Reč vin nije obrađena kao osnovna reč!

Reč vin u karticama drugih reči
BrVlaškiRumunskiSrpskiGnezdo reči  Reč u umotvorinamaAkcija
304  aiś  aici  овде  aiś [akc. aiś] (pril.) — ovde, na ovom mestu [Crn.] ♦ var. aiśavinu, șăḑ aiśa, nu sta akolo — dođi, sedi ovde, nemoj stajati tamo [Por.] ♦ var. [Buf.] ♦ dij. var. aič [Kmp.]   [Vidi]

373  aĭuș  aiuș  дивљи лук  aĭuș (mn. aĭușă) [akc. aĭuș] (i. m.) — (bot.) divlji luk, samonikla jestiva zeljasta biljka sa ukusom crnog luka (Alium silvestre) ◊ aĭușu krĭașće în viĭ, șî pi luokurĭ uđiluasă — divlji luk raste u vinogradima, i na vlažnim mestima [Crn.] ♦ sin. usturuoĭu śuarilor [akc. usturuoĭu śuarilor] — vranin luk (nazvan tako zbog kandži između listova) [Por.] ∞ 2  [Vidi]

1368  alaviĭe  alavie ?  алушине  alaviĭe (mn.) [akc. alaviĭe] (i. ž.) — (augm.) (ornit.) alušine; mnoštvo ala, štetočina; navala, najezda štetočina ◊ atîta alaviĭe đi pîăsîrĭ în viĭe pîn akuma n-a mîĭ fuost — tolika najezda ptica na vinograd do sada još nije bila [Crn.] ∞ ală  [Vidi]

329  altśińe  altcineva  неко други  altśińe [akc. altśińe] (zam. neodr.) — neko drugi, neka druga osoba ♦ var. altśińeva ♦ / alt — drugi + śińe — nekovinu tu, să nu vină altśińe — dođi ti, da ne dođe neko drugi [Por.] ∞ alt   [Vidi]

470  aļi lunź  alea lungi  оне дуге (змије)  aļi lunź [akc. aļi lunź] (i. ž.) — (euf.) „one duge”, eufemistički naziv za zmije, koji se koristi u martu, kada je izgovaranje imena zmija zabranjeno ◊ în marta ńima nu kućaḑă să ḑîkă „nopîrkă” or „balaur”, kî aļiļi atunśa ĭasă đin pomînt, sînt flomînđe, șî kînd aud numiļi-luor, vin șî ći muśkă, numa ḑîś „aļi-lunź” — u martu niko ne sme da kaže „zmija” ili „smuk”, jer ale tada izlaze iz zemlje, gladne su, i kada čuju njihovo ime, dolaze i ujedaju te, nego kažeš „one duge” [Por.] ∞ lung  [Vidi]

415  amînat  amânat  касно  amînat (amînată) (mn. amînaț, amînaće) [akc. amînat] (pril.) — kasno, pozno, dockan ◊ ažuns amînat — stigao je kasno, odocnio ◊ amînat ĭe đi ĭel, nu-l măĭ skuaće ńimika — kasno je za njega, ne može ništa da ga izvuče (spasi) vinu măĭ amînat — (komp.) dođi kasnije ♦ up. mîńe [Por.] ∞ amînata  [Vidi]

1504  antaļira  interna  интернирати  antaļira (ĭuo antaļirĭeḑ, ĭel antaļirĭaḑă) [akc. antaļira] (gl. p.) — internirati, odvoditi u logor (za vreme rata); zarobiti; zatvoriti ◊ Ńamțî antaļirat lumĭa far đi vină, numa pintru partizań — Nemci su internirali nevine ljude, samo zbog partizana ♦ var. ăntaļira, întaļira, întăļiri [Por.]  [Vidi]

404  apăra  apăra  бранити  apăra (ĭo apăr, ĭel apără) [akc. apăra] (gl.) — braniti, štititi [Kmp.] ♦ dij. var. apîra (apîră, apîr) ◊ đi źaba sa apîră, đe vină ĭe đi kînd s-a naskut — uzalud se brani, kriv je od kako se rodio [Por.]   [Vidi]

141  apsană  pușcărie  апсана  apsană (mn. apsăń) [akc. apsană] (i. ž.) — apsana, robijašnica, zatvor ◊ la înkis o țîră în apsană, să-ĭ vină minća — zatvorili ga malo u apsanu, da dođe pameti [Por.] ∞ apsă  [Vidi]

128  ariś  aric  јеж  ariś (mn. ariś) [akc. ariș] (i. m.) — (zool.) jež (Erinaceus europaeus) ◊ ariśu ku ariśuaĭka duorm în frunḑă — jež i ježica spavaju u lišću [Por.] ♦ dij. var. arič [Kmp.]   (Ima umotvorina!)[Vidi]

254  askuțî  ascuţi  оштрити  askuțî (ĭuo askut, ĭel askuće) [akc. askuțî] (gl. p. ref.) — 1. oštriti, izoštriti, naoštriti; šiljiti, brusiti ◊ trîăbe askuțî kuțîtu-sta, nu taĭe — treba naoštriti ovaj nož, ne seče ◊ s-a dus la kovaśu să askută sakurĭa la tośilă — otišao je kod kovača da naoštri sekiru na tocilu [Por.] ◊ tata askuće pari đi viĭe — otac šilji kočeve za vinograd [Crn.] 2. (fig.) naljuititi se ◊ s-a mîńiĭat, s-a askuțît tuot, vrĭa sî sa bată — naljutio se, sav se naoštrio, hoće da se bije [Por.]   [Vidi]

4535  asta-tuamnă  astă-toamnă  јесенас  asta-tuamnă [akc. asta-tuamnă] (pril.) — jesenas ◊ asta-tuamnă fură bîlśur-ļi slabe đi tuot, ńiś nu s-a vindut ńimik, ńiś nu s-a kumparat — jesenas su vašari bili sasvim slabi, niti se išta prodavalo, niti se kupovalo [Por.] ∞ asta  [Vidi]

446  așćeta  aștepta  чекати  așćeta (ĭuo așćet, ĭel așćată) [akc. așćeta] (gl.) — čekati, očekivati, iščekivati, sačekivati, dočekivati ◊ nu ma așćeta, nu vin ne čekaj me, ne dolazim ♦ var. așćepta [Por.] ♦ dij. var. așťepta [Kmp.]   [Vidi]

56  ăće  iată  ево  ăće [akc. ăće] (part.) — evo, eno, eto ◊ ăće-ma, vin evo me, dolazim ◊ ăće, aĭa kolo trăbe mutat în alt luok — eno, ono tamo treba pomeriti na drugo mesto ♦ var. ăći, îće, ĭeće ◊ ăći, vaḑuș akuma ku uoki tiĭ — eto, video si sada svojim oćima [Por.]   (Ima umotvorina!)[Vidi]

1452  ăla  ăla  онај  ăla (mn. ăĭa) [akc. ăla] (zam.) — onaj ◊ ăće, ăla uom vrĭa să vină la nuoĭ — eno, onaj čovek hoće da dođe kod nas [GPek] ∞ aăla   [Vidi]

475  baga  băga  увлачити  baga (ĭuo bag, ĭel bagă) [akc. baga] (gl. p. ref.) — 1. uvlačiti, navlačiti, zavlačiti, stavljati; umetati ◊ bagă ața-n ak — uvlači konac u iglu ◊ bagă kîlțanu-n śuariś — uvlači košulju u pantalone ◊ bagă kolaś în trastă — stavlja kolače u torbu ◊ bagă mîna-n sîn — stavlja ruku u njedra ◊ bagă bań în pozanarĭ — stavlja novac u džep (krade) 2. (fig.) a. obraćati pažnju, primećivati, zapažati ◊ bagă sama — pazi dobro, obrati pažnju ◊ bagă sama sî nu luńiś — pazi da se ne oklizneš b. okrivljivati, prebacivati, kritikovati, zamerati ◊ îm bagă vina śe n-am ažuns la vrĭamĭe — zamera mi što nisam stigao na vreme ◊ bagă kapu în ńivuoĭe — navlači sebi nevolju na glavu [Crn.] 3. a. ulaziti ◊ uomu sa bagă-n kasă — čovek ulazi u kuću ◊ apa sa bagă-n pomînt — voda ulazi u zemlju b. zalaziti ◊ suarļi sa bagă dupa nuvirĭ — sunce zalazi za oblake c. uterivati ◊ bagă uoĭļi-n strungă — uteruje ovce u tor 4. (fig.) kusati, jesti, uzimati hranu ◊ đi đesńață n-am bagat ńimik în gură — od jutros nisam ništa okusio ◊ vrĭamĭa ĭe să bagăm śuava-n gură — vreme je da nešto prezalogajimo [Por.]   [Vidi]

575  baļe  bale  бале  baļe [akc. baļe] (i. ž.) — 1. bale, sline koje izlaze iz usta, gubice ◊ la uaĭe pļakară baļe đin gură, o să muară — ovci krenule bale iz gubice, uginuće ◊ baļe đi kulkumĭek — puževe bale [Crn.] 2. sluzava i lepljiva materijavinu kînd sa strîkă, or prazu kînd putraḑîșaće în pomînt, fak baļe — vino kad se ukvari, ili praziluk kada istruli u zemlji, prave bale [Por.] ∞ înbaloșa  (Ima umotvorina!)[Vidi]

551  batut  bătut  истучен  batut (batută) (mn. batuț, batuće) [akc. batut] (prid.) — 1. istučen, izbijen ◊ nu șću pănă kînd să sufîr să-m vină kopiĭi batuț đi la șkuală — ne znam dokle da podnesem da mi deca dolaze tučena iz škole 2. (i. m.) nabijen, sabijen ◊ parĭ la viĭe sînt batuț bińe — kočevi u vinogradu su dobro nabijeni [Crn.] 3. a. stucan, usitnjen tucanjem ◊ sarĭa batută-n pivă — so stucana u avanu b. (za tkanje) tvrd, gust, krut ◊ țasuto-sta ĭe prĭa batut — ovo tkanje je prekruto [Por.] ♦ dij. var. bătut [Kmp.] ∞ baća  [Vidi]

823  bećažî  beteji  разболети се  bećažî (ĭuo bećažîăsk, ĭel bećažîașće) [akc. bećažî] (gl. p. ref.) — 1. razboleti se, oboleti ◊ bećažîașće, da nu sî ļekuĭe — oboljeva, a ne leči se ◊ să bećažîașće kî nu lukră ńimika — poboljeva, jer ništa ne radi 2. povrediti (se), ozlediti (se) ◊ bećažîașće kopilu ku bataĭa — povređuje dete batinama 3. oštetiti (se) ◊ bećažîașće puomu, kî nuĭe stropit la vrĭamĭe — oboljeva voćka, jer nije prskana na vreme ◊ mana bećažîașće viĭa — plamenjača oštećuje vinograd [Crn.] ♦ dij. var. bićažî, bićežî 3. (fig.) osećati bol u duši, patiti, tugovati ◊ ma bićažîașće duoru tĭeu — patim do tvoje ljubavi / tvoja ljubav mi nanosi bol ♦ sin. îmbolnavi [Por.]   [Vidi]

828  beļet  bilet  билет  beļet (mn. beļeturĭ) [akc. beļet] (i. m.) — bilet, stočni pasoš, dokument koji se dobija u mesnoj kancelariji sela, radi slobodne prodaje stoke na pijaci ◊ ma duk să skuot beļetu la kînțalare, kă mîńe mîn vaka la pĭaț — idem u mesnu kancelariju da izvadim pasoš za kravu, jer je sutra teram na pijacu ◊ dăkă n-aĭ beļeturĭ, nu puoț sî-ț vinḑ vićiļi — ako nemaš stočni pasoš, ne možeš da prodaš stoku [Hom.] ♦ dij. var. biļet [Por.]   [Vidi]

1532  bîlś  bâlci  вашар  bîlś (mn. bîlśurĭ) [akc. bîlś] (i. m.) — 1. vašar, panađur ◊ bîlśo-sta a fuost slab đi tuot, ńigustuorĭ n-a fuost șî n-am putut să vind vițălu kum am ginđit; nu șću kum o sî vin la bań să plaćesk porĭezu — ovaj vašar je bio sasvim slab, trgovaca nije bilo i nisam mogao da prodam tele kako sam mislio; ne znam kako ću doći do para da platim porez 2. (fig.) veći skup ljudi; gužva, gungula ◊ sa luvară la sfadă în mižluoku satuluĭ, da pi lînga iĭ lumĭa s-a adunat ka la bîlśi — počeše da se svađaju na sred sela, a oko njih ljudi se skupili kao na vašaru ◊ bîlś đi primovară — prolećni vašar ◊ bîlś đi vară — letnji vašar ◊ bîlś đi tuamnă — jesenji vašar ♦ sin. pănađur [Por.]  [Vidi]

757  Bîrloaga  Bârloaga  Брлога  Bîrloaga [akc. Bîrloaga] (i. ž.) — (ojk.) Brloga, staro ime vlaškog sela blizu Dunava u Ključu, opština Kladovo, danas MilutinovacBîrloağan (mn. Bîrloağeń) — Brložani, vlaški naziv za stanovnike sela Brloga ◊ Bîrloğeńi nu sînt ungureń, nu vorbesk ka și rumâńi ďi la munťe — Brložani nisu Ungurjani, ne govore kao Vlasi sa planine ◊ a vindut moșiĭa la un Bîrloağan — prodao je imanje jednom Brložaninu [Kmp.] ∞ bîrluog  [Vidi]

489  Bogovĭan  Bogovean  Боговинац  Bogovĭan (Bogovĭană) (mn. Bogovĭań, Bogovĭańe) [akc. Bogovĭan] (i. m.) — Bogovinac, stanovnik sela Bogovina u opštini Boljevac ◊ ĭerĭ a fuost un Bogovĭan la nuoĭ, a kumparat vin đi prazńik — juče je bio jedan Bogovinac kod nas, kupio je vino za slavu [Crn.] ∞ Bogovina  [Vidi]

595  bolnau  bolnav  болестан  bolnau (bolnauă) (mn. bolnauvĭ, bolnavĭe) [akc. bolnau] (prid.) — (med.) bolestan ◊ bolnau rîău — mnogo je bolestan ◊ bolnau, da lukră — bolestan, a radi ◊ bolnauă đi an — bolesna od prošle godine ◊ bolnau đi uskatură — bolestan od sušice [Crn.] ◊ minće kî ĭe bolnau, numa să nu lukrĭe — laže da je bolestan, samo da ne radi [Por.] ♦ dij. var. bolnav [akc. bolnav] [Kmp.] ♦ dij. var. bolnăv [akc. bolnav] ◊ nu poś să vin, kă mis bolnăv — ne mogu da dođem, jer sam bolestan (Mustapić) [Zvizd] ∞ boļi  [Vidi]

548  boťez  botez  крштење  boťez (mn. boťezurĭ) [akc. boťez] (i. s.) — (rel.) krštenje vin ďi la boťez — dolazim sa krštenja [Kmp.] ♦ dij. var. boćeḑ (mn. boćeḑurĭ) [Por.] ♦ dij. var. boćez (Valakonje, Savinac, Gamzigrad, Lubnica) [Crn.] ∞ bućeḑa  [Vidi]

532  brățîșuară  brăţișoare  загрљајче  brățîșuară (mn. brățîșuarĭе) [akc. brățîșuară] (i. ž.) — (demin.) (folk.) „zagrljajče”, nežan izraz za naručjevinu la naĭka-n brățîșuară — (dosl.) dođi dragom u „naručence”, (fig.) dođi da te nežno zagrlim [Por.] ∞ braț  (Ima umotvorina!)[Vidi]

856  buĭađe  buiede  биљка  buĭađe (buĭeḑ) [akc. buĭađe] (i. ž.) — 1. (bot.) biljka, pojedini organizam rastinja; travka ◊ la nuoĭ lumĭa adună la buĭeḑ, ļi uskă șă ļi vind la zadrugă — kod nas ljudi sakupljaju bilje, suše ga i prodaju zadruzi ◊ o buĭađe ku fluorĭ ruoșĭe mĭ-a dat supt ferĭastă — jedna biljka sa crvenim cvetom, iznikla mi je pod prozorom ◊ somina ĭe buĭađe kare krĭașće numa pi kîrșe, șî nu sa kuļaźe ku mîna, numa sa baće đin pușka — somina je biljka koja raste samo na kršu, i ne bere se rukom, već se skida pucnjem iz puške ◊ (kal.) Vińirĭa buĭeḑîlor — Biljani petak, dan kada se sakuplja lekovito bilje ♦ (augm.) buĭeḑarĭmesto koje su zakrčile buljke; korovište; bujad [Por.] 2. naziv za sve zeljaste biljke čiji pojedinačni naziv nije poznat ◊ am gasît o buĭađe, ama nu șćiu kum o kĭamă — našao sam jednu biljku, ali ne znam kako se zove ◊ buĭeḑîļa-șća sînt buńe đi pus în mînkarĭe — ove biljke su dobre da se stave u jelo (kao začin) ◊ buĭađa-sta ĭe bună đi vinđakat — ova biljka je dobra za lečenje ♦ var. buĭeđe (Valakonja, Savinac) ♦ (augm.) buĭeźakzemljišni prostor zarastao u korov, zakorovljeno zemljiše [Crn.]   [Vidi]

