Reč ćinîră nije obrađena kao osnovna reč!

Reč ćinîră u karticama drugih reči
BrVlaškiRumunskiSrpskiGnezdo reči  Reč u umotvorinamaAkcija
453  aĭde  haide  хајде  aĭde [akc. aĭde] (uzv.) — hajde 1. za podsticanje ◊ aĭde, pļekaț ku lukru — hajde, krenite sa poslom 2. za dopuštanje ◊ bun, aĭde, lasaț aĭa aiśa — u redu, hajde, ostavite to ovde 3. za nevericu ◊ ma, aĭde, unđe puaće aĭa să fiĭe așa? — ma, hajde, gde to može da bude tako? 4. za pretnju ◊ aĭde, aĭde, śarkă dakă kućeḑ! — hajde, hajde, probaj ako smeš! [Por.]   (Ima umotvorina!)[Vidi]

1856  Anđeļiĭa  Angelia  Анђелија  Anđeļiĭa [akc. Anđeļiĭa] (i. ž.) — (antr.) žensko l.i. Anđelija, pandan muškom imenu Anđel ◊ Anđeļiĭa a fuost muĭare ćinîră kînd a ramas văduvă — Anđelija je bila mlada žena kada je ostala udovica [Por.] ∞ Angel  [Vidi]

5731  țîțîșuară  țîțișoară  сисица  țîțîșuară (mn. țîțîșuare) [akc. țîțîșuară] (i. ž.) — (demin.) sisica, siska, dojkica ◊ măĭ dulśe ĭe țîțîșuara kînd krĭașće numa kît s-o kuprinḑ ku mîna — najslađa je sisica kad poraste samo koliko da je poklopiš rukom ◊ țîțîșuară ćinîră, boldorĭauă, ažuns fećița đi țukat — mlada i tvrda sisica, dorasla devojčica za ljubljenje ♦ var. țîțuĭkă [Por.] ∞ țîță  [Vidi]

1150  ćinîr  tânăr  млад  ćinîr (ćinîră) (mn. ćinîrĭ, ćińirĭe) [akc. ćinîr] (prid.) — mlad a. za čoveka: na uzrastu između detinjstva i zrelosti ◊ uomu al ćinîr tuot puaće — mlad čovek sve može b. za životinje: na uzrastu između mladunčeta i odrasle životinje ◊ buou sî-nvață la žug pîn ĭe ćinîr — vo se uči da vuče jaram dok je mlad ♦ sin. mik c. a biljni svet (obično za visoko rastinje) : stanje između mladice i zrele biljke ◊ puomu sî oltańašće pîn ĭe ćinîr — voćka se kalemi dok je mlada ◊ padurĭa ćinîră nu să taĭe — mlada gora se ne seče [Crn.] ◊ puoț sî ḑîś kî ĭe mîăru, ka puomu, ćinîr, da đi mară, ka puamă, nu: đi mară atunśa ḑîś kî ĭe krudă — možeš da kažeš za jabuku kao voćku da je mlada, ali za jabuku kao plod, ne: za jabuku tada kažeš da je nezrela ♦ dij. var. ćinăr ◊ a murit uom ćinăr — umro je kao mlad čovek [Por.]   (Ima umotvorina!)[Vidi]

1280  dîskaļiță  dăscăliță  учитељица  dîskaļiță (mn. dîskaļiț) [akc. dîskaļiță] (i. ž.) — učiteljica, prosvetni radnik ◊ fata mĭa a gaćit șkuala đi daskîļ ș-akuma ĭe dîskaļiță, lukră la șkuală la nuoĭ în sat, învață kopiĭi — moja kćerka je završila učiteljsku školu i sada je učiteljica, radi u školi kod nas u selu, uči decu [Por.] ◊ am avut dîskaļiță ćinîră, șî la șkolarĭ mult ļ-a fuost drag đi ĭa — imali smo mladu učiteljicu, i đaci su je mnogo voleli [Crn.] ♦ up. daskîl [Por.] ♦ dij. sin. oćituluaĭkă [GPek] ∞ șkuală  [Vidi]

