Reč đ-o nije obrađena kao osnovna reč!

Reč đ-o u karticama drugih reči
BrVlaškiRumunskiSrpskiGnezdo reči  Reč u umotvorinamaAkcija
527  bardă  bardă  брадва  bardă (mn. bărḑ) [akc. bardă] (i. ž.) — bradva, tesarska sekira sa kratkom i krivom drškom ◊ barda ĭe sakurĭe đ-o mînă, adîns fakută đi śopļit la ļiamńe — bradva je jednoručna sekira, posebno izrađena za tesanje drveta ♦ up. sakurĭe [Por.] ◊ ku barda sa fača daoge la butoĭ — sa bradvom su se izrađivale doge za bure (Korbovo) [Dun.]  [Vidi]

5795  biļeuz  beleuz  простак  biļeuz (biļeuză) (mn. biļeuž, biļeuză) [akc. biļeuz] (prid.) — prostak, tupavko ◊ uom biļeuz stă đ-oparće ku gura kaskată șî nu vorbĭașće ńimika, numa sa uĭtă șî taśe — tupav čovek stoji postrani otvorenih usta i ne govori ništa, samo gleda i ćuti ♦ sin. prostovan [Por.]  [Vidi]

1054  țîntă  cent  цент  țîntă (mn. țînturĭ) [akc. țîntă] (i. ž.) — 1. (zast.) cent, stoti deo stranog novca ili neke celine ◊ o țîntă a fuost kît o parauă — cent je bio koliko jedna para 2. sasvim malo, neznatno đ-o țîntă mĭ-a skapat vuozu — za malo mi je voz pobegao [Crn.] ♦ dij. var. țintă ◊ o țintă ďe om — mali čovek ♦ (vulg.) ĭa ramas o țintă-n kur — (fig.) nije se dobro „olakšao” (Prahovo) [Kmp.]   [Vidi]

3423  dîmp  dâmb  џомба  dîmp (mn. dîmpurĭ) [akc. dîmp] — 1. (geogr.) džomba, izbočina; nagli uspon; veliki nagib terena; kosina ◊ ma dubarîĭ đi pi ruată, kînd am ažuns la un pripur ku dîmp mare — sjahao sam s bicikle kad sam naišao na uspon sa velikim nagibom ♦ sin. skobîlț (Tanda) 2. (psih.) nagla, ishitrena ili burna reakcija ◊ tăĭnuiră frumuos, ama đintr-odată la unu ĭ-a veńit păļițîļi, șî s-a luvat prĭa đin dîmp sî sa gîlśavĭaskă — pričali su lepo, ali su jednog iznenada spopale bubice, pa su počeli naglo da se svađaju [Por.] 3. iznenadan susret ◊ mĭergînd pi padure, ńi-ntîńirăm în dîmp, đ-odată ńi gasîrăm pĭept în pĭept — idući šumom, sretosmo se iznenada, odjednom se nađosmo licem u lice (Jasikovo) [GPek]  [Vidi]

3954  dobļenguos  grosolan ?  груб  dobļenguos (dobļenguasă) (mn. dobļenguoș, dobļenguașă) [akc. dobļenguos] (prid.) — (tehn.) grub, sklepan, neotesan ◊ sa faśe tișler mare, da śe guod lukră, tuot ĭe dobļenguos, urît, șî ńiś đ-o trĭabă — pravi se da je veliki stolar, a šta god uradi, sve je grubo, ružno i ni za kakvu vajdu ♦ var. nădobļenkuos ♦ supr. sumĭarńik [Por.]  [Vidi]

4227  kokaĭe  cocaie  кокаја  kokaĭe (mn. kokăĭ) [akc. kokaĭe] (i. ž.) — kokaja, velika kuka za držanje kotla na vatri ◊ kokaĭa ĭe o krĭangă țapînă ku o ku đ-o parće — kokaja je jaka grana sa kukom na strani ◊ kokaĭe fak păkurari la munće kînd trăbe să fĭarbă koļașă — kokaju prave čobani u planini kad treba da skuvaju kačamak ◊ păkurari la munće îngruapă kokaĭa în pomînt șî lîngă ĭa fak fuok — čobani u planini ukopavaju kokaju u zemlju i kraj nje lože vatru ◊ pi kokaĭe sa atîrnă kaldarĭa đi fakut koļașă — na kokaju se kači kotao za spremanje kačamaka ◊ kokaĭa fak păkurari la munće kînd sînt ku uoĭļi đepartaț đe baśiĭe, șî fak đi mînkare unđe-ĭ prinđe vĭasta — kokaju izrađuju pastiri u planini kad su sa stokom udaljeni od bačije pa spremaju hranu gde se zateknu ◊ pi kokaĭe a fakut koļașa șî uoțî, kare a fuźit în padure đi vrĭamĭa đi turś or alu bugarĭ — na kokaji su pravili kačamak i hajduci, koji su se odmetnuli u šumu u vreme Turaka ili Bugara ♦ / (augm.) < kukă [Por.] ∞ kukă  [Vidi]

4724  mîglă  mâglă  бусен ?  mîglă (mn. mîgļe) [akc. mîglă] (i. ž.) — (bot.) busen, žbun; gomila nečega ◊ mîglă ĭe kînd đintr-un luok rasăr măĭ mulće fire đ-o buĭađe — žbun je kad iz jednog mesta iznikne više strukova jedne biljke ♦ var. mîklă (Tanda) ♦ sin. gramadă [Por.]  [Vidi]