560  bukura  bucura  радовати се  bukura (ĭuo ma bukur, ĭel sa bukură) [akc. bukura] (gl. p. ref.) — radovati se, obradovati se ◊ sî bukură đi însuramînt — raduje se ženidbi ◊ sî bukură la vrĭamĭa bună — raduje se lepom vremenu ◊ kînd sî bukură, kațîălu baće ku kuada — kad se raduje, kuče maše repom [Crn.] ◊ nu ći bukura, nu vin îndată — nemoj se radovati, ne dolazim skoro [Por.]   [Vidi]

891  bunataće  bunătate  добро  bunataće (mn. bunatățurĭ) [akc. bunataće] (i. ž.) — I. 1. dobro, dobrota, dobrodušnost ◊ bunataće đi uom — dobričina 2. imovina ◊ a vrut să-ĭ vind ĭuo bunataća a mĭa pi duauă parîaļe — hteo je da mu prodam moju imovinu za dve pare II. var. bunu ◊ Nu întuork bunu la stuaka mĭa — Ne vraćam (=odbacujem) dobro moje stoke (iz bajalice) ♦ (demin.) buńeț ◊ uom buńeț — dobrica ♦ (mn. buńețurĭ) ◊ Nu întuork buńețurļi la kasa mĭa — Ne vraćam (=odbacujem) dobra moje kuće (iz iste bajalice) III. (rel.) dobročinstvo, dobro delo ◊ a trait ka sfîntu, a kreḑut în dumńeḑîu, șă traĭu luĭ a fuost pļin đi bunatățurĭ — živeo je kao svetac, verovao je u boga, i njegov je život bio pun dobročinstava [Por.] ∞ bun  [Vidi]

879  buruĭană  buruiană  лековита биљка  buruĭană (mn. buruĭańe) [akc. buruĭană] (i. ž.) — opšti naziv za lekovitu biljku ◊ ku śe buruĭană aĭ vinđakat taĭatura la mînă? — kojom si biljkom izlečio posekotinu na ruci ? ◊ akuma ĭe vrĭamĭa đi kuļes buruĭańe — sad je vreme za berbu lekovitog bilja ◊ romańița șî kuada mîțuluĭ sînt buruĭańe đi durĭarĭe la burtă — kamilica i hajdučka trava su lekovite biljke protiv bolova u stomaku [Crn.]   [Vidi]

777  bușćan  buștean  пањ  bușćan (mn. bușćeń) [akc. bușćan] (i. m.) — 1. panj, deo drveta koji ostaje na korenu kad se stablo iseče, sruši ili prelomi, bilo da je u zemlji, ili da je izvađen iz nje ◊ am tîrsît pođina, șî mĭ-a măĭ ramas numa ńișći bușćeń đi skuos — istrsio sam padinu, i ostali su mi samo još neki panjevi za vađenje ♦ (demin.) bușćańel, bușćanuț ♦ (augm.) bușćanuoń ♦ sin. truș, śulpan 2. čokot vinove loze ◊ am ḑîaśe bușćeń đi viĭe — imam deset čokota vinove loze [Por.] 3. korenje sasušenog korova i drugog nekorisnog bilja ◊ aĭa śi ĭe în Poreśĭa bușćan, la nuoĭ sa kĭamă buśim, da bușćeńi la nuoĭ sînt rîdaśińiļi kare ramîn șî putraḑăsk dupa buĭeḑ, kînd buĭađa sa uskă — ono što je u Poreču „buščan”, kod nas je „bučim”, a mi „buščan” zovemo korenje biljaka koje je ostalo da truli u zemlji, kad se biljka osuši (Jasikovo) [GPek] ∞ buśim  (Ima umotvorina!)[Vidi]

567  butuoń  butoi  буре  butuoń (mn. butuańe) [akc. butuoń] (i. m.) — 1. bure, sud napravljen od drvenih duga, koji služi za čuvanje pića ◊ butuoń đi vin bure za vino ◊ butuoń đi rakiu — bure za rakiju 2. cilindar koji vodu iz jaza usmerava na vodenično kolo ◊ butuońu muori — badanj, vodenično bure ♦ var. butuoĭ (Valakonje, Savinac, Lubnica, Gamzigrad, Zlot) [Crn.] ◊ butuońu muori rumîńi đemult a fakut đin butuarkă, lungă pista șasă-șapće pașurĭ, șă îngustă la vîr — badanj su Vlasi nekada izrađivali od šupljeg debla, dužine preko šest-sedam koraka, i suženog pri vrhu ◊ butuarka taĭată đi butuoń s-a ars bińe pi đinuntru, ku fuok đi tîrș uskaț — šuplje drvo isečeno za badanj, paljeno je s unutrašnje strane vatrom od suvaraka ◊ în vîru butuońuluĭ a-nțapat un fĭeļ đi gaļiată kare sa kĭame śutură — na uži kraj badnja nabijala se vrsta cipuna koja se zove kablina ◊ śutura avut gaură la masură, da în ĭa sa bagat gaļeț măĭ strîmće or măĭ larź, pi kum a fuost apa đi tare — kablina je imala otvor po meri, a u nju se nabijali cipuni različitih otvora, prema tome koliko je voda bila jaka [Por.] ♦ dij. var. butoĭ [Kmp.]   [Vidi]

1412  butura  butura  мутити  butura (ĭuo butur, ĭel butură) [akc. butura] (gl. p. ref.) — (zast.) (za tečnost u buretu) mutiti (se), kvariti (se) ◊ kînd țî sa va butura vinu în butuoĭ, o să vĭeḑ sîngur kă butuoĭu nu țî bun — kad ti se bude pokvarilo vino u buretu, sam ćeš videti da ti bure ne valja ♦ sin. strîka, tulbura [Por.]   [Vidi]

1093  țapańiță  așchie  цепаница  țapańiță (mn. țapîăńiț) [akc. țapańiță] (i. ž.) — cepanica, deo drveta koji se odvaja cepanjem, prirodno, ili uz pomoć sekire ◊ a spart la ļamńe-n padurĭe, ș-a fakut țapîăńiț đi vinḑare — cepao je drva u šumi, i pravio je cepanice za prodaju ♦ sin. țapļigă [Por.]   [Vidi]

1022  țapļigă  ţăpligă  цепаница  țapļigă (mn. țapļiź) [akc. țapļigă] (i. ž.) — 1. cepanica ◊ am spart ļamńiļi, am fakut țapļiź șî ļ-am vindut — iscepao sam drva, napravio sam cepanice, i prodao [Crn.] ◊ în tuota ḑîu vińe fiu-mĭu, șî-n skurtă țapļiźiļi sî ļi puot baga-n șporĭet — svaki dan mi dolazi sin, i krati mi cepanice da ih mogi ubaciti u šporet [Por.] 2. cepljika ◊ mi s-a înțapat o țapļigă supt ungiĭe — zabola mi se cepljika pod nokat [Crn.] ♦ dij. var. țapańiță [Por.]  [Vidi]

1043  țîțai  țîțîí  скакутати  țîțai (ĭuo țĭțîĭ, ĭel țîțîĭe) [akc. țîțai] (gl.) — 1. skakutati, poskakivati ◊ kopiļe, nu țîțai atîta, sî nu sparź śaua — dete, ne skakući toliko, da nešto ne razbiješ ◊ kînd auḑî kî baba o sî vină pi la nuoĭ, țîțai đi drag — kad je čuo da će baka da nas poseti, poskočio je od radosti 2. drhtati, tresti se (od emocija) ◊ kînd vaḑu kî-ĭ s-a bagat uoĭiļi mĭaļe în viĭe, porńi sî țîțîĭe đi śudă — kad je video da su mu moje ovce ušle u vinograd, počeo je da se trese od besa [Crn.] ♦ dij. sin. dîrdîĭe [Por.]   (Ima umotvorina!)[Vidi]

1040  țîmpur  ţâmpor  шибица  țîmpur (mn. țîmpurĭe) [akc. țîmpur] (i. s.) — 1. a. šibica, kutija ◊ adu kućiĭa đi țîmpur — daj mi kutiju šibice b. palidrvce od šibice ◊ dăm un bît đi țîmpur — daj mi jedno palidrvce [Buf.] 2. sumpor ◊ am kumparat țîmpur đi țîmpurit butuańiļi đi vin kupio sam sumpor za sumporisanje buradi za vino ◊ în Buor nu sî puaće sufla đi fum đi țîmpur — u Boru se ne može disati o sumprnog dima [Crn.]   [Vidi]

1058  țîmpuri  ţămpori  сумпорисати  țîmpuri (ĭuo țîmpurĭesk, ĭel țîmpurĭașće) [akc. țîmpuri] (gl.) — sumporisati, dimiti burad sumpornim dimom ◊ mîńe oĭ țîmpuri butuańiļi đi vin sutra ću sumporisati burad za vino [Crn.] ♦ dij. var. (ĭuo țîmpurĭeḑ, ĭel țîmpurĭaḑă) [Por.]   [Vidi]

2523  țîsatură  ţesătură  тканина  țîsatură (mn. țîsaturĭ) [akc. țîsatură] (i. ž.) — tkanina, tkanje, tkivo, ono što je izatkano na razboju ◊ a ramas đi la mama o gramadă đi țîsaturĭ, am đi gînd să ļi vind, să nu ļi manînśe muoļi — ostala je od bake gomila tkanja, imam nameru da ih prodam, da ih ne izjedu moljci ♦ var. țăsătură (Tanda) [Por.] ♦ dij. var. țasatură [Crn.] ∞ țăsa  [Vidi]

1063  țîșńi  ţâșni  шикљати  țîșńi (ĭuo țîșńesk, ĭel țîșńașće) [akc. țîșńi] (gl.) — šikljati, izbijati u mlazu ◊ sari śĭepu, șî đin butuoń țîșńi vinu — izbi čep, i iz bureta šiknu vino [Crn.] ◊ lukraĭ pi-n zapușală mare, pănă nu-m țîșńi sînźiļi pi nas — radio sam po elikoj vrućini, dok mi krv nije šiknula iz nosa ◊ kopiļe, dakă ći măĭ prind kă furĭ, o să ći bat pănă kakățî nu va țîșńi đin ćińe — dete, uhvatim li te još jednom u krađi, ima da te bijem dok govna ne budu šiknula iz tebe ♦ sin. bîșńi [Por.] ∞ țîș!  (Ima umotvorina!)[Vidi]

3160  ćeća  cecia  тетка  ćeća (mn. ćeće) [akc. ćeća] (i. ž.) — tetka, očeva sestra ◊ ćeća la nuoĭ sa ḑîśe numa la suora lu tata — ćeća se kod nas kaže samo za očevu sestru ◊ uomu lu ćeća ĭe matușuoń — ćećin muž je teča ◊ ćećo, vinu pănă la nuoĭ — ćeća, dođi do nas ◊ la suora lu muma ḑîśem ćeĭkă — majčinoj sestri kažemo tekta [Stig] ◊ ćeće ĭe suora lu tata ș-alu muma — ćeća je majčina i očeva sestra (Zlot, zapadna polovina) ∞ ńam  [Vidi]

1132  ćeĭ  tei  липа  ćeĭ (mn. ćeĭi) [akc. ćeĭ] (i. m.) — 1. (bot.) lipa (tilia platyphyllos) ◊ đin ļiemnu đi ćeĭ sa fakut blîăń đi loitre đi kar, da fluarĭa đi ćeĭ sî kuļaźe đi ļekuit durĭarĭarĭ la burtă — od lipovog drveta rezale su se daske za kanate na kolima, a lipov cvet se bere za lečenje bolova u stomaku 2. lika, potkorni sloj lipovog drveta ◊ ku kuaža supțîrĭe a đi ćeĭ lumĭa đimult a ļagat viĭa — lipovom likom su ljudi nekada vezivali vinovu lozu [Crn.] ♦ dij. var. ćiĭ [Por.]  [Vidi]

2481  ćistuoćiță  cistociţă  чистачица  ćistuoćiță (mn. ćistuoćiț) [akc. ćistuoćiță] (i. ž.) — (srb.) (inov.) čistačica ◊ așćetaĭ tuota ḑîua într-un kuodńik să vină duolturu, la urmă nu veńi duolturu numa veńi o ćistuoćiță șî sa luvă dupa mińe đ-akolo — čekao sam čitav dan u jednome hodniku da dođe doktor, na kraju ne dođe doktor nego dođe jedna čistačica, i otera me odande [Por.] ∞ ćistî  [Vidi]

1191  dațîĭe  dare  дација  dațîĭe (mn. dîățîĭ) [akc. dațîĭe] (i. ž.) — dacija, dažbina, namet ◊ am vindut vaśiļi sî plaćesk dațîĭa la držauă — prodao sam krave da platim dažbine državi [Crn.] ♦ dij. sin. dîtoriĭe [Por.]   [Vidi]

1744  danț  danţ  коло  danț (mn. danțurĭ) [akc. danț] (i. s.) — 1. kolo; vrsta narodne igre u kojoj se igrači uz muziku neprestano kreću laganim koracima napred ili na desnu stranu ◊ danțu la nuoĭ s-a žukat numa pi la nunț, șî aĭa kînd nuntașî a trĭekut pin sat — danc se kod nas igrao samo na svadbama, i to kada su svatovi prolazili kroz selo ♦ sin uără 2. grupa ljudi oko vođe ◊ puartă danțu pin sat, adunat ćińerișu șî-ĭ învață să ļipîĭe la kîărț — kolovođa u selu, okupio mlade i uči ih da lupaju karte ◊ o sî va vină parințî, ș-o sî va spargă danțu — doći će vam roditelji, pa će vam rasturiti družinu ◊ s-a prins într-un danț ku iĭ — uhvatio se u isto kolo sa njima [Por.]  [Vidi]

2282  dîrkĭelă  dârchelă  дртина  dîrkĭelă (mn. dîrkĭeļe) [akc. dîrkĭelă] (i. ž.) — drtina, drkela, mrcina ◊ nu-m pare rău kă l-am vindut la kasapu, kalu-la a fuost o dîrkĭelă batrînă — nije mi žao što sam ga prodao kasapinu, taj konj je bio matora mrcina ◊ baba ĭe vrĭańika, da muoșu ĭe o dîrkĭelă đi uom — baba je vredna, a deda je drtina od čoveka ♦ var. dîrkelă ♦ sin. žîguare [Pom.] ∞ dîrkă  [Vidi]

2114  do-  do-  до-  do- (pref.) — prefiks u glagolskim složenicam koji označava završetak radnje osnovnog glagola ◊ la ńișće vuorbe sa puńe „do” đinainće, kînd vrĭa sî sa spună kî ĭe vrun lukru, dupa multă vrĭame, gata — nekim rečima se stavlja „do” ispred, kad se želi reći da je radnja, posle dužeg vremena, gotova ◊ doveńi (do + veńi): așćetară tuota ḑîua să vină, la urmă ĭel doveńi, ama sara, kînd n-a măĭ fuost ńima — čekali su ceo dan da dođe, na kraju je on konačno stigao, ali uveče, kada više nije bilo nikog ◊ așa vuorbe sînt: dofaśa (do + faśa, „doraditi”), dokînta (do + kînta, „dopevati”), dopuńa (do + puńa, „dostaviti”), dopļińi (do + [în]pļińi, „dopuniti”, „napuniti”), doaźunźa (do + aźunźa, „dostići”, „dospeti”), dostorî (do + storî, „dotući”, „zatreti”, „uništiti”), șî alćiļi — takve reči su: doraditi, dopevati, dostaviti, dopuniti, dostići (dospeti), dotući, i druge [Por.]  [Vidi]

2590  doaḑăś  douăzeci  двадесет  doaḑăś [akc. doaḑăś] (br.) — dvadeset ◊ doaḑăś, doaḑăś șî unu, doaḑăś șî duoĭ ... — dvadeset, dvadeset i jedan, dvadeset i dva ... ♦ var. duaḑăś [akc. duaḑăś] ◊ duaḑăś đi ań am așćetat să vină — dvadeset godina sam čekao da dođe [Por.] ♦ dij. var. duauăḑîăś [Crn.] ∞ duoĭ  [Vidi]