5035  dumińikă ćinîră  dumínică tânără  млада недеља  dumińikă ćinîră (mn. dumińiś ćińire) [akc. dumińikă ćinîră] (sint.) — (kal.) (dosl.) „mlada nedelja”, prva nedelja posle pojave mladog meseca ◊ dumińika ćinîră ĭe la svîrșîtu saptamîńi pi karĭe s-a pus luna nuauă — mlada nedelja je poslednji dan u sedmice u toku koje se pojavio mlad mesec [Crn.] ◊ dumińikă ćinîră ĭe șî sîptamîna întrĭagă, đin ḑîua-ĭa kînd sa puńe luna mikă — mlada nedelja je i cela sedmica, od dana kada se pojavi mlad mesec [Por.] ∞ dumińikă  [Vidi]

1684  điokĭatură  deochetură  урочица  điokĭatură (mn. điokĭaturĭ) [akc. điokĭatură] (i. ž.) — (mag.) 1. uročica, biće koja ima magijsku moć uricanja ◊ điokĭatură ĭe muĭarĭa ku uokĭ urîț, kare sa miră kînd sa uĭtă la śuava — uročica je žena sa ružnim očima, koja se čudi kada nešto gleda 2. bajalica, basma koja se izgovara kao lek protiv uroka ◊ tuata mumă ćinîră trîabe să șćiĭe vro điokĭatură, să apire kopilu iĭ đi điokĭ — svaka mlada majka treba da zna neku uročicu, da bi zaštitila svoje dete od uroka [Por.] ∞ điokĭ  [Vidi]

1850  famĭaĭe  femeie  жена  famĭaĭe (mn. famĭeĭ) [akc. famĭaĭe] (i. ž.) — žena, ženska osoba; osoba ženskog pola ◊ kînd vĭeḑ pi drum o insă-n suknă, da nu șćiĭ kare ĭe șî śi ĭe, spuń kî vĭeḑ o famĭaĭe — kad vidiš na putu osobu u suknji, a ne znaš ni ko je ni šta je, kažeš da vidiš jednu žensku osobu ◊ famĭaĭe ćinîră, ńimîritată sa kĭamă fată — ženska osoba, mlada i neudata, zove se devojka ◊ famĭaĭe mîritată ĭe muĭarĭe — udata ženska osoba je žena ◊ famĭaĭe batrînă sa kĭamă babă — stara žena zove se baba ♦ var. famĭeĭe (Tanda) [Por.]  [Vidi]

1869  fată  fată  девојка  fată1 (mn. fĭaće) [akc. fată] (i. ž.) — devojka, moma ◊ fată ĭe famĭaĭe ńimăritată — devojka je neudata ženska osoba ◊ fată ćinîră mlada devojka ◊ fată batrînă — baba devojka; usedelica ◊ fată frumuasă — lepa devojka ♦ sin. (izob.) fiĭkă ♦ supr. baĭat [Por.]   [Vidi]

1946  futașîță  futașâţă  јебачица  futașîță (mn. futașîț) [akc. futașîță] (i. ž.) — (vulg.) jebačica, ženski partner u seksualnom činu; jebaljka; pohotnica ◊ sînt văduvuoń mulț ań, șî muor đi duor dupa o futașîță ćinîră dugo sam udovac, i umirem od želje za jednom mladom jebačicom [Por.] ∞ fuće  [Vidi]

5980  înkarunțî  înkărunți  оседети  înkarunțî (ĭuo înkarunțăsk, ĭel înkarunțașće) [akc. înkarunțî] (gl. p.) — osedeti, dobijati sede vlasi ◊ ĭ-a pĭerit kopiĭi, șî ĭa đi pare rău a înkarunțît ćinîră poginula su joj deca, i ona je od tuge osedela mlada [Por.] ∞ karunt  [Vidi]

