĭa, svići Pĭetre ăl bagă la fundu ĭaduluĭ — ko se nikada nije ispovedio, kad ode na onaj svet, sveti Petar ga nabije na dno pakla [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
4774 | spulburat | spulberat | развејан | spulburat (spulburată) (mn. spulburaț, spulburaće) [akc. spulburat] (prid.) — razvejan, oduvan ◊ paĭiļi trăbe adunaće măĭ đi kurînd, kă dakă ramîn spulburaće pi kîmp, are să putraḑaskă — slamu treba što skorije sakupiti, jer ako ostane razvajana po polju, ima da istruli ◊ poćaka pista śuakă ĭe strîbatută, kă zapada ĭe đ-arîndu spulburată đi vînto-sta đ-astanuapće — staza preko brda je prohodna, jer je sneg svuda oduvan od ovog noćašnjeg vetra [Por.] ∞ spulbura | | [Vidi] |
|
|
|
4510 | stărui | stărui | старати се | stărui (ĭuo ma stăruĭesk, ĭel sa stăruĭașće) [akc. stărui] (gl. ref.) — starati se, brinuti, paziti ◊ nu s-a stăruit đi viće kum trăbe, șî vićiļi ĭ-a murit — nije se starao o stoci kako treba, pa mu je stoka polipsala ◊ kopiĭi trăbe sî sa stăruĭe đi parințî pănă la muarće — deca treba da se staraju o roditeljima do smrti ◊ nu sa stărue đi ńima, nu-ĭ sa pasă đi ńimika — ne stara se ni o kome, ne brine ni o čemu [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
4556 | stîlp | stâlp | стуб | stîlp (mn. stîlpĭ) [akc. stîlp] (i. m.) — 1. (bot.) struk, stabljika niske biljke ◊ vićiļi sa stropĭesk ku moļidva ku un stîlp đi busuĭuok — stoka se škropi svetom vodicom pomoću jednog struka bosiljka ◊ nuĭe frumos să će duś la morminț numa ku un stîlp đi fluare — nije lepo da ideš na groblje samo sa jednim strukom cveta 2. (tehn.) direk; stub, trupac ◊ stîlp ĭe ļemn taĭat, kurațat đi krĭanźe șă skurtat pi masură śe trăbe — direk je drvo isečeno, očišćeno od granja i skraćeno prema potrebnoj meri ♦ sin. bunduk, șćump, tutuk [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
4424 | stîmpara | stîmpăra | хладити | stîmpara (ĭuo stîmpîr, ĭel stîmpîră) [akc. stîmpara] (gl. p. ref.) — hladiti, utuliti, stišati; gasiti ◊ apa đi žumuļit puorku ĭe prĭa ferbinće, trăbe sî sa stîmpîre kîta, să nu ńi arđem — voda za šurenje svinje je prevrela, treba malo da se ohladi, da se ne opečemo ◊ s-a dus tata ku un uom la varńiță, trăbe astîḑ să stîmpîre varu — otišao je otac sa jednim čovekom na krečanu, treba danas da gase kreč ◊ fuoku ĭe prĭa tare, stîmpărăl kîta, să nu sa strîvĭaskă ļamńiļi fara ńiśkotrĭabă — vatra je prejaka, utuli je malo, da se ne troše drva nepotrebno ◊ tuota ḑîua a kosît, da n-avut ku śe sî stîmpîre săća — ceo dan je kosio, a nije imao čime da gasi žeđ ◊ grĭeu duor ĭ-a kaḑut pi ińimă, șî mĭarźe kîpiĭat pin lume, katînd ku śe să-l stîmpîre — težak bol mu je pao na srece, i luta ošamućen po svetu, tražeći čime može da ga stiša ◊ kînd śuava sa stîmpîră, kaldura sa mićikuļaḑă, da kînd sa stînźe, kaldura sa pĭarđe đi tuot — kad se nešto hladi, toplota se smanjuje, a kad se gasi, toplota nestaje sasvim ♦ sin. stînźa [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