1233  dovađi  dovedi  доказати  dovađi (ĭuo dovađesk, ĭel dovađașće) [akc. dovađi] (gl. p.) — (izob.) dokazati, dokazivati, ◊ la žuđakat vi dovađi vina mîa, da akuma du-će pi drumu tîău — na suđenju ćeš dokazati moju krivicu, a sada idi svojim putem [Crn.]   [Vidi]

1304  dudai  dudui  отерати  dudai (ĭuo dudîĭ, ĭel dudîĭe) [akc. dudai] (gl. p.) — oterati; udaljiti od sebe ◊ dudai așa bunataće đi muĭarĭe, numa pîntru parinț — otera onako krasnu ženu, samo zbog roditelja ◊ dudîĭe pîăsîrļi đin viĭe, sî nu manîśe struguri — oteraj ptice iz vinograda, da ne pojedu grožđe [Crn.]   [Vidi]

1270  duduraĭkă  dudă ?  дудурајка  duduraĭkă (mn. dudurîăĭś) [akc. duduraĭkă] (i. ž.) — (muz.) (izob.) dudurajka, cevčica od maslačka otvorena na oba kraja, koja se koristila kao duvački muzički instrument za dobijanje jednostavnih tonova ◊ fĭaćiļi marĭ a fakut dudurăĭś đin laptukă, ș-a sufļat în ĭaļe kînd a vrut s-îĭ audă baĭețî unđe sînt, șî sî vină sî sa gasîaskă — devojke su pravile dudurajke od maslačka, i duvale su u njih kada su želele da momci čuju gde su, i da dođu na sastanak ◊ dudurîăĭśiļi a fuost fakuće đin duauă duđe đi laptukă, una măĭ skurtă, una măĭ lungă, đ-aĭa avut duauă glasurĭ, măĭ supțîrĭe șî măĭ gruos — dudurajke su bile napravljene od dve maslačkove cevčice, jedne kraće i jedne duže, zato su imale dva glasa, niži i viši ◊ fĭaćiļi kare a fuost măĭ sprimiće, a putut în duduraĭkă sî fakă kînćik frumuos, kare a rîsunat pista vîăĭ, șî s-a-uḑît đeparće — devojke koje su bili spremnije, mogle su na dudurajci da izvedu lepu melodiju, koja je odjekivala preko dolina, i čula se nadaleko (Rudna Glava) ◊ s-a fakut dudurăĭśiļi șî đin țauă đi suok, kî laptuka pi ļivađe n-a țînut mult — pravile su se dudurajke i od zove, jer maslačak sa livade nije trajao dugo (Tanda) [Por.] ∞ dudă2  (Ima umotvorina!)[Vidi]

1338  duguĭală  duhoare  задах  duguĭală (mn. duguĭelurĭ) [akc. duguĭală] (i. ž.) — zadah, neprijatan miris; vonj ◊ đin țuaļiļi luĭ mĭarźe duguĭală ka kînd a durmit în ștală — iz njegovog odela širi se zadah kao da je spavao u štali ♦ (skr.) dug (mn. dugurĭ) ◊ vinu đin baśivă arĭe dug urît — vino iz bačve ima neprijatan miris ♦ up. putuarĭe — smrad [Crn.] ♦ dij. var. dug, duguarezapah, težak miris (Leskovo) [GPek]   [Vidi]

1237  duos  dos  наличје  duos (mn. duosurĭ) [akc. duos] (i. m.) — 1. (predmeti i bića) naličje; druga strana; unutrašnja strana; donja strana; leđna strana ◊ aĭ înbrakat kîlțanu pi duos — obukao si košulju naopako ◊ duosu palmi; duosu mîńi — nadlanica ◊ îĭ đață ku duosu mîńi pistă nas — udario ga je nadlanicom preko nosa [Crn.] ◊ nuĭe bun sî puń pîńa pi masă ku duosu-n sus — ne valja da stavljaš pogaču na sto sa naličjem na gore [Por.] 2. (reljef) osoje, strana zemljišta okrenuta ka severu ◊ duosu ĭe mîĭ rîaśe, mîĭ mult țîńe raveńala, șî đi aĭa mîĭ bińe rođașće kînd ĭe ćimpu uskaśiu — osoje je hladnije, duže zadržava vlagu, i zbog toga bolje rađa kad je godina sušna [Crn.] 3. (fig.) a. leđa ◊ mĭ-aĭ întuors duosu kînd mĭ-a fuost măĭ grĭeu — okrenuo si mi leđa kada mi je bilo najteže b. šuma; odmetništvo; hajdučija ◊ đi vrĭamĭa đi rat: vin ńamțî - fuź în duos, vin ćetńiśi - fuź în duos, vin partizańi - fuź în duos, kă pi saćanu tuoț ĭ-a apaurît — za vreme rata: dolaze Nemci - bež’ u šumu, dolaze četnici - bež’ u šumu, dolaze partizani - bež’ u šumu, jer su seljaka svi pljačkali ◊ đi vrĭamĭa đi bugarĭ, Golubuońi a fuost în duos — za vreme Bugara, Golubovići su bili odmetnici ♦ supr. față [Por.]   [Vidi]

2303  ḑî  zi  дан  ḑî (mn. ḑîļe) — (kal.) dan ♦ / (skr.) ḑîuă ◊ đ-autunśa ĭastă o ḑî șî măĭ bińe — od tada ima dan i više (=više od jednog dana) ◊ o ḑî đi lukru — jedan radni dan ◊ o ḑî đi kosît — jedan dan košenja ◊ să vină kînd va fi vro ḑî mare — neka dođe kad bude neradan dan ◊ pista ḑî — preko dana [Por.] ∞ ḑîuă   [Vidi]

1905  đesfrînt  desfrânt  скршен  đesfrînt (đesfrîntă) (mn. đesfrînț, đesfrînće) [akc. desfrînt] (prid.) — 1. skršen, slomljen, skrljan ◊ m-am kulkat în pat tuot đesfrînt đi la sapat, șî nu puot să aduorm — legao sam u krevet sav skršen od kopanja, i ne mogu da zaspim [GPek] ◊ ma uĭt la lastari-șća, đesfrînț đi pĭatră, ș-ăm kađe grĭeu la ińimă — gledam ove mladice, skrljane od grada, i teško mi je na srcu 2. (psih.) klonuo duhom, skrhan osećanjima; krahnuo ◊ ĭa perit kopilu đi vina luĭ, șî ĭel tuot đesfrînt, s-a spînḑurat — dete mu je poginulo njegovom krivicom, i on se, sav skrhan, obesio [Por.] ∞ đesfrînźa  [Vidi]

1579  đevină  de vină  крив  đevină [akc. đevină] (pril.) — kriv, koji ima krivicu ◊ am katat trĭaba mĭa, șă nu mis đevină ńimika — gledao sam svoja posla, i nisam ništa kriv ◊ tuoț sînćem nuoĭ đevină — svi smo mi krivi ♦ var. đivină ♦ / đeza + vinăkrivica, „onaj koji snosi krivicu” [Por.] ♦ dij. var. vină [Hom.] ∞ vină  [Vidi]

1421  đimińață  dimineaţă  ујутро  đimińață2 [akc. đimińață] (pril.) — ujutro, u vreme jutra ◊ alaltîĭerĭ đimińață — prekjuče ujutro ◊ ĭerĭ đimińață — juče ujutro ◊ asta đimińață — ovo jutro ◊ în asta đimińață — jutros, ovog jutra ♦ sin. đesńață ◊ đimińață; mîńe đimińață — ujutro; sutra ujutro ◊ o s-îm vină lukratuori đimińață đinuapće — doći će mi radnici (sutra) ujutro rano ◊ ku sînataće, ńi veđem đimińață — u zdravlje, vidimo se ujutro ◊ mîńe đimińață pļakă la drum — sutra ujutro polaze na put ◊ păĭmîńe đimińață — preksutra ujutro [Por.] ♦ dij. var. đumińață [Mlava]  [Vidi]

1465  đin  din  из  đin (predl.) — 1. iz ◊ a ĭeșît đin kasă, șî s-a dus — izašao je iz kuće, i otišao 2. sa ◊ đin parća-ĭa vin nuvirĭ ńegri — sa one strane dolaze crni oblaci ♦ dij. var. dîn (Bačevica, Dobro Polje) [Crn.] ♦ / đi + în ♦ dij. var. dăn, dîn [Hom.][Mlava][Zvizd] ♦ dij. var. dim (Šipikovo) [Tim.]  [Vidi]

1463  đinuapće  de noapte  рано  đinuapće [akc. đinuapće] (pril.) — rano, u prvim jutarnjim časovima ◊ mîńe ma skuol đinuapće, kî ma duk în Buļuoț la piĭaț — sutra ustajem rano, jer idem u Boljevac na pijac [Crn.] ◊ đesńață m-am pumeńit prĭa đinuapće — jutros sam se prerano probudio ◊ mîńe vinu kîta măĭ đinuapće — sutra dođi malo ranije (ujutru) [Por.] ♦ / điod + nuapćenoć  [Vidi]

1551  đisfaśa  desface  расформирати  đisfaśa (ĭuo đisfak, ĭel đisfaśe) [akc. đisfaśa] (gl. p. ref.) — rasformirati, rasklopiti, raskinuti, rasparati 1. (za naprave) rasformirati, rasklopiti ◊ đisfakuĭ grapa đi s-o pućem înkarka-n kar — rasklopio sam drljaču da bismo je mogli natovariti na kola [Crn.] 2. (za odeću) rasparati ◊ baba đisfaśe điemper batrîn să îmļerćiaskă manuș đi ńepuot — baka para stari džeper da isplete unuku rukavice 3. (za odnose) raskinuti, razvrgnuti ◊ śe god faś, puoț să đisfaś; aĭ batrîń ku vuorba-ĭa a-nsamnat șî kînd s-a lasat đi vro vuorbă: a đisfakut vuorba đi vinḑare, đi nuntă, đi vrun lukru — što god praviš, možeš da pokvariš; stari su ovu reč koristili da označe i raskid nekog dogovora: raskinuli su dogovor o prodaju, o svadbi, o nekom poslu (Rudna Glava) ♦ sin. rasfaśa [Por.]   [Vidi]

1828  đivrĭame  devreme  раније  đivrĭame [akc. đivrĭame] (pril.) (komp.) — 1. ranije, pre nekog određenog vremenskog momenta, bez obzira na doba danavinu śe guod puoț măîĭ đivrĭame, kă avĭem mult đi lukru — dođi što god ranije možeš, jer imamo mnogo posla 2. predveče, pre nego što padne mrak ◊ oguaĭe vićiļi măĭ đivrĭame, să nu ńegurĭeḑ ku ĭaļe — izmiri stoku malo ranije, da ne omrkneš sa njom (Tanda) ♦ sin. învrĭame [Por.]  [Vidi]

1712  điźaba  degeaba  бадава  điźaba [akc. điźaba] (pril.) — badava, za džabe, bez para ili bez neke koristi; uzalud; budzašto ◊ điźaba a mĭers la șkuală — badava je išao u školu ◊ dakă vinḑ, nu da điźaba — ako prodaješ, nemoj davati za badava ◊ điźaba źabuță — banbadava [Por.] ♦ / điza + źababadava  [Vidi]

2038  fatuĭ  vătui  младо јаре  fatuĭ (mn.) [akc. fatuĭ] (i. m.) — (zool.) mlado jare ◊ ĭuo am treĭ fatuĭ, unu l-am skopit, să-l rańesk șî să-l taĭ, a doĭļa o să-l vind, a treĭļa o să-l las dă mińe dă domazluk — ja imam tri mlada jareta, jednog ću da uštrojim za tov, drugog ću prodati, a trećeg ću ostaviti za domazluk [Stig] ♦ dir. var. vatuĭ (Plavna) [Pad.], Rudna Glava [Por.] ∞ ĭed  [Vidi]

1841  fărbuit  fărbuit  офарбан  fărbuit (fărbuită) (mn. fărbuiț, fărbuiće) [akc. fărbuit] (prid.) — (color) 1. ofarban, obojenvinu sî vĭeḑ kum đi fumuos am fărbuit gardu — dođi da vidiš kako sam lepo ofarbao ogradu 2. (fig.) lažov, namazanko ◊ fuź đi ĭel, kî ĭe fărbuit đin tuaće părțîļi — beži od njega, jer je namazan sa svih strana (=svim bojama) [Por.] ∞ farbă  [Vidi]

4838  fiĭekînd  fiecând  било кад  fiĭekînd [akc. fiĭekînd] (pril.) — bilo kad ◊ ĭa-m spus să vină fiĭekînd kînd luĭ iĭ vińe — rekao sam mu da dođe bilo kad kad je njemu zgodno [Por.] ∞ fi  [Vidi]

4841  fiĭeśińe  fiecine  било ко  fiĭeśińe [akc. fiĭeśińe] (pril.) — bilo ko ◊ să vină fiĭeśińe, iĭ nu-ĭ sa pasă kă ĭe kasa ńisîruită — da dođe bilo ko, nju nije briga što joj je kuća nesređena [Por.] ∞ fi  [Vidi]

2284  fin  fin  кумче  fin (mn. fińi) (i. m.) — kumče ◊ dakă mi ĭel naș, kî ma bućeḑat, ĭuo sînt luĭ fin — ako je on meni kum, jer me je krstio, ja sam njemu kumče ◊ mîńe-m vin fińi miĭ în gostîĭe — sutra mi dolazi kumčad u goste ♦ supr. naș [Por.]  [Vidi]

1808  fîrîmatură  fărîmătură  озледа  fîrîmatură (mn. fîrîmaturĭ) [akc. fîrîmatură] (i. ž.) — (med.) ozleda, rana od povrede ◊ înga nu mi s-a vinđikat fîrîmatura la piśuor — još mi se nije zalečila ozleda na nozi ♦ var. farmătură (Tanda) ♦ var. fîrmatură (Crnajka) ♦ sin. lovitură, vîtamatrură [Por.] ∞ fîrîma  [Vidi]

2923  fîrșî  fârșî  завршити  fîrșî (ĭuo fîrșîăsk, ĭel fîrșîașće) [akc. fîrșî] (gl. p.) — završiti, dovršiti neku aktivnost ◊ dupa śe fîrșîăsk sapatu la mińe, vin sî ț-ažut șî fîrșîșć șî tu — kad završim kopanje kod mene, doći ću da ti da pomognem da završiš i ti ◊ đi pi fuga s-a fîrșît luna — brzo je protekao mesec ◊ ma mir kînd a fîrșît ĭel kil-aĭa ku rakiu, kă ĭerĭ în kilă a fuost măĭ mult đi žumataće — čudi me kad je on dovršio taj litar rakije, jer je juče u flaši bilo više od pola ◊ ăl fîrșîașće frika, kînd triĭaśe nuapća pi lînga morminț — preseče ga strah, kad noću prolazi pored groblja ♦ var. (inov.) sfîrșî ♦ sin. gaći [Por.]   [Vidi]

2052  flokan  flocan  четник  flokan (mn. flokań) [akc. flokan] (i. m.) — 1. (pej.) četnik, pripadnik četničkog pokreta za vreme Drugog svestkog rata ◊ rău a fuost đi vrĭamĭa đi rat, vin mńamțî: fuź, vin flokańi: fuź, vin părtizańi: fuź, nu șćiĭ đi kare s-ći pazășć — zlo je bilo za vreme rata, idu Nemci: bež’, idu četnici: bež’, idu partizani: bež’, ne znaš s koje strane da se čuvaš 2. (za čoveka) bradonja, koji pušta bradu i kosu ◊ đi bătrîńață uamińi nu sa ras șă nu sa tuns numa kînd a fuost în vrun žăļ mare, đi flokań lumĭa s-a ćemut — nekada se ljudi nisu brijali i šišali samo kada su bili u nekoj velikoj žalosti, od bradonja ljudi su se bojali 2. (za dlakavog psa) rundov ◊ nu m-am ćemut să fiu sîngur ku uoĭļi-n munće, kă am avut duoĭ flokań ku mińe — nisam se bojao da budem sam sa ovcama u planini, jer sam imao dva rundova sa sobom [Por.] ∞ fluok  [Vidi]