3416  kadîr  cădar  способан  kadîr (kadîră) (mn. kadîrĭ, kadîrĭe) [akc. kadîr] (prid.) — sposoban, kadar; spreman ◊ sa faśe kî ĭe uom đi trĭabă, da nuĭe kadîr ńiś vuorba sî țînă — pravi se da je čovek na mestu, a nije sposoban ni reč da održi ◊ l-a lasat muĭarĭa ćinîră, kă n-a fuost kadîr să-ĭ fakă trĭaba — napustila ga je mlada žena, jer nije bio kadar daje zadovolji ◊ nu ći prinđa đi lukru držăvi dakă nuĭeș kadîr să-l gaćeșć ku ispravă — ne hvataj se državnog posla ako nisi kadar da ga završiš po propisu [Por.]  [Vidi]

2886  mižlokar  mijlocar  средњи  mižlokar (mižlokară) (mn. mižlokarĭ, mižlokarĭe) [akc. mižlokar] (prid.) — srednji, koji je u sredini ili između ◊ ĭuo mis kopil mižlokar, fakut întra fraće, măĭ batrîn, șî soră, măĭ ćinîră ja sam srednje dete, rođen između starijeg brata, i mlađe sestre ♦ var. mižlokarĭ [Por.] ∞ mižluok  [Vidi]

49  mńoriță  mioriţă  овчица  mńoriță (mn. mńoriț) [akc. mńoriță] (i. ž.) — (demin.) ovčica 1. mlada ovca ◊ mńoriță ĭe uaĭe ćinîră mnjorica je mlada ovca 2. ovca koja se prva ojagnji ◊ uaĭa kare fată măĭ întîń în stînă — ovca koja se prva ojagnji u stadu [Por.] ∞ uaĭe  (Ima umotvorina!)[Vidi]

3197  mumă  mumă  мама  mumă (mn. mume) [akc. mumă] (i. ž.) — mama, majka ◊ mumă ćinîră mlada majka ◊ mumă vitrîgă — maćeha ◊ mumă đi sufļit — pomajka ◊ muma lu mama — babina majka, baba ◊ mumîńiļi nuaștre sînt đi o samă — naše majke su vršnjakinje ◊ a lasat uomu, șî s-a prontuors la mumî-sa — ostavila je muža i vratila se svojoj majci ◊ kopiļe, śe lukră mum-ta? — dete, šta ti radi majka? ◊ mumî-ta ĭe aldrakuluĭ muĭare — majka ti je vragolasta žena ◊ (demon.) Muma Paduri — Šumska Majka ♦ var. muĭkă, maĭkă [Por.]   (Ima umotvorina!)[Vidi]

4864  naplaț  năplaț  наплатак  naplaț (mn. naplațurĭ) [akc. naplaț] (i. s.) — (tehn.) naplatak ◊ naplațu ĭe un parśel đi ruată đi kar — naplatak je deo kolskog točka ◊ naplațu ĭe strîmb ka luna ćinîră, șă śopļit în patru mukĭ — naplatak je kriv kao mlad mesec, i istesan je na četiri ćoška ◊ naplațu sa ļagă unu đi altu ku pișļagă — naplaci su vezani jedan za drugi klinom ◊ într-o ruată đi kar vin patru, śinś or șasă naplațurĭ — u jednom kolskom točku ide četiri, pet ili šest naplataka ◊ naplațurļi înkeĭaće fak o ruată, pi kare sa puńe śerku — povezani naplaci čine točak, na koji se stavlja šina ◊ tuot naplațu are doă spiță, kare-l ļagă ku kîpațina ruoțî — svaki naplatak ima dva paoka, koji ga povezuju sa glavčinom točka ♦ up. ruată [Por.]  [Vidi]

3167  ńevastă  nevastă  супруга  ńevastă (mn. ńevĭașće) [akc. ńevastă] (i. ž.) — 1. supruga; udata žena ◊ s-a kîsatorit ćinîr, ama ku ńevasta luĭ s-a ogođit bun — oženio se mlad, ali se sa svojom suprugom slagao dobro 2. (u titulisanju među jetrvama) snaja ◊ „ńevastă” ḑîśe kumnata măĭ ćinîră la a măĭ batrînă — „snaja” kaže mlađa jetrva starijoj [Por.] ∞ ńam  [Vidi]