6130 | strîngatuare | strângătoare | стега | strîngatuare (mn. strîngatuorĭ) [akc. strîngatuare] (i. ž.) — (tehn.) stega ◊ strîngatuarĭa ĭe alatu tișlerĭesk — stega je stolarski alat ◊ în strîngatuare s-a strîng blańiļi înžgĭebuiće șî tutkaļiće, sî sa aduńe întru-una, șî sî sa înțăpeńaskă — u stegi se stežu tutkalisane i užljebljene daske, da se spoje u jednu, i učvrste ◊ blăńiļi sa adună șî s-a strîng în strîngatuarĭe kînd tișleru faśe blăń đi astaļe, kare trăbe să fiĭe larź, da așa nu puot sî sa skuată đin un tutuk — daske se spajaju i stežu u stegi kada stolar pravu daske za stolove, koje moraju biti široke, a takve se ne mogu izrezati iz jednog trupca [Por.] ∞ strînźa | | [Vidi] |
|
|
|
4391 | strînźa | strânge | стезати | strînźa (ĭuo strîng, ĭel strînźe) [akc. strînźa] (gl. p. ref.) — stezati ◊ kînd sa taĭe tutuku la firizană, trăbe să fiĭe tare bun strîns ku klanfe đi bîrnă ku kare sa traźe pi șîń — kad se trupac reže na strugari, treba da buda veoma dobro stegnut klanfama za gredu kojom se vuče po šinama ◊ mi sa strîns ińima în pĭept kînd am vaḑut kum traĭesk oĭari nuoștri la munće — srce mi se steglo kad sam video kako žive naši stočari u planini ◊ ažuns rîndu la ĭel să vorbĭaskă, ama kînd sa skulat ș-a vaḑut kîtă lume-l askultă, iî s-a strîns śoa-n gît, șî n-a putut — došao je red na njega da govori, ali kad je ustao i video koliko ga ljudi sluša, nešto mu se steglo u grlu, i nije mogao [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
5927 | strîvi | strivi | расипати | strîvi (ĭuo strîvĭesk, ĭel strîvĭașće) [akc. strîvi] (gl. p.) — rasipati, bacati; arčiti ◊ bańi trăbe sî sa pastrĭaḑă, da nu să sa strîvĭaskă pi fiĭe śe — novac treba da se čuva, a ne da se rasipa na bilo šta ♦ sin. lupada [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
6288 | stutai | încita | пујдати | stutai (ĭuo stutîĭ, ĭel stutîĭe) [akc. stutai] (gl. p. ref.) — (o psima) pujdati, huškati ◊ kînd kîńi trăbe să sară pi lupĭ, da nus, puaćefi, vićaž, păkurarĭu iĭ stutîĭe ku „a, totoa! țîńel, totoa!” — kad psi treba da skoče na vuka, a nisu, možebiti, hrabri, čobanin ih pujda sa „ha, totoa! drž ga, tooa!” [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
4607 | sugițat | sughițat | штуцање | sugițat (mn. sugițaturĭ) [akc. sugițat] (i. s.) — (med.) štucanje ◊ kînd iĭ s-a-mparut k-o să-ĭ șća ińima đ-atîta sugițat, s-a dus ĭuta la duoltur — kad mu se učinilo da će mu stati srce od tolikog štucanja, otišao je brzo kod lekara ♦ var. sugițît [Por.] ∞ sugița | (Ima umotvorina!) | [Vidi] |
|
|
|
4608 | sugițît | sughiț | штуцавица | sugițît (mn. sugițurĭ) [akc. sugiț] (i. s.) — (med.) štucavica ◊ kînd pi uom ăl prinđe sugițîtu, ĭel trăbe să bĭa apă rîaśe, da dakă n-are, să astupe nasu șî să țînă așa kît puaće măĭ mult — kad čoveka spopadne štucavica, treba da pije hladnu vodu, a ako nema, da zatvori nos i izdrži tako što duže može [Por.] ∞ sugița | | [Vidi] |