1863  fļuarță  fleoarţă  курвештија  fļuarță (mn. fļuorț) [akc. fļuarță] (i. ž.) — 1. (pej.) kurveštija, skitara, „laka” žena ◊ s-a lasat đi șkuală, șî s-a fakut o fļuarță guală — napustila je školu, i postala gola kurveštija 2. (fig.) mekušac, slabić; kilavko, „krpa” ◊ fļuarță đi uom, ar vinđa pi tatî-su đi duauă parîaļe — „krpa” od čoveka, prodao bi rođenog oca za dve pare ♦ var. fļuarkă [Por.]  [Vidi]

2308  foĭenfiu  fonfiu  винка  foĭenfiu (mn. foĭenfiĭe) [akc. foĭenfiu] (i. ž.) — (bot.) vinčica (vinca major) ◊ ku foĭenfiu babiļi dăskîntă — sa vinčicom babe vračaju [Zvizd] ∞ fonfiu  [Vidi]

2165  fonfiu  fonfiu  винка  fonfiu (mn. fonfiĭe) [akc. fonfiu] (i. s.) — (bot.) vinka, vinčica, baštensko cveće (vinca major) ◊ fonfiu ĭe fluare đin građină, ku fluorĭ vînîće șî ku frunḑă tare ka alu ĭađiră — vinka je baštensko cveće, sa plavim cvetovima i tvrdim listovima kao kod bršljana ♦ var. foĭonfiu (istočni deo Tande) ◊ țîn minće kă a fuost mult foĭonfiu pi lînga gard întraușa șkuoļi, da șî sa kînta un kînćik „Frunḑă vĭarđe, foĭonfiu” — sećam se da je mnogo vinke bilo pored ograde školskog dvorišta, a i pevala se jedna pesma „Zelen listak od vinčice”. [Por.] ♦ dij. var. foĭenfiu (Leskovo) [GPek]  (Ima umotvorina!)[Vidi]

1936  fuarfikă  foarfecă  маказе  fuarfikă (mn. fuarfiś) [akc. fuarfikă] (i. ž.) — (ret.) makaze, pribor za sečenje, šišanje ili strizanje ◊ ku fuarfiśiļi s-a tuns uoiļi, da șî uamińi — makazama su se strizale ovce, a i šišali ljudi ◊ fuarfiśiļi aĭ nuoștri a kumparat đi la țîgań — makaze su naši kupovali od Cigana ◊ fuarfiś đi taĭat la pļek — makaze sa sečenje lima ◊ fuarfiś đi taĭat la viĭe — makaze za rezanje vinograda ◊ fuarfiś đi kusut — šivaće makaze ♦ var. fuarfiś ◊ fuarfiśiļi au duauă masîaļe, șî la una îĭ sa ḑîśe fuarfikă — makaze imaju dva sečiva, i jedno zovemo „fuarfika” ◊ dîăm o parĭake đe fuarfiś — daj mi jedan par makaza (Tanda) [Por.]  [Vidi]

2257  fuśiĭe  fucie  фучија  fuśiĭe (mn. fuśiĭ) [akc. fuśiĭe] (i. ž.) — (tehn.) fučija, duguljast drveni sud za prenos tečnosti ◊ fuśiĭa ĭe vas lunguĭat, fakut đi duoź, ku kare Sîrbi a dus vin đi la Kraĭna — fučija je duguljast sud, izrađen od doga, kojim su Srbi donosilo vino iz Krajine ◊ aĭ nuoștri, kare avut fuśiĭ, a țînut în ĭiaļe oțîăt — naši, koji su imali fučije, držali su u njima sirće [Por.]   (Ima umotvorina!)[Vidi]

4404  guost  gost  гост  guost (mn. guoșć) [akc. guost] (i. m.) — gost, zvanica ◊ guost ĭe insă kare vińe kemată la vro gostîĭe — gost je osoba koja dolazi pozvana na neku svečanost ◊ numa la prazńik ĭe bun să vină guost ńikemat, kă sa krĭađe kă pi ĭel ăl duśe prazńiku, șî ĭe aratare kă prazńiku ažută lu kasa-ĭa — samo na slavu je dobro da dođe nazvani gost, jer se veruje da njega dovodi slava, i znak je da slava pomaže toj kući ◊ înkinaśuńa la prazńik înśape ku „Ĭertaț, guoșć la masă!” — metanisanje na slavi počinje sa „Praštajte, gosti za sofrom!” [Por.]  [Vidi]

2758  ispravi  isprăvi  завршити  ispravi (ĭuo ispravĭesk, ĭel ispravĭașće) [akc. ispravi] (gl. p. ref.) — završiti, svršiti neku radnju vin, kum ispravĭesk ku lukru — dolazim, čim završim sa poslom ◊ am ispravit lukru, akuma uđinăm — završili smo posao, sada odmaramo ♦ sin. gaći [Por.]  [Vidi]

2432  îndată  îndată  скоро  îndată [akc. îndată] (pril.) — (za vreme) skoro ◊ ț-a kriśit mum-ta să n-o așćieț, kă nu vińe îndată — poručila ti je majka da je ne čekaš, jer neće doći skoro ◊ (pej.) numa tu așćiată-l, îndată-ț vińe — samo ga ti čekaj, skoro će ti doći (=dockan, ili nikad) ◊ (komp.) măĭ îndată — skorije ◊ uĭtî-će să viń măĭ îndată śe puoț, kă avĭem lukru mult — gledaj da dođeš što skorije možeš, jer imamo mnogo posla ◊ (u izr.) đi-ntadă — šro pre, što ranije ◊ ar fi bun să vină kît đi-ndată — bilo bi dobro da dođe što pre [Por.]  [Vidi]

4653  înđisară  îndeseară  увече  înđisară [akc. înđisară] (pril.) — uveče ◊ a înbunat kă vińe înđisară la mińe — obećao je da će doći uveče kod mene ◊ așćată ibuomńiku să-ĭ vină înđisară, în kapu murguluĭ — čeka ljubavnika da joj dođe uveče, u sumrak ♦ sin. astară [Por.] ∞ sară  [Vidi]

5060  îngalḑî  încălzi  загрејати  îngalḑî (ĭuo îngalḑăsk, ĭel îngalḑașće) [akc. îngalḑî] (gl. p. ref.) — zagrejati, zagrejavati ◊ a fakut fuoku la kamin, ș-a îngalḑît oźaku bińe kă vin kopiĭi đ-a fară îngețaț đi frig — naložila je vatru na kaminu, i dobro zagrejala odžak, jer dolaze deca spolja smrznuta od hladnoće ◊ tare sa îngalḑît sî sa prindă la lukru șî sî sa muće în oraș — jako se zagrejao da se zaposli i preseli u grad ♦ / < în+kalḑî [Por.] ∞ kald  [Vidi]

2465  înka  încă  још  înka [akc. înka] (pril.) — još, još uvek ◊ înka odată — još jednom ◊ măĭ vinu înka odată, dakă kućeḑ — dođi još jednom, ako smeš ◊ đi la doktur înka ńimika — od lekara još uvek ništa (nikakvih vesti) ◊ dukî-sa drakuluĭ, înka nu la omorît? — nek idu dođavola, još ga nisu ubili!? ◊ (u izr.) duor înka — zar još ♦ var. înga (Rudna Glava), înkă (Tanda) [Por.] ♦ dij. var. nînkă (Aljudovo) [Mlava]  [Vidi]

2913  înkuaśa  încoace  овамо  înkuaśa [akc. înkuaśa] (pril.) — ovamo 1. (za pravac u prostoru) ka meni, ovamo, naovamovinu-n kuaśa, nu ći faśa surd — dođi ovamo, nemoj da se praviš gluv ◊ fuź înkuaśa, dakă vrieĭ sî skăpĭ đi potîrńiś — beži ovamo, ako hoćeš da utekneš poteri 2. (za vreme) događaj bliži nama ◊ tomobilu a ĭeșît înkuaśa, în vrĭamĭa lu dĭeda n-a șćut đi ĭel — automobil se pojavo ovamo, u dedino vreme nisu znali za njega ◊ dupa rat, înkuaśa — posle rata, naovamo ♦ (komp.) măĭ înkuaśa — još ovamo, još bliže nama ♦ supr. înkoluo [Por.]  [Vidi]

4242  înpreuna  împreună  заједно  înpreuna [akc. înpreuna] (pril.) — zajedno ◊ frumuos ĭe kînd lumĭa lukră đi sat tuot înpreuna — lepo je kad ljudi rade za selo sve zajedno ◊ a furat înpreuna, d-akum unu labdă vina unu la altu — krali su zajedno, a sada prebacuju krivicu jedan na drugoga ♦ / înpreuna < în preuna < pre + una [Por.]  [Vidi]

4602  însamna  însemna  означити  însamna (ĭuo însămn, ĭel însamnă) [akc. însamna] (gl. p. ref.) — označiti, obeležiti ◊ sa însamńaḑă śuava kînd sa puńe vrun sămn pi ĭel — označava se nešto kada se na to stavi neki znak ◊ așćetăm șumarĭu să vină să ńi însîamńe ļamńiļi đi taĭat — čekamo šumara da nam obeleži drva za seču [Por.] ∞ sămn   [Vidi]

3835  întrĭeg  întreg  цео  întrĭeg (întrĭagă) (mn. întrĭeź, întrĭaźe) [akc. întrĭeg] (prid.) — 1. ceo, sav, potpun ◊ lukru întrĭeg n-a țînut ńiś un śas — ceo posao nije trajao ni jedan sat ◊ bĭețîuosu, a vindut moșîĭa întrĭagă, ș-a ramas pi drumol mare — pijandura, prodao celo imanje i ostao na ulici ◊ pănă a fuost măĭ ćinîr, a țînut minće kînćiśiļi întrĭeg, d-akuma ļ-a zuĭtat đi tuot — dok je bio mlađi, pamtio je cele pesme, a sada ih je potpuno zaboravio 2. (fig.) normalan ◊ uom pļesńit, nuĭe întrĭeg — blesav čovek, nije normalan [Por.]  [Vidi]

3731  kapută  capută ?  торић  kapută (mn. kapuće) [akc. kapută] (i. ž.) — torić, manji tor ili obor za ovce ◊ kapută ĭe oborĭel înainća lu ușa strunźi, unđe s-adună uoiļi ș-așćată să vină la rînd đe muls — kaputa je mali obor ispred ulaza u tor, gde se skupljaju ovce i čekaju da dođu na red za mužu [GPek] ♦ sin. oborĭel [Por.] ∞ kap  [Vidi]

2907  kareguod  oricare  когод  kareguod [akc. kareguod] (pril.) — kogod, bilo ko ◊ să vină kareguod vrĭa, ĭuo đ-aiśa nu ma mut — nek dođe kogod hoće, ja se odavde ne pomeram ♦ var. karegud ♦ sin. fiĭekare [Por.] ∞ guod  [Vidi]

2445    că  јер   (vez.) — 1. jer ◊ nu puot să vin, kă mis kuprins ku lukru — ne mogu da dođem, jer sam zauzet poslom ◊ vunu ĭuta, kă mum-ta țî rău bolnavă — dođi brzo, jer ti je majka teško bolesna 2. te ◊ ăl luvară đin skurt, da ĭel, saraku: kă v-o fi, kă nu v-o fi, șî la urmă do spusă tuot — pritisnuli ga sasvim, a on, jadan; te oće biti, te neće biti, na kraju je priznao sve 3. da ◊ ma mir kum nu vĭeḑ tu kă ĭel minće — čudi me kako ne vidiš da on laže ♦ var. ◊ am uḑît kî tu n-aĭ fuost akoluo — čuo sam da ti nisi bio tamo [Por.]   [Vidi]

4662  kăńală  căneală  црнило  kăńală (mn. kăńeļe) [akc. kăńală] (i. ž.) — (izob.) 1. (color.) crnilo, crna boja ◊ a mĭers țîgańi pi đal ku kăneļe đi fărbuit lîna — išli su Cigani po brdima sa crnilom za bojenje vune ◊ țîgańi a vindut kăńală đi păr la muĭerĭ kare s-a fărbuit — Cigani su prodavali crnilo za kosu ženama koje su se farbale 2. zagoretina ◊ kăńala kare s-a prins pi fundu ćipsîĭi, s-a kurațat ku ļingura or ku kuțîtu — zagoretina koja se nahvatala na tepsiji strugala se kašikom ili nožem ♦ sin. śerńală [Por.] ∞ kăńi  [Vidi]

3691  kăśular  căciular  капаџија  kăśular (mn. kăśularĭ) [akc. kăśular] (i. m.) — (zast.) kapadžija ◊ kăśular ĭe uom kare faśe șă vinđe la kaśuļ — kapadžija je čovek koji izrađuje i prodaje kape [GPek] ∞ kaśulă  [Vidi]

5081  kîmpiĭe  câmpie  пољана  kîmpiĭe (mn. kîmpiĭ) [akc. kîmpiĭe] (i. ž.) — (geogr.) poljana ◊ kîmp ĭe luok unđe nuĭe padure, da kîmpiĭe ĭe kîmp lung — polje je mesto bez drveća, a poljana je dugačko polje [Por.] ∞ kîmp   (Ima umotvorina!)[Vidi]

2438  kît  cât  колико  kît, kîtă (pril.) (predl.) (zam.) — 1. (pril.) koliko ◊ kît a fi măĭ ramas pănă la urmă? — koliko li je još ostalo do kraja? ◊ spuńe kît mis datuorĭ, să plaćiesk șî sî ma duk bĭestrîga? — kaži koliko sam dužan, da platim i da odem bestraga? ◊ uĭće, kîtă lume s-adunat, ka la bîlś — gle, koliko se ljudi skupilo, kao na vašaru ◊ kîtă bańamă a fi strîvit, ńiś ĭel, saraku, nu șćiĭe — koliko li je novaca spljiskao, ni on, siroma, ne zna 2. (predl.) koliko ◊ śiare kît îț trîabe, nu măĭ mult — traži koliko ti treba, ne više ◊ pătura trăbe să fiĭe kît ĭe patu đi lung — ponjava treba da bude koliko je krevet dug ◊ să kumpirĭ moșîĭe pi kulme kît vĭeḑ ku uoki — da kupiš imanje na kosi koliko vidiš očima ◊ sî aļerź atîta kîtă pućarĭe aĭ — da trčiš toliko koliku snagu imaš 3. (zam.) koliko ◊ la kît sî vină (la kîće śasurĭ, pi śe vrĭame)? — u koliko da dođe (u koliko sati, u koje vreme)? ◊ kîtă vrĭame a trekut, da ĭel tuot țîńe minće — koliko je vremena prošlo, a on sve (=i dalje, još uvek) pamti ◊ a śerkat ĭel kît șî măĭ kît, ama nu ĭ-a mĭers la mînă — pokušao je on koliko puta, ali mu nije pošlo za rukom [Por.]   (Ima umotvorina!)[Vidi]

4032  kobi  cobi  призивати  kobi (ĭuo kobĭesk, ĭel kobĭașće) [akc. kobi] (gl. n.) — (rel.) prizivati zlu kob, slutiti ◊ lumĭa batrînă a kreḑut kă kînd vrun rău spuń pi nume, ăl kobĭeșć să-ț vină — stari ljudi su govorili da kad neko zlo pominješ po imenu, ti ga prizivaš da ti dođe ◊ pumeńeșć muarća, o kobĭeșć să-ț vină, pumeńeșć pi draku, ăl kobĭeșć să-ț vină — pominješ smrt, prizivaš je da dođe, pominješ đavola, prizivaš ga da dođe ◊ śe gud ĭe rău pi lumĭe, no-l pumeńi pi nume, kă-l kobĭeșć să-ț vină — što god je zlo na svetu, ne pominji ga po imenu, jer ga prizivaš da ti dođe ◊ nu numa kînd ḑîś, numa șî kînd faś śuava śe samînă la vrun rău, tu răo-la-l kobĭeșć — ne samo kad kažeš, nego i kad napraviš gest koji podseća na neko zlo, ti to zlo prizivaš ◊ kînd ći faś kĭoroman, kobĭeșć să kĭorășć, șî puaće șî sî kĭorășć — kad izigravaš slepca, prizivaš slepilo, i možeš da oslepiš [Por.]  [Vidi]

6339  konak  conac  конак  konak (mn. konaśe) (i. s.) — 1. kuća, stan, stanište ◊ pi Kulmĭa mare pļin đi konaśe, tuaće alu Avramuońi, viniț đin Rumîńiĭe — Velika kulma puna je kuća, sve pripadaju Avramovićima, doseljenicima iz Vlaške [Por.] 2. konačište, bivak, prenoćište ◊ a mînat vićiļi tuota ḑîua, ș-a fakut konak la Pĭatra galbină, întra Rnaglaua șă Ļiskuaua — terali su stoklu ceo dan, i napravili konačište na Žutom kamenu, između Rudne Glave i Leskova ♦ sin. toprak [GPek]  [Vidi]