3044  păr  păr  коса  păr2 (mn. pĭerĭ) [akc. păr] (i. m.) — (anat.) kosa, dlaka na glavi ◊ ĭ-a albit păru đin kap, a înkarunțît — pobelela mu je kosa na glavi, osedeo je ◊ pļeșîu, fara păr pi kap — ćelav, bez kose na glavi ◊ păru puorkuluĭ — svinjska dlaka ◊ supțîrĭe ka păru đin kap — tanko kao vlat kose sa glave ◊ a fuost rușîńe suokru să vadă păru lu nuora ćinîră, șî ĭa întra ĭel ńiśkînd n-a fuost đispurpađită — bilo je sramota da svekar vidi kosu mlade snajke, i ona pred njim nikada nije išla razbrađena ♦ var. pîăr [Por.]  [Vidi]

6195  plaśa  plăcea  допадати се  plaśa (miĭe îm plaśe, lu îĭ plaśe) [akc. plaśa] (gl.) — 1. (nutr.) dopadati se, biti po ukusu ◊ nora ćinîră s-a ćemut kă lu suakrî-sa nu-ĭ va plaśa mînkarĭa ś-o gaćașće ĭa — mlada snaja se bojala da se svekrvi neće dopasti hrana koju ona sprema 2. (psih.) biti po volji ◊ aĭa ś-a fakut ĭel ku bańi, nu ĭ-a plakut la ńima — to što je on uradio sa novcem, nije bilo po volji nikom [Por.]  [Vidi]

4796  sîaśiră  seceră  срп  sîaśiră (mn. săśirĭ) [akc. sîaśiră] (i. ž.) — srp ◊ sîaśira ĭe alat ku kare sa sîaśiră, fakut strîmb ka luna ćinîră, ku taișu đinuntru, șî ku mîńiĭ đi țînut în mînă — srp je alat kojim se žanje, nalik na mlad mesec, sa oštricom iznutra i drškom za držanje u ruci [Por.] ∞ sîśarat  [Vidi]

2310  smidă  smidă  шипраг  smidă (mn. smiđe) [akc. smidă] (i. ž.) — (bot.) šiprag ◊ smidă ĭe ćikarĭ đies, padurĭe ćinîră șî maruntă pin kare nu puoț merźa — „smida” je gust šiprag, mlada i sitna šuma kroz koju ne možeš ići ♦ sin. ćikarĭ [Por.] ◊ smidaku ĭe rugarĭ, kuĭbu lupiluor, dă alta nuĭe — „smidak” je trnjar, gnezdo vukova, za drugo nije (Manastirica, Mlava) [Mlava]  [Vidi]

2567  śinḑăś  cinzeci  педесет  śinḑăś [akc. śinḑăś] (br.) — pedeset ◊ muma are śinḑăś đi ańi, ku ḑîaśe ań ĭe măĭ ćinîră đi kît tata — majka ima pedeset godina, za deset godina je mlađa od oca ◊ śinḑăś șî măĭ śinḑăś sînt o sută — pedeset više pedeset jesu sto [Por.] ∞ śinś   [Vidi]

2065  śinś  cinci  пет  śinś (br.) — pet ◊ śinś kîăș are kotunu nuostru — pet kuća ima naš zaselak ◊ đi śinś uorĭ ț-am vorbit, ama tu nu-nțaļeź ńimika — pet puta sam ti govorio, ali ti ništa ne razumeš ćinîră, are numa śinsprîaśe ań — mlada je, ima samo petnaest godina ◊ număru kîășî ĭe śinḑăś șî śinś — kućni broj je pedeset i pet ◊ turśi ń-a țînut śinsuće đi ań — Turci su nas držali petsto godina [Por.] ♦ dij. var. činč (Vajuga) [Dun.]  [Vidi]