|
|
|
4679 | sui | sui | пењати се | sui (ĭuo ma suĭ, ĭel sa suĭe) [akc. sui] (gl. p. ref.) — penjati se ◊ nu sa suĭe în ļemn pă să-l omuorĭ, da trăbe sî să darîme la frunḑa — ne penje se na drvo pa da ga ubiješ, a treba da se kreše lisnik ◊ kare s-a suit în kar, s-a suit, kare nu, ramîńe aiśa s-așćaće — ko se popeo na kola, popeo se, ko nije, ostaje ovde da čeka [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
3581 | śață | ceaţă | магла | śață (mn. śețurĭ) [akc. śață] (i. ž.) — magla ◊ śața sa faśe kînd aburĭaḑă apa đen pomînt uđiluos — magla se stvara kad voda isparava iz vlažne zemlje [GPek] ♦ dij. var. śĭață ◊ atîta s-a mîńiĭat đi ĭ-a kaḑut śĭața pi uokĭ — toliko se naljutio, da mu je magla pala na oči ◊ fînka śața merĭeu sa rađikă, đi lumĭe kare mĭerg mirekuț kînd trăbe sî grabĭaskă, sa ḑîśe kî sa trag ka śața — pošto se magla sporo diže, za ljude koji idu polako kada treba da žure, kaže se da se vuku kao magla (Rudna Glava) [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
3481 | śerk | cerc | обруч | śerk (mn. śerkurĭ) [akc. śerk] (i. s.) — 1. (tehn.) obruč ◊ tuot śerku ĭe fakut totîrlat — svaki obruč je okruglog oblika ◊ un fĭeļ đi śerk ĭe șînă đi fĭer ku kare sa ļagă dauoźiļi la kadă — jedna vrsta obruča je metalna šina kojom se vezuju doge na kaci ◊ śerk avut șî ruata đi kar, l-a fakut kovaśi la fuaļe șî ĭ-a ḑîs șînă — obruč je imao i kolski točak, izrađivali su ga kovači na mehovima, i zvali ga šina 2. (geom.) krug ◊ kînd trăbe sî să fakă fund, măĭ întîń skrižăĭ pi blană un śerk, pă pi urmă sa taĭe ku firizu — kad treba da se napravi lopar, najpre se na dasci nacrta krug, pa se onda izreže testerom [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
3733 | śut | ciut | шут | śut (śută) (mn. śuț, śuće) (prid.) — 1. (anat.) šut, bez rogova ◊ śută ĭe žuavină kare trăbă să aĭbă kuarńe da n-are, kî ļ-a frînt, or n-a krĭeskut kît trăbe — šuta je životinja koja treba da ima rogove, a nema jer ih je polomila, ili joj nisu izrasli koliko treba 2. (fig.) društveno nemoćan, slab ◊ śutu ku kornuțî nu puaće, pănă l-aĭ kornuț nu-ĭ taĭe kuarńiļi — šut sa rogatima ne može, dok se rogatima ne potkrešu rogovi ♦ supr. kornut [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
5330 | taĭa | taică | свекар | taĭa [akc. taĭa](i. m.) — (srod.) (hip.) svekar ◊ grabĭesk, kă vińe taĭa ustańit đi la drum, șă trăbe să-ĭ pun śina — žurim, jer mi dolazi svekar umoran s puta, i treba da mu postavim večeru ◊ kînd nuora ḑîśe la sokrî-su „taĭo”, arată kă în kasa-ĭa sa țîńe tare frumuos rînd — kada snajka oslovljava svekra sa „tajo”, znači da u toj kući vlada jako lep red ♦ up. maĭa ♦ / (hip.) < taĭkă (hip.) < tată [Por.] ∞ ńam | | [Vidi] |
|
|
|