5859  kumpara  cumpăra  купити  kumpara (ĭuo kumpîr, ĭel kumpîră) [akc. kumpara] (gl. p. ref.) — kupiti, kupovati ◊ sa kumpîră șî sa vinđe în ńigostoriĭe — kupuje se i prodaje u trgovini ◊ parințî ń-a kumparat bobuanță numa pi la bîlśurĭ — roditelji su nam kupovali bombone samo na vašarima ♦ sup. vinđa [Por.]  [Vidi]

3986  kunoskut  cunoscut  познаник  kunoskut2 (mn. kunoskuț) [akc. kunoskut] (i. m.) — poznanik, znanac ◊ nu sînćem ńiś un ńam, numa ńis kunoskuț đi la lukru — nismo nikakav rod, samo smo poznanici s posla ◊ așćată să-ĭ vină vrun kunoskut — čeka da mu dođe neki poznanik [Por.] ∞ kunoșća  [Vidi]

5923  kurața  curăța  чистити  kurața (ĭuo kurăț, ĭel kurîță) [akc. kurața] (gl. p. ref.) — čistiti, ljuštiti, komišati ◊ (med.) rana ĭe vinđikată kînd înśape sî sa kurîță zgaĭba șî să piśe sîngură — rana je zaceljena kad počne da se čisti krasta i da otpada sama ◊ sa kurîță krumpiĭi đi prinḑ — ljušte se krimpiri za ručak ◊ sa kurîță kukuruḑu đi giž — komiša sa kukuruz od komušina [Por.]  [Vidi]

4078  luń  luni  понедељак  luń (mn. luńe) (i. ž.) — (kal.) ponedeljak ◊ au đi gînd să înśapă ku lukru luńa śe vińe — misle da počnu sa radom idućeg ponedeljkavinu într-o luńe kînd îț vińe țîĭe — dođi u neki ponedeljak, kad je tebi zgodno ◊ luńa ĭe ḑîua luńi — ponedeljak je mesečev dan ◊ luń ĭe ḑîua ku kare înśape stamîna — ponedeljak je dan kojim počinje sedmica ◊ luńa trekută — prošli ponedeljak ♦ up. Luńa śuarîlor, Luńa pi Rusaļe, lună [Por.] ∞ stamînă   [Vidi]

2939  mik  mic  мали  mik (mikă) (mn. miś) (prid.) — mali ◊ kopil mik, are suoră mikă, amînduoĭ sînt kopiĭ miś — malo dete, ima malu sestru, oboje su mala deca ♦ supr. mare ♦ up. ńimik [Por.]  (Ima umotvorina!)[Vidi]

3074  mîkarauă  macara  направа  mîkarauă (mn. mîkarîaļe) [akc. mîkarauă] (i. ž.) — (tehn.) 1. naprava, skalamerija ◊ minće kî ĭe maĭstur, da a fakut, saraku, o mîkarauă, kare nuĭe đi ńimika — laže da je majstor, a skelepao je neku skalameriju koja nije ni za šta (Tanda) 2. sprava za vezivanje snopova ◊ đe mult s-a ļegat snuopi ku ćiĭu, la źanunkĭe, da dupa rat a izaflat aĭ nuoštri o mîkarauă, ļigatuare — nekada su se snopovi vezivali likom, na koleno, a posle rata naši su izmislili neku napravu, vezačicu ◊ în vrĭamĭa đi sîśarat, kum tata faśe vro mîkarauă, uodma o vinđe, șîn nuoĭ ĭară am ļegat snuopi ku mîna — u vreme žetve, čim otac izradi neku vezačicu, odmah je proda, i mi opet vezujemo snoplje rukama (Rudna Glava) [Por.]  [Vidi]

6115  moļidvă  agheazmă  света водица  moļidvă (mn. moļidve) [akc. moļidvă] (i. ž.) — (rel.) sveta vodica ◊ moļidva ĭe apă kare la Boćaḑă o śećașće popa, ș-o-nparće la kređințuoșî kare în ḑîua-ĭa vin adîns dupa ĭa — sveta vodica je voda koju na Bogojavljanje očita sveštenik, i deli vernicima koji tog dana dolaze posebno zbog nje ◊ aĭ miĭ ńiśkînd nu s-a dus la bisîarikă, numa kîćodată mama sa duśa dupa moļidvă, să stropĭaskă vićiļi đi buaļe — moji nikad nisu išli u crkvu, samo je baba ponekad odlazilla da uzme svetu vodice, da škropi stoku protiv bolesti ♦ sin. apă sfîntă [Por.]  [Vidi]

3922  motîrșî  motroși  петљати  motîrșî (ĭuo motîrșăsk, ĭel motîrșiașće) [akc. motîrșî] (gl. p. ref.) — petljati, majati, zamajavati ◊ nu puaće să vină điluok, kă măĭ are să motîrśaskă pi lînga un kar — ne može da dođe odmah, jer ima još da petlja oko nekih kola ◊ a motîrșîto ku vuorbe guaļe, pănă nu ĭ-a krapat uoki ku kare are trĭabă — zamajavao ju je praznim pričama, dok joj nije puklo pred očima s kim ima posla [Por.]  [Vidi]

5282  mult  mult  много  mult (multă) (mn. mulț, mulće) [akc. mult] (prid.) — mnogo ◊ mulće kare-śe a pitrekut pista kap — mnogo koje-šta je preturio preko glave ◊ nu ĭ-a trăbuit mult đi sî sa mîńiĭe rău— nije mu trebalo mnogo pa da se opasno naljuti ◊ multă vină ĭ-a bagat lumĭa — ljudi su ga mnogo krivili ♦ supr. puțîn [Por.]  [Vidi]

6267  must  must  шира  must (mn. musturĭ) (i. s.) — šira ◊ mustu ĭe vin dulśe, kare a putut să bĭa șî kopiĭi— šira je slatko vino, koje su mogla da piju i deca ◊ Rumîńi đin Porĭeśa s-a dus la Kraĭna să lukre la kuļesu viĭi, nu pi bań, numa pi must kare ļ-a trăbuit ka vinu đi prazńik — porečki Vlasi išli su u Krajinu da rade na berbi grožđa, ne za pare, nego za širu, koja im je trebala kao vino za slavu [Por.]  [Vidi]

3408  napastă  năpastă  клевета  napastă (mn. napașće) [akc. napastă] (i. ž.) — kleveta, lažna optužba ◊ napastă ĭe kînd a ĭevi baź vina la vrunu kare nuĭe đevină — kleveta je kada javno okriviš nekog ko nije kriv ◊ đi napașće grĭaļe șî la sud amunka đi apirĭ — od teških kleveta i na sudu se s mukom braniš (Rudna Glava) ◊ napasta ĭe măĭ rîa đikît ś-o faś — kleveta je teža od dela (Topolnica) [Por.] ∞ napastî  [Vidi]

5245  napastîĭe  năpastie  клеветање  napastîĭe (mn. napastîĭ) [akc. napastîĭe] (i. ž.) — (izob.) klevetanje, sumnjičenje ◊ napastîĭe ĭe kînd baź vină la-l ńevinuit — klevetanje je kad bacaš krivicu na nevinoga [Por.] ∞ napastî   [Vidi]

4864  naplaț  năplaț  наплатак  naplaț (mn. naplațurĭ) [akc. naplaț] (i. s.) — (tehn.) naplatak ◊ naplațu ĭe un parśel đi ruată đi kar — naplatak je deo kolskog točka ◊ naplațu ĭe strîmb ka luna ćinîră, șă śopļit în patru mukĭ — naplatak je kriv kao mlad mesec, i istesan je na četiri ćoška ◊ naplațu sa ļagă unu đi altu ku pișļagă — naplaci su vezani jedan za drugi klinom ◊ într-o ruată đi kar vin patru, śinś or șasă naplațurĭ — u jednom kolskom točku ide četiri, pet ili šest naplataka ◊ naplațurļi înkeĭaće fak o ruată, pi kare sa puńe śerku — povezani naplaci čine točak, na koji se stavlja šina ◊ tuot naplațu are doă spiță, kare-l ļagă ku kîpațina ruoțî — svaki naplatak ima dva paoka, koji ga povezuju sa glavčinom točka ♦ up. ruată [Por.]  [Vidi]

2056  nămituorĭ  nămitor  најамник  nămituorĭ (mn. nămituorĭ) [akc. nămituorĭ] (i. m.) — (zast.) najamnik, unajmljenik, čovek angažovan za neki privremeni posao; nadničar ◊ nămituorĭu ĭe sîpatuorĭ kare sapă kukuruḑu înprumut: ĭel sapă la mińe, ĭuo sîăp la ĭel — najamnik je radnik koji okopava kukuruz u zajam: on kopa kod mene, ja kopam kod njega ♦ var. ńimituorĭ ◊ đimińață îm vin ńimituori la sapat la kukuruḑ — sutra ujutru mi dolaze nadničari na okopavanje kukurza [Por.] ♦ dij. var. nimituorĭ [akc. nimituorĭ] (Plavna) [Pad.] ∞ năĭmi  [Vidi]

3409  năpăstui  năpăstui  клеветати  năpăstui (ĭuo năpăstuĭesk, ĭel napăstuĭe) [akc. năpăstui] (gl. p. ref.) — klevetati, oklevetati, iznositi neistinu o nekome ◊ rîa ļimbă are, năpăstuĭașće pi fiĭe kare đi fiĭe śe, fara vină, fara ńimika — opak jezik ima, oklevetaće svakog za bilo šta, bez krivice, bez razloga [Por.] ∞ napastă  [Vidi]

5808  nîmeńi  numeni  наменити  nîmeńi (ĭuo nîmeńesk, ĭel nîmeńașće) [akc. nîmeńi] (gl. p. ref.) — (rel.) namenjivati na daći; deliti ◊ la pomană sa nîmeńașće la-l muort tuot śi ĭe sprimit đi ĭel, đi la kolaś pănă la țuaļe — na daći se pokojniku namenjuje sve što je za njega spremljeno, od kolača do odeće ◊ śe guod sa nîmeńașće, sa ĭa-n mînă, sa țukă șî sa ḑîśe să fiĭe la-l muort, în śaso-la să vină șî să primĭaskă — šta god se namenjuje, uzme se u ruku, poljubi i kaže se neka to bude pokojnikovo, u taj čas da dođe i da to primi [Por.] ♦ dij. var. numi (Malajnica) [Pad.] ♦ dij. var. meńi (Jasikovo) [GPek]  [Vidi]

3443  Ńamț  neamţ  Немац  Ńamț (mn. Ńemț) [akc. Ńamț] (i. m.) — Nemac, pripadnik nemačkog naroda ◊ đi vramĭa đi ratu-sta, nuoĭ am fuźit đi tuoț: vin Ńamțî - fuź, vin flokańi - fuź, vin partizańi - ĭară fuź — za vreme ovog rata, mi smo bežali od svih: dođu Nemci - beži, dođu četnici - beži, dođu partizani - opet beži ♦ var. Mńamț ♦ sin. Gĭermîn ♦ up. Ńemțîĭe, Ńemțuaĭkă [Por.]  [Vidi]

5247  ńevinuit  nevinovat  невин  ńevinuit (ńevinuită) (mn. ńevinuiț, ńevinuiće) [akc. ńevinuit] (prid.) — (ret.) nevin ◊ ńevinuit ĭe uom fara vină — nevin je čovek bez krivice ♦ up. vină [Por.]  [Vidi]

6104  ńigustuorĭ  negustor  трговац  ńigustuorĭ (mn.) [akc. ńigustuorĭ] (i. m.) — trgovac stokom; preprodavac; nakupac ◊ ńigustuori vin đin lumĭa albă la nuoĭ pi la bîlśurĭ, kumpîră viće ĭepćin, șă ļi mînă unđe ļi va mîna, unđe ļi vind măĭ skump — trgovci dolaze iz belog sveta kod nas na vašare, kupuju stoku jeftino, i teraju je ko zna gde, gde je prodaju skuplje ♦ var. ńegustuorĭ [Por.]   [Vidi]

6108  ńikurațat  necurățat  неочишћен  ńikurațat (ńikurațată) (mn. ńikurațaț, ńikurațaće) [akc. ńikurațat] (prid.) — neočišćen ◊ nuś ńikurațaće sa vind mult măĭ ĭepćin đikît aļi kurațaće — neočišćeni orasi se prodaju mnogo jeftinije nego očišćeni ♦ supr. kurațat [Por.] ∞ kurața   [Vidi]

5549  ńiļiu  nelei  велики левак ?  ńiļiu (mn. ńiļiĭ) [akc. ńiļiu] (i. m.) — veliki levak ◊ ńiļiu ĭe tolśerĭ mare đi ļemn, fakut ka postaua ku țauă la fund, șî ku ĭel sa împlă butuoĭ mare ku vin or ku rakiu — veliki levak je napravljen od drveta u obliku korita sa cevkom na dnu, i služi da se u veliko bure sipa vino ili rakija [Por.] ♦ dij. var. ńeleĭ (Korbovo) [Dun.] ∞ tolśerĭ   [Vidi]

2364  obļiagă  obleagă  обложина  obļiagă (mn. obļieź) [akc. obļiagă] (i. ž.) — 1. obložina*, obradivo zemljište ostavljeno da leži, da odmara ◊ obļiagă ĭe pomînt, lasat un ań ńimuśit — obložina je zemljište, ostavljeno godinu dana neobrađeno ◊ luoku sa faśe obļiagă kînd uomu nu puaće să-l are, kî n-a fuost vrĭamĭa bună (a ploĭat una-ntruuna), or n-ažuns, or a murit śińiva đin kasă pă n-avut ku kare — njiva se pretvara u obložinu kada čovek ne može da je obradi, zato što nije bilo dobro vreme (neprekidno je padala kiša), ili nije stigao, ili mu je neko umro iz kuće pa nije ima s kim ◊ ano-la kînd nu sa muśiașće, obļiaga ĭe pașuńe; dakă sa lasă măĭ mulț ań, ĭa sa înļiveḑîașće; la urmă, porńiesk spińi, vin pănă la pragu kășî — one godine kada se ne obrađuje, obložina je pašnjak; ako se ostavi više godine, ona postane livada; na kraju, nikne trnjak, koji dođu do kućnog praga 2. čest toponim, zvano mesto ◊ mulće luokurĭ la rumîń sa kĭamă obļiagă, măĭ đies: Obļaga Mikă, Obļaga Mare — mnoga mesta se kod Vlaha zovu Obložina, najčešće: Mala Obložina, Velika Obložina [Por.]  (Ima umotvorina!)[Vidi]

3060  okituor  ochitor  осматрач  okituor (mn. okituorĭ) [akc. okituor] (i. m.) — (zast.) osmatrač, stražar; nišandžija; strelac ◊ okituorĭu a fuost în ćimpol turśiesk uom adîns aļes să șadă la okituare, să prăfiră în tuaće părțîļi șî să ivaskă kînd bagă sama kă vin turśi — osmatrač je bio u tursko vreme čovek posebno izabran da sedi na osmatračnici, da osmatra na sve strane, i da javi kad primeti da dolaze Turci ◊ okituor a putut să fiĭe numa uom vićaz, kare avut uokĭu uļuluĭ, fuga kaluluĭ, sama ĭepurluĭ, șî zbĭerîtu śerbuluĭ — osmatrač je mogao biti samo hrabar čovek, koji je imao oko orla, brzinu konja, oprez zeca, i riku jelena [Mlava] ∞ uokĭ   (Ima umotvorina!)[Vidi]

4966  olar  olar  грнчар  olar (mn. olarĭ) [akc. olar] (i. m.) — grnčar ◊ olarĭu ĭe uom kare faśe șî vinđe vasurĭ đi pomînt — grnčar je čovek koji pravi i prodaje sudove od zemlje ◊ olar kare a trait mult ș-a fuost kunoskut, a lasat poļikră „olar” la ńepuoțî luĭ — grnčar koji je živeo dugo i bio poznat, ostavio je nadimak „olar” svome potomstvu [Por.] ∞ uală  [Vidi]

6006  opinkarĭ  opincar  опанчар  opinkarĭ (mn. opinkarĭ) [akc. opinkarĭ] (i. m.) — opančar ◊ opinkarĭu ĭe uom kare ĭe maĭstur să fakă la opinś đi gumă — opančar je čovek koji je majstor za izradu gumenih opanaka ◊ opinkari a trait ș-a lukrat pin orașă, da opinśiļi a vindut pi la bîlśurĭ pin saće — opančari su živeli i radili po varošima, a opanke su prodavali na vašarima po selima [Por.] ∞ opinkă  [Vidi]