3236  śuĭkă  ciuică ?  бата  śuĭkă (mn. śuĭś) [akc. śuĭkă] (i. m.) — (zast.) bata, izraz kojim se oslovljavao stariji brat ◊ śuĭkă a ḑîs fraćiļi au suora ćinîră la fraćiļi al bătrîn — „šujka” su govorili mlađi brat ili sestra starijem bratu ◊ vuorba śuĭkă s-a pĭerdut kînd a murit dĭeḑî nuoștri, în luoku ĭeĭ a veńit nană — reč „šujka” izgubila se kad su pomrli naši dedovi, na njeno mesto došla je „nana” ◊ vuorba śuĭkă în vrĭamĭa-ĭa a mĭers parĭake ku duoĭkă, kum a ḑîs frațĭ la suora măĭ mare — reč „šujka” išla je u paru sa „dojka”, kako su braća oslovljavala stariju sestru ♦ sin. nană ♦ up. duoĭkă [Mlava] ◊ la nuoĭ nuĭe vuorbă śuĭkă sî sa ńemuĭe ku ĭa, dar ĭastă Śuĭkă ka poļikra: Ĭoță lu Śuĭkă, Śuĭkońi, ama śe va însamna vuorba-ĭa, nu sa șćiĭe — kod nas nema reči „šujka” da se njome oslovljavaju, ali ima Šujka kao nadimak: Joca Šujkin, Šujkani, ali šta ona znači, ne zna se (Topla) [Crn.] ∞ ńam  (Ima umotvorina!)[Vidi]

3924  urî  urî  омрзнути  urî (ĭuo urăsk, ĭel urîașće) [akc. urî] (gl. p. ref.) — omrznuti, namrznuti; poružneti; smučiti se ◊ puaće fi va urî-o ĭuta, ama ĭa nu sa lasă đi ĭel — možda će je omrznuti brzo, ali ona ga neće ostaviti ◊ iĭ s-a urît tuot k-o țuală sî sa dukă la visaļiĭe — smučilo joj se da sve u istoj haljini ide na veselje ◊ muĭare ćinîră, da ći nakaz a urît pista nuapće — mlada žena, a od muka poružnela preko noći ◊ sa țîńe ku baĭeț ćińirĭ, nu sa ćiame k-o urîașće uomu, ș-o dudîĭe — ljubaviše sa momcima, ne boji se da će je muž omrznuti, i oterati ♦ var. urîțî [Por.]  [Vidi]

3811  zbîrśitură  zbârcitură  бора  zbîrśitură (mn. zbîrśiturĭ) [akc. zbîrśitură] — 1. (anat.) bora na koži ◊ muĭare ćinîră, da pļină đi zbîrśiturĭ pi lînga uokĭ — mlada žena, a puna bora oko očiju 2. nabor na odeći ◊ zbîrśitură la krețan s-a kĭemat krĭeț — nabor na suknji zvao se krec ♦ sin. înkrețîtură [Por.] ∞ zbîrśi  [Vidi]

4753  zmău  zmeu  змај  zmău (mn. zmăĭ) [akc. zmău] (i. m.) — (demon.) zmaj, (astr.) kometa, bolid ◊ zmău ĭe o viđarĭe kare zbuară pista śerĭ — zmaj je svetlost koja leti preko neba ◊ zmău tună pi kuoș în kasă unđe traĭașće vro văduvă ćinîră, sa profaśe voĭńik ș-o ia đi ibomńikă — zmaj ulazi kroz odžak u kuću u kojoj živi mlada udovica, pretvara se u muškarca i uzima je za ljubavnicu ♦ sin. al zburatuorĭ [Por.] ∞ stauă  [Vidi]

3211  źuńinkă  junincă  јуница  źuńinkă (mn. źuńinś) [akc. źuńinkă] (i. ž.) — (zool.) junica ◊ źuńinkă ĭe vițao ćinîră, đi batrînă pănă pi la vro duoĭ ań — junica je mlado tele, starosti od jedno dve godine [Por.] ∞ žuńinkă  [Vidi]


NASTAVAK PRETRAGE PO OBLASTIMA USMENE KNJIŽEVNOSTI ?

ŠAlJI KOMENTAR:
TRIMITE COMENTARUL
:

70563 
aa
  
ăă
  
bb
  
țț
  
čč
  
ćć
  
dd
  
  
ğğ
  
đđ
  
ďď
  
ee
  
ff
  
gg
  
hh
  
ii
  
îî
  
ĭĭ
  
kk
  
ll
  
ļļ
  
mm
  
nn
  
ńń
  
oo
  
pp
  
rr
  
ss
  
şş
  
śś
  
tt
  
ťť
  
uu
  
vv
  
zz
  
žž
  
źź