4193 | tăĭnui | tăinui | разговарати | tăĭnui (ĭuo tăĭnuĭ, ĭel tăĭnuĭe) [akc. tăĭnui] (gl.) — razgovarati, pričati ◊ a tăĭnuit đi trĭaba luor, ĭuo nu ĭam askultat — pričali su o svojim stvarima, ja ih nisam slušao ◊ kînd am pazît uoĭļi, ș-am avut ku kare să tăĭnuĭ, ḑîua a trĭekut ĭuta — kad sam čuvao ovce, i imao sa kim da pričam, dan je brzo prolazio ◊ nu puaće tăĭnui un uom sîngur, đi taĭnă trăbe duoĭ — ne može pričati jedan čovek sam, za razgovor je potrebno dvoje [Por.] ∞ taĭnă | | [Vidi] |
|
|
|
5852 | topi | topi | топити | topi (ĭuo topĭesk, ĭel topĭașće) [akc. topi] (gl. p. ref.) — 1. (o metalu) topiti ◊ kînd vrĭeĭ să topĭeșć vrun fĭer, trăbe tare să-l îngalḑășć la fuok — kad hoćeš da istopiš neki metal, treba jako da ga zagreješ na vatri ◊ śara sa topĭașće ļesńe, numa la viđarĭe đi lumanarĭe — vosak se lako topi, samo na plamenu sveće 2. (fig.) topiti se od osećanja ◊ sa topĭașće đi milă kînd sa uĭtă fata la ĭel — topi se od miline kad ga pogleda devojka [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
5853 | topit | topit | топљење | topit (mn. topiturĭ) [akc. topit] (i. s.) — topljenje ◊ kînd va fi vrĭamĭa đi topit zapada, trăbe lumĭa sî sa pazaskă đi pouađe — kad bude vreme topljenja snega, ljudi treba da se čuvaju poplava ◊ nu s-a topit bun, trăbe măĭ un topit pă să sa ḑîkă kî ĭe topit kum trăbe — nije se dobro istopio, treba još jedno topljenje pa da se kaže da je istopljen kako valja [Por.] ∞ topi | | [Vidi] |
|
|
|
3548 | tot | tot | сваки | tot2 (toată) (mn. toț, toaće) (zam.) — svaki ◊ tot uomu, șî toată muĭarĭa sînt tot una în fața ļeźi — svaki čovek i svaka žean jednaki su pred licem zakona ◊ toț kopiĭi șî tuaće fĭaćiļi trăbe sî gaćaskă șkuala — svi dečaci i sve devojčice treba da završe školu ◊ (u izr.) svako ◊ tot nat ku nakazu luĭ — svako sa svojom mukom ◊ fi bun ku tot nat — budi dobar sa svakim ◊ nu trăbe să fugă đi tot nat — ne treba da beži od svakoga [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
2533 | traĭ | trai | живот | traĭ (mn. traĭurĭ) [akc. traĭ] (i. m.) — život, trajanje ◊ un traĭ avĭem, trăbe să-l pastrăm — jedan život imamo, treba da ga čuvamo [Por.] ∞ trai | (Ima umotvorina!) | [Vidi] |
|
|
|
3688 | ućitankă | sală de clasă | учионица | ućitankă (mn. ućitănś) [akc. ućitankă] (i. ž.) — (inov.) (ret.) učionica ◊ ḑîua đi întîń mama m-a dus la șkuală șî m-a dat la oćitulu kare ma bagă în ućitankă, șî mĭ-arată în śe klupă trăbe sî șăd — prvog dana baba me je odvela u školu i predala učitelju koji me je uveo u učionicu, i pokazao u koju klupu treba da sednem ◊ șkuala nuastră avut doa ućitănś marĭ, ku apruape o sută đi șkolarĭ — naša škola je imala dve velike učionice, sa oko sto učenika [GPek] ∞ șkuală | | [Vidi] |
|
|
|