2882  pașćauă  pască  ускршња причест  pașćauă (mn. pașćiaļe) [akc. pașćauă] (i. ž.) — (rel.) 1. uskršnja pričest ◊ pașćaua ĭe mistakatură đi urḑîkă, uou fĭert, fluare đi kuorn, pîńe șî vin, fakută într-un par — uskršnja pričest je mešavina koprive, kuvanog jajeta, drenovog cveta, hleba i vina, spravljena u jednoj čaši ◊ pașćaua sa ĭa đi triĭ uorĭ pi gļiĭe, pusă đinuntru dupa pragu kășî — uskršnja pričest uzima se tri puta, na busenu trave stavljenog sa unutrašnje strane kučnog praga ◊ faś kruśe, ĭaĭ pașćaua ku ļingura șă ći-ntuorś pi gļiĭa-ĭa đi la đirĭapta la stînga; așa faś đi triĭ uorĭ — prekrstiš se, uzmeš uskršnju pričest kašikom i okreneš se na busenu s leva udesna; tako učiniš tri puta ◊ kînd ĭaĭ pașćaua șă ći-ntuorś a triļa uorĭ, sărĭ đi pi gļiĭe pista prag kît puoț măĭ mult, să-ț mĭargă tuot înainće — kad uzmeš uskršnju pričest i okreneš se treći put, skočiš sa busena preko praga koliko možeš više, da ti sve ide u napredak 2. uskršnji kolač ◊ pașćaua sa plumađiașće sîmbîta, înainća lu Pașć — uskršnji kolač se mesi u subotu pre Uskrsa ◊ pașćaua are śerk, pi kolak ĭe pusă kruśa ku un uou fîrbuit în tuot kîmpu, da-n mižluok ĭe pus un uou pruaspîd — uskršnji kolač ima obruč, na kolaču je krst sa po jedim ofarbanim jajetom u svakom polju, i jednim sirovim jajetom u sredini ◊ pașćaua în ḑîua Pașćuluĭ sa dă đi pomană la Ḑîna lu Pașć, la Dumńeḑîu, la Maĭka Prĭastîśe șî la Isukrst — uskršnji kolač se na dan Uskrsa namenjuje Boginji Uskrsa, Gospodu Bogu, Majci Prečistoj i Isusu Hristu ◊ pașćaua sa manînkă a triĭļa ḑî dupa Pașć, kînd sa dă kîta đin ĭel șî la viće — uskršnji kolač jede se treći dan po Uskrsu, kada se od njega malo nakrmi i stoci [Por.] ∞ Pașć  [Vidi]

4944  paśe  pace  мир  paśe [akc. paśe] (i. m.) — mir, spokojstvo ◊ nuoĭ ku tuoț traim în paśe — mi sa svima živimo u miru ◊ rumîńi kînd sa-ntîńesk, dau mîna șî ḑîk „în paśe”, arată kă vin ńiarmaț, în vuoĭa bună — Vlasi kad se sretnu, pružaju ruku i kažu „u miru”, što znači da dolaze nenaoružani, s dobrom namerom ◊ kopiĭi miś nu măĭ stau pi paśe — mala deca nikad ne miruju [Por.]  [Vidi]

4084  pașćiță  păștiţă  жута шумарица  pașćiță (mn. pașćiț) [akc. pașćiță] (i. ž.) — (bot.) žuta šumarica (Anemone ranunculoides) ◊ la Pașći domaćinu să spală pe okĭ șî să duśe șî ĭa o floarĭe đe măr, ș-o urḑîkă, șî floarĭe đe kuorn, ș-o buruĭană, pașćiță o kĭamă — na Uskrs domaćin se umije, i ode da uzme cvet jabuke, jednu koprivu, cvet drena i jedan cvet koji se zove žuta šumarica ◊ șî ĭa un ou roșu șî puńe aśi în strakină, șî puńe kîta vin, șă mursîkă, șî tokĭaḑă tot, sî să fakă papară în strakină — i uzme jedno crveno jaje i stavi ga u panicu i sipa malo vina, i sve to zgnječi da se u panici napravi kaša ◊ dupa aĭa puńe un ou roșu în sîn, ĭa sakurĭa șî sa duśe în livađe, puńe sakurĭa žos, stă pe ĭa ku piśoarļi, sa întoarśe kătră răsărit șî faśe kruśe — posle toga stavi jedno crveno jaje u nedra, uzme sekiru i ode na livadu, stavi sekiru na zemlju, stane na nju nogama, okrene se ka istoku i prekrsti ◊ șî pļakă un paș înainće ku piśoru ăl đirept șî ĭar faśe kruśe, đe tri orĭ așa — i krene jedan korak napred desnom nogom, i opet se prekrsti, i tako tri puta [Crn.] ∞ Pașć  [Vidi]

5418  păs  păs  брига  păs (mn. păsurĭ ?) (i. s.) — briga ◊ nu mi păs vrĭava ĭel să vină or nu — nije me briga hoće li on doći, ili ne [Stig] ♦ dij. sin. grižă [Por.]  [Vidi]

6215  pităriĭe  pitărie  пекара  pităriĭe (mn. pităriĭ) [akc. pităriĭe] (i. ž.) — (izob.) pekara ◊ s-a dus la pităriĭe să kumpire pită, șî înga nuĭe să vină — otišao je u pekaru da kupi hleb, i još ga nema da dođe [Pad.] ∞ pită  [Vidi]

2221  pîrporiță  pârpăriţă  паприца  pîrporiță (mn. pîrporiț) [akc. pîrporiță] (i. ž.) — (tehn.) paprica 1. drvena ili metalna poluga na vrhu vodeničkog vretena ◊ pîrporița sa puńe supt pĭatra muori a đi sus, într-o gaură skobită pi masura ĭeĭ în pĭatră, șî-n ĭa sa bagă vîru fusuluĭ, șă învîrćiașće pĭatra — paprica se stavlja pod gornji vodenički kamen, u jedno ležište izdubljeno u kamenu po njenoj meri, i u nju ulazi vrh vodeničkog vretena i okreće kamen ◊ pîrporița akuma sa faśe đi fĭer, da đimult a fuost đi ļiemn, șî aĭa la uńi luokurĭ đin duauă blanuță pusă-n kruś, să fiĭe măĭ țapîn — paprica se danas pravi od gvožđa, a ranije je bila od drveta, i do od dve drvene daščice postavljene unakrst, da bude jače (Rudna Glava) ♦ sin. gižăĭ (Tanda) 2. korice, drveni žljeb ispod vodeničnog koša ◊ pîrporița ĭe žgĭab đi ļiemn ļegat supt kuoš, în kare vin buobiļi đin kuoș, șî pi kare ăl zgîndură śuokîtu sî piśe buobiļi-n gaura pĭetri — paprica je drveni žljeb vezan ispod koša, u koji dolaze zrna iz koša, i koga trese čeketalo da bi zrna padala u otvor vodeničnog kamena (Tanda) [Por.] ∞ muară  (Ima umotvorina!)[Vidi]

5137  pîșkovit  pâșcăvit  гњио  pîșkovit (pîșkovită) (mn. pîșkoviț, pîșkoviće) [akc. pîșkovit] (prid.) — (o voću) gnjio ◊ s-a dus ku puame pîșkoviće la piĭaț, șă n-a vindut ńimika — otišao je na pijac sa gnjilim voćem, i nije prodao ništa [Por.] ∞ pîșku  [Vidi]

5623  pļușći  pleoști  спљоштити  pļușći (ĭuo pļușćiesk, ĭel pļușćiașće) [akc. pļușći] (gl. p. ref.) — spljoštiti ◊ a trekut ku karu pista troaka ku vin, ș-a pļușćito đi tuot — prešao je kolima preko tkve sa vinom, i spljoštio je skroz ♦ sin. turći [Por.]  [Vidi]

3029  prafira  prefira  одмеравати  prafira (ĭuo prafir, ĭel prafiră) [akc. prafira] (gl. p.) — odmeravati pogledom, merkati, ispitivački posmatrati ◊ uom ńikunoskut ma prafiră đi la kap pănă la piśuare, parke mis vakă đi vindut — nepoznat čovek me odmerava od glave do pete, kao da sam krava za prodaju ◊ ma va prafira kît vrĭa, fața nu-m vĭađe — može me merkati koliko hoće, lice mi neće videti [Por.]  [Vidi]

5281  prĭamult  preamult  превише  prĭamult (prĭamultă) (mn. prĭamulț, prĭamulće) [akc. prĭamult] (prid.)(pril.) — previše, suviše ◊ prĭamulț ań avut đ-așa kopilariĭe ś-a fakut — previše godina je imao za takvu detinjariju koju je učinio ◊ prĭamult așćetat să vină vrunu — previše je čekao da neko dođe [Por.] ∞ mult  [Vidi]

5864  provindut  revândut  препродат  provindut (provindută) (mn. provinduț, provinduće) [akc. provindut] (prid.) — preprodat ◊ provindut ĭe fiĭe śe śe ĭe kumparat đi la unu șî ĭe vindut la altu — preprodato je bilo šta što je kupuljeno od jednog i prodato drugome [Por.] ∞ vinđe   [Vidi]

5863  provinḑare  revindere  препродаја  provinḑare (mn. provinḑărĭ) [akc. provinare] (i. ž.) — preprodaja, preprodavanje ◊ ńigustuori kumpîră vićiļi nuaștre la bîlśurĭ numa đi provinḑare — trgovci kupuju našu stoku na vašarima samo za preprodaju [Por.] ∞ vinđe  [Vidi]

5862  provinđe  previnde  препродати  provinđe (ĭuo provind, ĭel provinđe) [akc. provinđe] (gl. p. ref.) — preprodati, preprodavati ◊ ĭel nu faśe ńimik aluĭ, numa provinđe marfă lu tuoĭa — on ne pravi ništa svoje, samo preprodaje tuđu robu [Por.] ∞ vinđe  [Vidi]

3248  puća  putea  моћи  puća (ĭuo puot, ĭel puaće) [akc. puća] (gl.) — moći, biti sposoban ◊ să veđem, om puća rîđika aĭa numa nuoĭ, or sî măĭ katăm pi vrunu — da vidimo, hoćemo li moći da dignemo to sami, ili da potražimo još nekog ◊ puot, nu puot, aĭa mi, alta nuĭe — mogu, ne mogu, to mi je, drugo nema ◊ śe sa puaće, sa puaće, śe nu sa puaće, nu sa puaće, șî gata — što se može, može, što se ne može, ne može, i gotovo [Por.] ◊ nu poś să vin kă mis bolnăv [akc. bolnăv] — ne mogu doći jer sam bolestan (Mustapić) [Zvizd]  [Vidi]

5503  puĭ  pui  пиле  puĭ (mn. puĭ) [akc. puĭ] (i. m.) — 1. (zool.) pile; mladunče ◊ puĭ măĭ đes sa ḑîśe la-ĭ śe sa klośesk đin uauă — piletom se najčešće zovu mladunci koji se legu iz jaja ◊ kluoța ku puĭi — kvočka s pilićima ◊ mîța are patru puĭ — maca ima četiri mladunca (mačića) ◊ žuavińiļi aļi sîrbaćiśe au puĭ, kare tare pazăsk pănă nu krĭesk să puată sîngurĭ sî sa arańaskă — divlje životnje imaju mladunce koje jako čuvaju dok ne odrastu, da mogu sami da se hrane 2. (folk.)(fig.) dete; devojka, draga osoba; ljubavnica vin la naĭka, puĭu mĭeu, să vĭeḑ kum naĭka țukă (folk.)— dođi bati, pile moje, da vi’š kako baja ljubi 3. (folk.) šara, ornaments-a țasut pătura au trasta ku puĭ în tuaće fĭelurĭ — tkale su se ponjave ili torbe sa šarama raznih vrsta ♦ sin. braḑ [Por.]  [Vidi]

5126  rakuare  răcoare  свежина  rakuare (i. ž.) — (o klimi) svežina; hladovina ◊ țîńe ușa đeșkisă să vină rakuare đ-afară — drži vrata otvorena da uđe svežina spolja ◊ umbra supt ļemn faśe rakuare bună đi ođińit — senka pod drvetom pravi hladovinu dobru za odmor [Por.] ∞ rîaśe  [Vidi]

2167  ramńik  coada-șoricelului  хајдучка трава  ramńik (mn. ramńiś) [akc. ramńik] (i. m.) — (bot.) hajdučka trava, hajdučica, kostrijet, ravan, roman, romonika (Achillea millefolium) ◊ la ramńik sa kuļiaźe fluarĭa, șî đin ĭa sa fĭarbe ćiaĭ, kare ĭe bun đi măĭ mulće buaļe — od hajdučke trave bere se cvet, i od njega se kuva čaj, koji je dobar za razne bolesti ◊ đemult ku ramńiku a vinđikat fîrîmaturĭ: taĭatură, lovitură, frîntură, da uoțî șî înpușkatură — nekada su hadjučkom travom zaceljivane rane: posekotinu, povredu, prelom, a hajduci i puščanu ranu ♦ sin. ĭarba-uoilorovčja trava (Rudna Glava) [Por.]   [Vidi]

2529  raśiao  răcilă  рачило  raśiao (mn. raśiaļe) [akc. raśiao] (i. ž.) — račilo, mamac za rakove ◊ raśiao ĭe momĭală đe prins raśi — račilo je mamac za hvatanje rakova ◊ raśiao ĭe un bît lu kare-ĭ un kapatîĭ învăluit ku lîna, da-n ĭe sînt bagaće rîme; baź bîto-la în apă ku raś, ĭeĭ vin la rîme șî sa-nkîlśesk în lînă — račilo je štap čiji je jedan kraj uvijen u vunu, a u nju su stavljene gliste; nabiješ taj štap u vodu sa rakovima, oni dođu na gliste, i upetljaju se u vunu [Buf.] ∞ rak  [Vidi]

4385  rostî  rosti  уредити  rostî (ĭuo rostăsk, ĭel rostîașće) [akc. rostî] (gl. p.) — urediti, srediti ◊ a lasato mumî-sa să rostîaskă kasa, kă vin guoșći, da ĭa s-a dus în proîmblare — ostavila je majka da sređuje kući, jer dolaze gosti, a ona je otišla u šetnju ◊ kasa rostîtă ĭe fața muĭeri — sređena kuća je lice žene [Por.] ∞ ruost  [Vidi]

2119  rozăv  rozăv ?  розе  rozăv (rozăvă) (mn. rozăvĭ, rozăve) [akc. rozăv] (prid.) — (color) (ret.) roze, ružičast ◊ miĭe îm plaśe vin rozăv — meni se sviđa roze vino ♦ var. rozaćik [GPek]  [Vidi]

4914  ruata muori  roata morii  воденични точак  ruata muori [akc. ruata muori] (sint.) — (tehn.) vodenični točak; kolo ◊ ruata muori ĭe ka ruata đi kar, numa śe în luok đi șpiță, are ăripĭ fakuće ka ļingura, șî-nțapaće în kîpațînă pin kare trĭaśe fusu muori — vodenični točak je sličan kolskom točku, samo što umesto paoka ima krilca u obliku kašike, uglavljene u glavčinu, kroz koju prolazi vodenično vreteno ◊ ruata muori ĭe întarită ku śerk, kare țîńe ăripiļi strînsă în kîpațînă — vodenični točak je ojačan obručem, koji drži krilca čvrsto na glavčini ◊ în ruata muori baće vîžuoĭu api đin butuoń, șî-nvîrćașće fusu muori, kare întuarśe pĭatră đi sus, śe maśină — u vodenični točak bije mlaz vode iz badnja, i okreće vreteno koje vrti gornji kamen što melje ◊ nuĭe tuot una în śe parće sa-nvîrćașće ruata muori, la muară lu kare pĭatra sa-nvîrćașće în stînga, vin vrăžîtuoriļi șî ĭau apă đi-ntorsură — nije svejedno na koju stranu se okreće vitlo, na vodenicu čiji se kamen obrće u levo, dolaze vračare i uzimaju vodu za vraćanje čini ◊ la mulće muorĭ în vrĭamĭa đi Tita ruata s-a fakut đi fĭer — na mnogim vodnicama u vreme Tita vodenično kolo je izrađeno od gvožda [Por.] ∞ muară  [Vidi]

4003  rușînat  rușinat  постиђен  rușînat (rușînată) (mn. rușînaț, rușînaće) [akc. rușînat] (prid.) — postiđen, posramljen, osramoćen ◊ aĭa ĭe rușîńe mare, tuot satu ĭe rușînat — to je velika bruka, celo selo je osramoćeno ◊ đi śe să fiĭe rușînat, fara ńiś o vină — zašto da bude osramoćen, bez ikakve krivice [Por.] ∞ rușîńe  [Vidi]