6166 | ungĭe | unghie | нокат | ungĭe (mn. ungĭ) [akc. ungĭe] (i. ž.) — (anat.) nokat ◊ la tot źeĭśtu, fiva la mînă or la piśuor, uomu are ungĭe — na svakom prstu, bilo na ruci ili nozi, čovek ima nokat ◊ ungiļi trăbe sî sa taĭe đi la vrĭame la vrĭame, kă dakă nu sa taĭe, ĭale krĭesk ka gĭarîļi la žuaviń sîrbaćiśe — nokti treba da se seku s vemena na vreme, jer ako se ne seku, oni izrastu kao kandže kod divljih žvotinja [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
4907 | vad | vad | газ | vad (mn. vadurĭ) (i. s.) — gaz, brod ◊ vad ĭe luok unđe drumu trĭaśe pista apă skundă, șă nu trăbe puod or punće — gaz je mesto gde put prelazi preko plitke vode, pa ne treba most ili brvno [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
3037 | vargă | vargă | трака | vargă (mn. vărź) [akc. vargă] (i. ž.) — (tehn.) 1. traka, crta, linija; pruga ◊ a luvat karbuńiļi, ș-a tras o vargă ńagră pi blană, ka un sămn unđe trăbe s-o taĭe — uzeo je ugljen, i povukao jednu crnu crtu na dasci, kao znak gde treba da je preseče ◊ pîătura înpuĭată ku vărź ruoșîĭe — ponjava ukrašena crvenim prugama 2. rub, ivica; rebro ◊ kuasa đi kosît are kuțît lung, lu kare ĭe pînḑa întarită ku o vargă îngustă, đi kovaś înkoveĭată-n sus — kosa za košenje ima dugačko sečivo, čije platno ojačano rebrom, uskim delom platna koji je kovački iskrivljeno na gore (Tanda) ♦ sin. dungă [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
3152 | veńi | veni | доћи | veńi (ĭuo vin, ĭel vińe) [akc. veńi] (gl.) — doći 1. (za kretanje) doći, dolaziti, pristizati, ići ka govorniku ◊ akuș ńi vińe muma, ńi duśe mĭnkare — uskoro će nam doći majka, donosi nam hranu ◊ tata đemult a veńit, numa s-a kulkat kî ĭe ustańit — otac je odavno došao, ali je legao jer je umoran 2. (za odnose slaganja) slagati se, uklapati se ◊ asta nu vińe la luok, măĭ trăbe lukrat —ovo ne dolazi na mesto (=ne uklapa se), treba još da se obrađuje ◊ nu vin unu ku altu, nu sînt parĭake — ne idu jedno s drugim, nisu par 3. (fig.) a. ponašati se moralno ili nemoralno, pristojno ili nepristojno ◊ aĭa ś-a fakut iĭ duoĭ bĭeț, întra lume, nu vińe ńiśkum să fakă lumĭa krĭeskută — ono što su njih dvojica uradili pijani, pred svetom, ne ide nikako da rade odrasli ljudi b. značiti ◊ ĭ-a spus drumașu śeva, ama ĭel n-a-nțaļes kum vińe aĭa — rekao mu je putnik nešto, ali on nije razumeo šta to znači [Por.] ♦ dij. var. vińi (Majdanpek) [Buf.] (Brodica) [Rom.] | | [Vidi] |
|
|
|
5866 | vîntura | vântura | вејати | vîntura (ĭuo vîntur, ĭel vîntură) [akc. vîntura] (gl. p. ref.) —1. (o žitu) vejati ◊ grîu đintro vrĭame înkauśa s-a vînturat ku vînturatuarĭa, da pasuĭu tuot ku śuru la vînt — žito se od nekog vremena vejalo vejalicom, a pasulj i dalje rešetom na vetru 2. provetriti ◊ suoba muoșuluĭ trăbe vînturată, kî puće la pișăț — starčeva soba treba da se provetri, jer smrdi na mokraću [Por.] ∞ vînt | | [Vidi] |
|
|
|