4811  sforarĭ  sforar  ужар  sforarĭ (mn. sforarĭ) [akc. sforarĭ] (i. m.) — užar ◊ sforarĭ ĭe maĭsturu kare faśe la sfuorĭ — užar je zanatlija koji pravi užad ◊ sforarĭ a fuost numa pin orașă, đi unđe a veńit pin saće la bîlśurĭ să vindă la sfuorĭ — užara je bilo samo po varošima, odakle su dolazi u sela na vašare da prodaju užad [Por.] ∞ sfuară  [Vidi]

4206  sigurat  sigurat  сигурно  sigurat1 [akc. sigurat] (pril.) — sigurno ◊ nu ma zauĭt, vin sigurat — neću zaboraviti, dolazim sigurno [Por.]  (Ima umotvorina!)[Vidi]

3401  skalan  scălan  вешовка  skalan (mn. skalań) [akc. skalan] (i. m.) — 1. vešovka*) ◊ skalan sa kĭamă duauă druź đi kukuruḑ ļegaće ku gižîļi una đi alta — vešovka je veza između dva klipa kukuruza, vezana šašom jedan za drugi ◊ kukuruḑu aļes đi samînță s-a ļegat skalan șî s-a atîrnat supt strĭeșînă sî sa ușće măĭ bińe — kukuruz odabran za seme vezivao se u vešovke i kačio pod nadstrešnicu da se bolje suši 2. grozd ◊ kopiĭ stau skalan atîrnaț pi gard, șî sa uĭtă la luoptă — deca vise na ogradi okačena ko grozd, i gledaju fudbal ◊ a kuļes viĭa, da n-a dus un skalan đi strugurĭ sî đa la kopiĭ — obrao vinograd, a deci nije doneo ni vezicu grožđa ♦ sin. gramadă, șîr [Por.] ∞ kukuruḑ   (Ima umotvorina!)[Vidi]

4781  skripsuare  scris  запис  skripsuare (mn. skripsuorĭ) [akc. skripsuare] (i. ž.) — (ret.) zapis, spis, tekst, pismo ◊ a fakut vro skripsuare ku furiș, ș-a trîmĭeso pi pîkurarĭ la uoț în padurĭe, să fugă kă vin potîrńiśi bugarilor să-ĭ omuară — napisao je pismo u potaji i poslao ga preko čobana odmetnicima u šumu, da beže jer ide bugarska potera da ih ubije ♦ sin. karće [Por.] ∞ skriĭa  [Vidi]

4157  skrisă  scrisă  судбина  skrisă2 (mn. skrisă) [akc. skrisă] (i. ž.) — (rel.) sudbina, usud; zapis; fatum ◊ skrisa la uom sa faśe la nașćire, kînd vin triĭ ursatuorĭ șă-ĭ ursaḑă traĭu-n trĭeg — sudbina čoveka određuje se na rođenju, kad mu dođu tri suđaje i presude mu ceo život ◊ đi skrisa luĭ uomu nu puaće să skîape — od svoje sudbine čovek ne može da utekne ♦ sin. ursă, daćină, soartă, fată [Por.] ♦ sin. suđină [Zvizd] ∞ ursa  [Vidi]

4858  spartură  spărtură  крш  spartură (mn. sparturĭ) [akc. spartură] — krš, krhotina; olupina ◊ dupa trămurala pomîntuluĭ, đin kăș zîđiće ku tuglă, a ramas numa sparturĭ, da la bîrnarĭeț n-a fuost ńimika — posle zemljotresa, od kuća zidanih ciuglom ostao je samo krš, a brvnarama nije bilo ništa ◊ a vindut buoĭi, șă-n luok să kumpire kar nuou, ĭel a kumparat o spartură ku tuot đi la ńiska-ĭ țîgań đi la Kraĭna — prodao je volove, i umesto da kupi nova kola, on je kupio jedan potpuni krš od nekih Cigana iz Krajine [Por.] ∞ sparźe  [Vidi]

4855  sparźe  sparge  разбити  sparźe (ĭuo sparg, ĭel sparźe) [akc. sparźe] (gl. p. ref.) — 1. razbiti ◊ a spart truaka ku vin đi prazńik, da baba a spus kă măĭ bun a fi fuost s-a fi spart kapu đikît truaka — razbio je tikvu sa vinom za slavu, a baba je rekla da je bolje bilo da je razbio glavu nego tikvu 2. cepati ◊ n-avut lukru grĭeu: a spart pĭatră đi drum, kînd s-a fakut drumu pi Șașka — nije imao težak posao: cepao je kamen za put, kad se gradio put dolinom Šaške 3. rasturiti skup ◊ dupa amńaḑîț s-a pus pluaĭa, șî bîlśu ĭuta s-a spart — popodne je udarila kiša, i vašar se brzo rasturio 4. glasno vikati, drati se iz sveg glasa ◊ a kîpatat o palmă đi la uom, kî s-a spart la kapu-luĭ pănă ĭel a durmit — dobio je šamar od čoveka, jer se drao nad njegovom glavom dok je on spavao 5. lupati glavu zbog nekog problema ◊ n-a putut să țînă să spargă kapu în tuota ḑîua ku învățamîntu, șî s-a lasat đi șkuală — nije mogao da izdrži da svaki dan lupa glavu sa učenjem, pa je napustio školu ◊ a fuźit, da miĭe mĭ-a lasat să sparg kapu ku nakazu a ĭiĭ, parke n-am đestul nakazurĭ đ-a mĭaļe — pobegla je, a meni je ostavila da lupam glavu sa njenim problemom, kao da nemam dosta svojih muka [Por.]   [Vidi]

2596  spatar  spătar  брдар  spatar (mn. spatarĭ) [akc. spatar] (i. m.) — (tehn.) (izob.) brdar, izrađivač brda za tkački razboj ◊ spata n-a șćut fiĭe kare să fakă, a fuost uamîń kare adîns a fakut numa la spĭaće; s-a kĭemat spatarĭ, șî a vindut spĭaćiļi mĭergînd ku ĭaļe đi la kasă la kasă — brdo nije mogao da napravi bilo ko, bilo je ljudi koji se bavili samo time; zvali su se brdari, i prodavali su brda idući od kuće do kuće [Por.] ∞ spată  [Vidi]

2103  spuḑă  spuză  запретак  spuḑă [akc. spuḑă] (i. ž.) — 1. zapretak ◊ spuḑă ĭe śenușă kaldă ku karbuń viĭ — zapretak je vruć pepeo sa živom žeravicom ◊ în spuḑă sa frig krîmpiĭi — u zapretku se peku krompiri 2. (fig.) gomila, jato, mnoštvo ◊ primovara vin grauri spuḑă, đi mulće uorĭ mĭerg pi śierĭ ka nuvîru kare-l învăluĭe vîntu — u proleće dolazi jato čovoraka, više puta kreće se preko neba kao oblak koji vija vetar ◊ spuḑă đi lume — gomila ljudi ◊ spuḑă đi păsîrĭ — jato ptica ◊ spuḑă đi prunje a kaḑut pi žuos — gomila šljiva palo je na zemlju ♦ sin. pîlg, pîlk ♦ (augm.) spuḑăńe [Por.] ∞ fuok  [Vidi]

4413  spurka  spurca  опоганити  spurka (ĭuo spurk, ĭel spurkă) [akc. spurka] — 1. (rel.) opoganiti, obesvetiti, uprljati, usmrdeti ◊ la rumîń vorba spurka ĭe măĭ mult ļegată đi kuku, kare ăț spurkă gura dakă iș flomînd kînd ăl auḑ măĭ întîń — kod Vlaha je reč opoganiti najviše vezana za kukavicu, koja ti opogani usta ako si gladan kad je prvi put čuješ ◊ puaće sî sa spurśe șî pomana, dakă vrunu đin ńam apruape bagă vro vină kă śuava nuĭe bun, or vrunu înžură — može da se opogani i daća, ako neko od bliskih rođaka nađe neku zamerku, ili neko opsuje 2. (fig.) imati pokvarene misli ◊ la naĭkuțu sa spurka gîndurļi kînd god veđa fata luĭ kum fîrțuańe, dukîndu-să la apă ku vasurļi pi kobilkă — momku bi se pokvarile misli kad god bi video svoju devojku kako frcka, idući na vodu sa sudovima na obramici ♦ supr. đispurka [Por.]  [Vidi]

4947  strakină  străchină  здела  strakină (mn. străkiń) [akc. strakină] (i. ž.) — zdela, panica; činija ◊ strakina a fuost vas đi mînkare đi pomînt, da đi dupa rat înkoaśa a ĭeșît șă străkiń đi pļek — panica je bila posuda za jelo od zemlje, a posle rata naovamo pojavile se i panice od pleka ◊ înainća lu străkiń, kare ļ-a fakut olari, șî ļ-a vindut pi la bîlśurĭ, rumîńi a mînkat numa đin bļidurĭ đi ļemn, kare ĭ-a fakut sîngurĭ — pre panica, koje su izrađivali grnčari i prodavali po vašarima, Vlasi su jeli isključivo iz drvenih bljuda, koje su izrađivali sami [Por.] ∞ vas  [Vidi]

4973  strugur  strugure  грозд  strugur (mn. strugurĭ) [akc. strugur] (i. m.) — (bot.) grozd ◊ rumîńi Munćeńi n-avut strugurĭ buń, ș-a fuost muara sî sa dukă la Kraĭna dupa vin đi prazńik — Vlasi Munćani nisu imali dobro grožđe, pa su morali da idu u Krajinu po vino za slavu ◊ a fuost pi la uńi luokurĭ o suartă đi strugurĭ ku buobe miś, tarĭ șă akri, a kĭemato aĭ batrîń ćibrik — bila je na nekim mestima sorta grožđa sa malim zrnima, tvrdim i kiselim, stari su je zvali ćibrik [Por.] ∞ viĭe  [Vidi]

4962  stuomnă  stamnă  ћуп  stuomnă (mn. stuomńe) [akc. stuomnă] (i. ž.) — ćup ◊ stuomna ĭe măĭ mare vas đi pomînt kare l-a avut rumîńi în kășîļi luor — ćup je najveći glineni sud koji su imali Vlasi u svojim kućama ◊ stuomńe a fakut olari, șî ļ-a vindut pi la bîlśurĭ — ćupove su izrađivali grnčari, i prodavali po vašarima ◊ în stuomnă s-a țînut mulće kare-śe, đi la krîstavĭeț akri đi ĭarnă, pănă la untură — u ćupu se držalo mnogo koje-šta, od kiselih krastavaca za zimu, do masti ♦ var. stomnă [Por.]  [Vidi]

5174  sugar  sugar  сисавац  sugar (mn. sugarĭ) [akc. sugar] (i. m.) — sisavac, dojenče ◊ a vindut mńelu sugarĭ, kă l-a fatat o uaĭe apļekatuarĭe — prodali su gagnje sisavče, jer ga je ojagnjila ovca nedoilja ♦ var. sugarĭ [Por.] ∞ suźa  [Vidi]

3478  śokîrdar  călău  џелат  śokîrdar (mn. śokîrdarĭ) [akc. śokîrdar] (i. m.) — (zast.) dželat ◊ întra Mustapiś șî-ntra Mînastirița, la Basara, a trait ńiskaĭ Suruļeșći kare a služît la turś ka śokîrdarĭ — između Mustapića i Manastirice, kod Basare, živeli su neki Surulešti koji su služili kod Turaka kao dželati ◊ śokîrdari a taĭat kapiće la lumńe — dželati su ljudima odrubljivali glave ◊ śokîrdarĭu taĭe kapu la uom, șă-l puńe-n brukă șî mĭarźe ku ĭel prîn sat, să vadă lumńa, sî sa spomînće — dželat odrubi čoveku glavu, nabije je na kolac i ide sa njom kroz selo, da vide ljudi, da se uplaše ◊ śokîrdari a taĭat șî nasurļi șî urĭekiļi, dakă turśi așa a žuđekat pră uom prîntu vro vină — dželati su ljudima sekli i noseve i uši, ako su Turci tako presudili za neku krivicu [Mlava] ∞ śukîrći  [Vidi]

3176  śuvań  copaie  наћве  śuvań (mn. śuvańe) [akc. śuvań] (i. s.) — naćve, korito ◊ śuvań ĭe vas lunguĭat dă ļemn, dă plumađit pita — naćve su duguljast drveni sud za mešenje hleba ◊ śuvańe ar fakut țîgańi dăn ļemn dă salkă, șî ļ-a vindut prîn sat pră mînkare — naćve su izrađivali Cigani od vrbovog drveta, i prodavali su ih po selu za namirnice [Stig] ♦ dij. sin. postao, karļiță [Por.]   [Vidi]

2112  tămîńuară  tămâioară  виола  tămîńuară (mn. tămîńuare) [akc. tămîńuară] (i. ž.) — (bot.) viola, vrsta ljubičice (Viola) ◊ tămîńuară dă pi ļivađe, pi padure nu sa află; are numa o fluare albă, or ka iļiļaku, întuarsă ka kîrļigu ku vîru-n žuos — viola raste na livadi, u šumi je nema; ima samo jedan cvet bele boje, ili boje jorgovana, iskrivljen sa vrhom na dole ◊ tămîńuară măĭ frumuos mirusă đin tuaće fluoriļi în priomovara — viola najlepše miriše od svih prolećnih cvetova ◊ tămîńuară babiļi ku drag o dau đi pomană, șî kĭamă pi aĭ muorț „să vină la primovară, pi miruos đi tămîńuară” — babe je rado namenjuju pokojnicima, pozivajući ih „da dođu u proleće, po mirisu violinom” ♦ var. tîmîńuară, tămîĭuară [Por.] ∞ viorĭauă  [Vidi]

5663  tokmi  tocmi  ценкати се  tokmi (ĭuo ma tokmĭesk, ĭel sa tokmĭașće) [akc. tokmi] (gl. p.) — (o trgovini) cenkati se, pogađati se oko cene ◊ la tot bîlśu, kînd sa vind vićiļi, saćańi sa tokmĭesk ku ńegustuori ka Țîgańi — na svakom vašaru, kad se prodaje stoka, seljaci se pogađaju sa nakupcima kao Cigani [Por.]  [Vidi]

5664  tokmĭală  tocmeală  ценкање  tokmĭală (mn. tokmĭaļe) [akc. tokmĭală] (i. ž.) — (o trgovini) cenkanje, pogađanje oko cene ◊ tokmĭală ĭe kînd sa mînă vinḑatuorĭu ku ńegustuorĭu pi aĭa kîț bań kată unu, da kîț dă alalt — cenkanje je kad se teraju prodavac i nakupac oko toga koliko para traži jedan, a koliko daje drugi ◊ kînd tokmĭala sa gaćașće bun, tokmitori bĭeu aldamaș — kad se cenkanje završi uspešno, cenkatori ispijaju arvaluk [Por.] ∞ tokmi  [Vidi]

5734  tośi  toci  точити  tośi (ĭuo tośesk, ĭel tośiașće) [akc. tośi] (gl. p. ref.) — točiti 1. oštriti ◊ tośașće sakurĭa la tośilă — oštri sekiru na tocilu 2. poteći, šiknuti ◊ l-a tośit sînźiļi pi nas đin zăpușală — potekla mu je krv na noz zbog vrućine 3. točiti, natočiti ◊ s-a dus đimult în podrum să tośaskă vin đin butuoń, șî nuĭe înga să vină — otišao je davno u podrum da natoči vino iz bureta, i još ga nema [Por.]   [Vidi]

5401  totđeuna  totdeauna  увек  totđeuna [akc. totđeuna] (pril.) — (ret.) uvek, u svako doba ◊ ĭ-a kriśit kă puaće să vină lă ĭel în totđeuna — poručio je da može doći kod njega u svako doba ♦ var. tođeuna, întođeuna [Por.] ∞ tuot  [Vidi]

5457  tulpină  tulpină  стабло  tulpină (mn. tulpiń) [akc. tulpină] (i. ž.) — (bot.) stabljika ◊ tulpină ĭe vorba rară, însamnă numa bușćanu đi viĭe — tulpina je retka reč, označava samo stablo vinove loze ♦ sin. bușćan [Por.]  [Vidi]