2336 | znuabă | zloabă | злоба | znuabă (mn. znuabe) [akc. znuabă] (i. ž.) — 1. zloba, nedelo, zločin; spletka, intriga; smicalica ◊ bugari a fakut mare znuabe dă vrĭamĭa dă rat, da ńima nu ĭ-a suđit prăntu aĭa — Bugari su činili velika zla za vreme rata, a niko im nije sudio zbog toga ◊ nuĭe uom kum trăbe, numa faśe la znuabe, alta nu șćiĭe — nije čovek kako treba, samo pravi smicalice, drugo ne zna [Mlava] 2. (o deci) nestašluk ◊ aldrakuluĭ kopilo-sta, a krĭeskut, da nu sa măĭ lasă đi znuabe — đavolasto dete, odraslo je, a nije se manulo nestašluka (Tanda) [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
2732 | zuĭta | zăuita | заборавити | zuĭta (ĭuo zauĭt, ĭel zauĭtă) [akc. zuĭta] (gl. p. ref.) — zaboraviti, zaboravljati (se) ◊ aĭa ś-a fuost, trăbe zuĭta — to što je bilo, treba zaboraviti ◊ răotaća nu sa zauĭta ļesńe, or ĭuta — zločin se ne zaboravalja lako, ili brzo [Por.] ♦ dij. var. uĭta [Kmp.] | | [Vidi] |
|
|
|
6096 | žaļi | jeli | жалити | žaļi (ĭuo žaļesk, ĭel žaļașće) [akc. žaļi] (gl. p. ref.) — (psih.) žaliti, osećati žalost ◊ ĭuo žaļesk lumĭa tuată, kum đi rău traĭesk astăḑ — ja žalim ceo svet, kako loše živi danas ◊ numa la muma ći puoț žaļi kînd țî grĭeu — samo se majci možeš žaliti kad ti je teško ◊ (ver.) puartă ńegru kî ĭ-a murit muma đi kurînd, șî trăbe s-o žaļaskă pănă la anu — nosi crninu jer joj je majka skoro umrla, pa treba da je žali godinu dana ◊ pănă nu s-a skuos sî sa puarće ńegru, dupa ńam muort đi žăļ s-a purtat numa žăļu: un parśel đi kîrpă ńagră — dok se nije pojavilo nošenje crnine, za umrlim rođakom se u žalosti nosio samo flor: jedno parče crne tkanine [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
4278 | źuok | joc | игра | źuok (mn. źuokurĭ) [akc. źuok] (i. s.) —1. igra; igranka; zabava ◊ ḑîua la pîkurarĭ trĭaśe ĭuta, dakă au fîrtaț đi źuok — pastirima dan brzo prođe, ako imaju društvo za igru ◊ pi fata mare n-o trĭek źuokurļi, kă trăbe sî gasaskă soț đi mîritat — odrasla devojka ne propušta igranke, jer treba da nađe muža za udaju ◊ pușka nuĭe đi źuok, kă puaće să pokńaskă sîngură — puška nije za igru, jer može da opali sama ◊ źuok kopilarĭesk — dečja igra 2. kolo ◊ đi patru ĭe măĭ đes źuok kare sa źuakă pi la visaļiĭ — četvorka je najčešće kolo koje se igra na veseljima ◊ źuok đi bîtrĭńață — starinsko kolo ◊ źuok rumîńesk — vlaško kolo 3. (fig.) šala, sprdnja, spletka ◊ mînă źuok, faśe źuokurĭ ku veśińi — tera šegu, pravi šale na račun komšija ◊ nu sa batut źuok đi ńima, k-a fuost rușîńe — nije se ismevao nikog, jer je ružno ♦ var. žuok [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
4508 | țapuoń | țăpoi | стожерчина | țapuoń (mn. țapuańe) [akc. țapuoń] (i. s.) — (augm.) stožerčina, grub, kriv ili neotesan stožer ◊ a taĭat un țapuoń, parke faśem klańe pănă-n śĭerĭ — isekao je jednu stožerčinu, kao da ćemo denuti stog do neba ◊ (u izr.) stă ka țapuońu sa ḑîśe đi vrunu kare stă-n piśuare, da trăbe sî sa apļiaśe să lukre śuava — stoji kao stožerčina kaže se za nekog koji stoji, a treba da se sagne da nešto radi [Por.] ∞ țapă | | [Vidi] |
|
|