2435  uară  oară  пута  uară2 (mn. uorĭ) [akc. uară] (i. ž.) — put, puta 1. (u jednini u izrazima, za broj veći od jedan) drugi put, drugom prilikom; ponovo ◊ îz ḑîk odată ka la uom, đ-aduoĭļa uară dau ku pumnu — kažem ti jednom kao čoveku, a za drugi put (=ako treba da ti ponovim), udaram pesnicom vin adauară — dolazim idući (sledeći, drugi) put ◊ aț spun a trîĭ-ļa uară — kažem ti po treći put ◊ aĭde akuma să lukrăm, đ-adauară nu puot să vin hajde sada da radimo, drugi put ne mogu doći 2. (u mn.) više puta, veći broj puta ◊ ĭ-am spus đi duaă uorĭ, da iĭ spun șî ḑîaśe uorĭ dakă trăbuĭe — rekao sam mu dva puta, a kazaću mu i deset puta ako treba [Por.]  [Vidi]

3915  urmă  urmă  траг  urmă (mn. urmĭe) [akc. urmă] (i. ž.) — trag ◊ urmă ĭe sămn kare ramîńe dupa śuava śe îmblă — trag je znak koji ostaje iza nečega što se kreće ◊ la urmă — na kraju ◊ la urmă nu ļ-a ramas alta ńimika numa sî sa-ntuarkă la kasă — na kraju im nije ostalo ništa drugo nego da se vrate kući ◊ măĭ la urmă — poslednji, zadnji ◊ a ramas fara pućare, șă ažuns măĭ la urmă — ostao je bez snage, pa je stigao poslednji ◊ piurmă — kasnije, docnije ◊ nu puot akuma, vin măĭ piurmă — ne mogu sada, doći ću malo kasnije ◊ în urmă — unazad; naopako ◊ sa uĭtă în urmă, ama nu vĭađe ńimik — gleda unazad, ali ne vidi ništa ◊ tot a dat în urmă — sve je krenulo naopako ◊ đin urmă — otpozadi, odostrag ◊ kîńiļi vińe đin urmă șî će muśkă ku furiș — pas dolazi od pozadi, i ujede te kradom [Por.]  [Vidi]

2415  ustańit  ostenit  уморан  ustańit (ustańită) (mn. ustańiț, ustańiće) [akc. ustańit] (prid.) — umoran, isrcpeljen vin đi la lukru ustańit ka kîńiļi, da muĭarĭ atunś gasîașće să-m skuată uoki — dolazim s posla umoran kao pas, a žena tada nalazi da mi kopa oči ♦ sin. obosît [Por.] ∞ ustańi  [Vidi]

2472  vapaĭță  văpaiţă  луч  vapaĭță (mn. vapăĭțurĭ) [akc. vapaĭță] (i. ž.) — (tehn.) luč, baklja ◊ vapaĭță s-a fakut đin viță đin viĭe — luč se pravio od vinove loze (Tanda) ♦ var. vapaĭț (i. m.) (Rudna Glava) ◊ vapaĭțu s-a fakut đin kuažă đi śerĭeș, uskată șî învîluită pi un bît, kare s-a dus în mînă — luč se pravio od trešnjine kore, osušene i obavijne oko jednog štapa, koji se nosio u ruci ◊ ku vapaĭț s-a dus nuapća-n peșkariĭe pi Șașka, kînd ļ-a trăbuit pĭeșć đi prazńik — sa lučom su noćom odlazili u rubolov na Šašku, kada im je trebala riba za slavu (Rudna Glava) ♦ sin. fakļiĭe [Por.] ∞ vapaĭe  [Vidi]

4948  vas  vas  суд  vas (mn. vasă) (i. s.) — sud, posuda ◊ Rumîńi aĭ batrîń, kare a trait în borđiĭe, n-avut mulće vasă — stari Vlasi, koji su živeli u zemunicama, nisu imali mnogo sudova ◊ ĭastă vasă đi fakut mînkarĭa șî vasă đi mînkat, vasă đi apă șă đi spalat, șă vasă đi muls șă đi fakut brînḑă — ima sudova za spremanje jela i sudova za jelo, sudova za vodu i pranje, i sudova za mužu i pravljenje sira ◊ (kal.) la Marța vasîlor s-a spalat tuaće vasurļi în kasă ku ļeșîĭe — na Čisti utorak prali su se svi sudovi u kući ceđom [Por.]  (Ima umotvorina!)[Vidi]

3152  veńi  veni  доћи  veńi (ĭuo vin, ĭel vińe) [akc. veńi] (gl.) — doći 1. (za kretanje) doći, dolaziti, pristizati, ići ka govorniku ◊ akuș ńi vińe muma, ńi duśe mĭnkare — uskoro će nam doći majka, donosi nam hranu ◊ tata đemult a veńit, numa s-a kulkat kî ĭe ustańit — otac je odavno došao, ali je legao jer je umoran 2. (za odnose slaganja) slagati se, uklapati se ◊ asta nu vińe la luok, măĭ trăbe lukrat —ovo ne dolazi na mesto (=ne uklapa se), treba još da se obrađuje ◊ nu vin unu ku altu, nu sînt parĭake — ne idu jedno s drugim, nisu par 3. (fig.) a. ponašati se moralno ili nemoralno, pristojno ili nepristojno ◊ aĭa ś-a fakut iĭ duoĭ bĭeț, întra lume, nu vińe ńiśkum să fakă lumĭa krĭeskută — ono što su njih dvojica uradili pijani, pred svetom, ne ide nikako da rade odrasli ljudi b. značiti ◊ ĭ-a spus drumașu śeva, ama ĭel n-a-nțaļes kum vińe aĭa — rekao mu je putnik nešto, ali on nije razumeo šta to znači [Por.] ♦ dij. var. vińi (Majdanpek) [Buf.] (Brodica) [Rom.]  [Vidi]

4974  viĭe  vie  виноград  viĭe (mn. viĭ) [akc. viĭe] (i. ž.) — vinograd ◊ Munćeńi n-avut pomînt bun đi viĭe — Munćani nisu imali zemljište pogodno za vinograd ◊ unđ-a fuost viĭ, đi bîtrîńață a fuost sađiț ku ćibrik, suartă đi strugurĭ tare akri — gde je bilo vinograda, bili su zasađeni ćibrikom, sortom jako kiselog grožđa [Por.]   [Vidi]

5655  vinariță  vinariță  винска мушица  vinariță (mn. vinariț) [akc. vinariță] (i. ž.) — (ent.) vinarica, vinska mušica (Drosophila melanogaster) ◊ vînarița ĭe muskă mikă kare vińe la vin, or la tot śi ĭe akru — vinska mušica je sitna muva koja dolazi na vino, ili na sve što je kiselo [Por.] ∞ muskă  [Vidi]

5389  vină  vină  кривица  vină (mn. viń) [akc. vină] (i. ž.) — krivica ◊ n-a fuost vina luĭ, điźaba ĭ-a bagat napastă — nije bila njegova krivica, bez razloga su ga oklevetali [Por.]   [Vidi]

4216  vinḑare  vinzare  продаја  vinḑare (mn. vinḑărĭ) [akc. vinare] (i. ž.) — prodaja, prodavanje ◊ la bîlśurĭ đin an în an tuot ĭe măĭ slabă vinḑarĭa: uńi n-au śe sî vindă, alțî n-au ku śe sî kumpire — na vašarima je sve slabija prodaja: jedni nemaju šta da prodaju, drugi nemaju čime da kupuju ◊ fata nuĭe đi vinḑare — devojka nije na prodajukumparare [Por.] ∞ vinđe  [Vidi]

4217  vinḑatuorĭ  vânzător  продавац  vinḑatuorĭ (mn. vinḑatuorĭ) [akc. vinḑatuorĭ] (i. m.) — prodavacvinḑatuorĭu s-a lasat đi vuorbă, șă đin vinḑarĭa vićiluor n-a fuost ńimika — prodavac se predomislio, i od prodaje stoke nije bio ništa ♦ supr. kumpăratuorĭ [Por.] ∞ vinđe  [Vidi]

4215  vinđe  vinde  продати  vinđe (ĭuo vind, ĭel vinđe) [akc. vinđe] (gl. p. ref.) — prodati, prodavati ◊ ar vinđa pi bĭare șî uou đi supt gaină — prodao bi za piće i jaje ispod kokoške ◊ firĭa nu sa vinđe — obraz se ne prodaje ◊ a veńit o vrĭamĭa rău opaśită: tuot sa vinđe, șî tuot sa kumpîră, numa bań să fiĭe — došlo je neko vreme sasvim izopačeno: sve se prodaje, i sve se kupuje, samo para da bude ♦ supr. kumpîră [Por.]  [Vidi]

3154  vinoćik  persoană care vine  дођош  vinoćik (mn. vinoćiś) [akc. vinik] (i. m.) — (zast.) (pej.) dođoš, došljak; naknadno doseljen ◊ rar kare sînt đin babaluk, tuoț sînt vinoćiś đin tuaće părțîļi — malo je starinaca, svi su došljaci sa raznih strana ◊ spuńa aĭ batrîń kî la vinoćiśi ļ-a ḑîs șî vinćilă, vinćiluońi — kazivahu stari da su došljake zvali i vinčilo, vinčilovići ♦ var. vinośik, veńit [Por.] ∞ veńi  [Vidi]

3732  vinoćikă  persoană care vine  дошљакиња  vinoćikă (mn. vinoćiśe) [akc. vinikă] (i. ž.) — (zast.) došljakinja ◊ s-a-nsuart k-o vinoćikă đin alt sat — oženio se došljakinjom iz drugog sela ♦ var. vinośikă [Por.] ∞ veńi   [Vidi]

5390  vinui  vinui  кривити  vinui (ĭuo vinuĭesk, ĭel vinuĭașće) [akc. vinui] (gl. p. ref.) — (folk.) kriviti, baciti krivicu ◊ pakat ĭe kînd vinuĭ pe vrinu kare nuĭe đivină — greota je kriviti nekoga ko nije kriv ◊ a grabit, sî n-o vinuĭaska ńima kă s-a zîbovit vrunđeva ńiśkotrĭabă — žurila je, da je ne okrivljuje niko da se zadržala negde bez potrebe [Crn.] ∞ vină  [Vidi]

2015  vorbiță  vorbiţe  речца  vorbiță (mn. vorbiță) [akc. vorbiță] (i. ž.) — (demin.) rečca, mala, nežna reč; tepalicavinu la naĭka, numa o vorbiță să-ț spună la urĭake, pă o să fiĭ a mĭa pănă la muarće — dođi kod bate, samo jednu rečcu da ti šapne na uvo, pa ćeš biti moja do smrti ♦ / vuorbă + -iță [Por.] ∞ vorbi   (Ima umotvorina!)[Vidi]

6211  vrĭa  vrea  хтети  vrĭa (ĭuo vrĭeu, ĭel vrĭa) [akc. vrĭa] (gl.) — hteti ◊ n-a krĭeḑut kă fata o să vrĭa sî sa mariće dupa ĭel — nije verovao da će devojka hteti da se uda za njega ◊ vrĭeĭ-nu vrĭeĭ — hoćeš-nećeš ◊ vĭeḑ ku ĭel, vrĭa-va să vină, or nu — vidi s njim, hoće li doći, ili ne [Por.]  [Vidi]

5346  vro  vreo  нека  vro (zam.) — neka ◊ așćetat să vină vro insă, điźaba, n-a veńit ńima — čekao je da dođe neka osoba, uzalud, nije došao niko ◊ s-a fi fuost ĭa vro muĭare, n-a fi dudaito uomu — da je ona bila neka žena, ne bi je muž oterao ◊ nu merźa đeskulț, kă ć-ažunźe vro buală — nemoj ići bos, jer će te stići neka bolest ♦ up. vrunu, vruna, vruńi [Por.] ∞ vrunu  [Vidi]

1708  vrodată  vreodată  некад  vrodată [akc. vrodată] (pril.) — 1. (o prošlosti) nekad, davno, pre mnogo vremena ◊ aĭa a fuost vrodată, kînd a trait lupi aĭ albĭ — to je bilo nekad, kada su živeli beli vukovi 2. (o budućnosti) jednom, u budućnosti ◊ puaće kă șî luĭ vrodată o să-ĭ vină minća-n kap — možda će i njemu jednom doći pamet u glavu ♦ sin. kîndva [Por.] ∞ odată  [Vidi]

2736  vrunu  vrunul  неко  vrunu (mn. vruńi) (m.r.), vruna (mn. vruńiļi) [akc. vrunu] (ž.r) (zam.) — neko, bilo ko ◊ śe va spuńa vrunu đ-aĭ tiĭ, or vruńi đ-a iĭ, nu mi sa pasă ńiśkum — šta će reći neko od tvojih, ili neki od njenih, uopšte me nije briga ◊ s-a dus să vadă, va vrĭa vruna sî vină la sîśarat — otišao je da vidi, hoće li neka hteti da dođe na žetvu ◊ uniļi a takut, spumîntaće, da vruńiļi s-a pus sî zbĭare — jedne su ćutale, uplašene, a neke su počele da viču ♦ up. vrun [Por.]  [Vidi]

3897  zgaĭbă  zgaibă  краста  zgaĭbă (mn. zgaĭbe) [akc. zgaĭbă] (i. ž.) — (med.) krasta ◊ zgaĭbă ĭe kuažă śe sa prinđe pi bubă kînd sa vinđikă — krasta je pokorica koja se hvata na rani, kada zarasta [Por.]  [Vidi]

3911  zuort  zor  журба  zuort (mn. zuorturĭ) [akc. zuort] (i. s.) — 1. žurba, zort ◊ lukru ku zuort — rad u žurbi ◊ a dat mare zuort, ama ĭară n-a gaćit lukru — zapeli su iz sve snage, ali opet nisu svršili posao 2. frka, nevolja ◊ ńima nu șćiĭe śe zuort a dat pista lumĭe kînd a veńit mńamțî — niko ne zna kakva je nevolja snašla ljude kada su došli Nemci ◊ a kriśit kă nu puaće să vină, kă are vrun zuort — poručio je da ne može doći, jer ima neku frku ♦ var. zort ♦ sin. grab, vuraĭală, dura [Por.]   [Vidi]

5800  župuit  jupuit  одран  župuit (župuită) (mn. župuiț, župuiće) [akc. župuit] (prid.) — 1. (o koži) odran ◊ s-a dus ku pĭaļa župuită, sî śarkă s-o vindă la kožokarĭ — otišao je sa odranom kožom, da proba da je proda ćurčiji 2. (o kori) oguljen ◊ a veńit apa đi la munće, a tîvaļit petruańe kare a župuit tuoț puomi pinga rîu — nadošla je reka sa planine, valjala je kamenje koje je ogulilo sve voćke pored reke [Por.] ∞ župui  [Vidi]

1048  țîgan  ţigan  Циганин  țîgan (mn. țîgań) [akc. țîgan] (antr.) — (etn.) Ciganin, Rom, Bajaš, pripadnik romske nacionalne manjine ◊ in sat țîgańi a ogođit kuortu, ș-a porńit sî vindă marfă đi fĭer — u selu su Cigani postavili čergu, i počeli su da nude robu od metala ◊ komșîka pi o gaină a luvat đi la țîgań un bļid, ḑîaśe ļingurĭ, șî kîća fusă — za jednu kokošku, komšika je od Cigana kupila činiju, deset kašika, i nekoliko vretena [Crn.] ◊ în Porĭeśa, a fuost kunoskuț țîgan laĭeț, kare a lukrat la fĭer, șî țîgań rudarĭ, kare a lukrat la ļiemn — u Poreču su bili poznati „crni” Cigani, koji su se bavili gvožđem, i Cigani „rudari”, koji su obrađivali drvo ◊ kare guod a lukrat la fĭer, kare a fuost kovaś, fi-va țîgan, fi-va rumîn, a fuost poļikrit „țîgan” — kogod se bavio gvožđem, ko je bio kovač, bio Ciganin ili Vlah, dobijao je nadimak „ciganin”đi țîganuseverac, hladan vetar koji duva sa severa [Por.]   (Ima umotvorina!)[Vidi]


NASTAVAK PRETRAGE PO OBLASTIMA USMENE KNJIŽEVNOSTI ?

ŠAlJI KOMENTAR:
TRIMITE COMENTARUL
:

67647 
aa
  
ăă
  
bb
  
țț
  
čč
  
ćć
  
dd
  
  
ğğ
  
đđ
  
ďď
  
ee
  
ff
  
gg
  
hh
  
ii
  
îî
  
ĭĭ
  
kk
  
ll
  
ļļ
  
mm
  
nn
  
ńń
  
oo
  
pp
  
rr
  
ss
  
şş
  
śś
  
tt
  
ťť
  
uu
  
vv
  
zz
  
žž
  
źź