3155  nană  nană  бата ?  nană (mn. nań) [akc. nană] (i. m.) — bata; oslovljavanje starijeg brata ◊ șî suroriļi aļi măĭ ćińirĭe, șî frațî aĭ măĭ ćinîrĭ, ḑîk la frațî luor aĭ măĭ batrîń nană — i mlađe sestre i mlađa braća oslovljavaju svoju stariju braću sa „nana” ♦ skr. var. na ◊ kînd vorbĭesk ĭuta or sa mîngîĭe, nu ḑîk „nană” numa „na”, șî în luok đi nana Lazîr ḑîk na-lazîr, în luok đi nana Ĭanku ḑîk na-Ĭanku, ș-așa ramîńe păn’ la muarće — kada govore brzo, ili se maze, ne kažu „nana” nego samo „na”, i umesto nana Lazar, kažu na-Lazar, umesto nana Janko, kažu na-Janko, i tako ostaje sve do smrti ◊ suora mĭa are duoĭ nań — moja sestra ima dva starija brata ♦ var. nano, nańi ♦ up. dadă (Rudna Glava) ◊ nană sa ḑîśe șî la vrun uom strin, kare ĭe đ-o vrstă ku nana-l tĭeu — „nana” kažeš i stranom čoveku, ako je vršnjak sa tvojim starijim bratom (Tanda) [Por.] ∞ ńam  (Ima umotvorina!)[Vidi]

5701  nîtafļață  nătăfleață  будала  nîtafļață (mn. nîtafļeț) [akc. nîtafļață] (i. s.) — budala, prostak; lenčuga ◊ baĭatu nuĭe ńiś đ-o trĭabă, kî ĭe o nîtafļață întrĭagă — momak nije ni za šta, jer je kompletna budala ♦ var. nîtăfļață, nătăfļață, mîtafļață [Por.]  (Ima umotvorina!)[Vidi]

4086  proćilă  procilă  прочило  proćilă (mn. proćiļe) [akc. proćilă] (i. ž.) — pročilo, spojene daščice u koje se umeću zupci na brdu razboja ◊ proćilă ĭe doă blanuț lunź kare țîn đințî spĭeći, ļegaće strîns ku ață dă kîńipă śeruită — pročilo čine dve daščice koje drže zupce brda, čvrsto uvezane uvoštenim koncem od težine ◊ spata are doă proćiļe, una đi žuos, una đisupra, kare sînt ļegaće la kîpatîń ku ață đ-o blanuță skurtă — brdo ima dve pročile, jednu ispod, drugu uznad, koje su povezane na krajevima koncem za jednu kratku daščicu ♦ up. spată [Mlava] ♦ dij. sin. kuardă (Jasikovo) [GPek] ∞ razbuoĭ  [Vidi]

5104  samă  samă  пажња  samă [akc. samă] (i. ž.) — (zast.) (u izr.) 1. pažnja; oprez; obzir ◊ bagă sama — obrati pažnju ◊ a mĭers ku sama prîn padure — išli su oprezno kroz šumu [Stig] 2. vršnjaci, jednaki po godinama ◊ nuoĭ sînćem đ-o samă — mi smo vršnjaci ♦ sin. vîrstă [Por.]  [Vidi]

4382  săk  olog  сакат  săk2 (săkă) (mn. sakaț, sakaće) (prid.) —(med.) sakat, kljast ◊ a fuost săk đ-o mînă, i-s-a uskat mîna đi vro buală — bio je sakat u jednu ruku, ruka mu se osušila od neke bolesti ◊ nu ĭ-a fuost ļesńe kînd a zberat kopiĭu dupa ĭel „Săkuļe! Săkuļe!” — nije mu bilo lako kada su deca vikala za njim „Sakati! Sakati!” [Por.]  [Vidi]

3228  tagîrță  tăgîrţă  пртљаг  tagîrță (mn. tagîrț) [akc. tagîrță] (i. ž.) — 1. prtljag, stvar, prnja, bošča ◊ tagîrță ĭe avĭerĭa saraśilor, kum ĭe o țuală ruptă, vrun vas mik śonćit, o ogļindă, un pĭapćin, or аșa śeva, śe sa puaće duśa în ļigatură pi un bît pi umîr — prtljag je sirotinjska imovina, kao što je neko odelce pocepano, neki mali ulupani sud, ogledalo, češalj ili tako nešto što se može nositi u bošči na jednom štapu, preko ramena ◊ a mĭers ku tagîrțîļi în trastă đin sat în sat — išao je sa prtljagom u torbi od sela do sela ◊ ĭaț tagîrțîļi tĭaļe pi bît, șî fuź să nu ći văd — kupi svoje stvari na štap, i briši da te ne vidim 2. (zast.) torba, kufer ◊ mi sa-m pare ka pin vis kă aĭ batrîń a ḑîs tagîrță la vrun fĭeļ đi trastă, or sanduk — čini mi se kao kroz san, da su stari „tagrcom” nazivali neku vrstu torbe, ili kufera ♦ up. trastă [Por.]  (Ima umotvorina!)[Vidi]

3875  trĭabă  treabă  посао  trĭabă (mn. trĭeburĭ) [akc. trĭabă] (i. ž.) — 1. posao ◊ măĭ bun să n-aĭ ńiś o trĭabă ku așa uom — najbolje je da nemaš nikakva posla s takvim čovekom 2. valjanost, vrednost ◊ nuĭe ńiś đ-o trĭabă — ni za šta nije (ništa ne valja) ◊ uom đi trĭabă — valjan čovek; čovek od reči, čovek od poverenja 3. razlog; potreba ◊ (u izr.) ńiś k-o trĭabă — bez potrebe ◊ s-a dus fara ńiś k-o trĭabă — otišao je bez ikakvog razloga 4. (fig.) o ponašanju: dovesti nekoga u red ◊ l-a trĭekut pin palme, șî l-a dus la trĭabă — propustio ga je kroz šake, i doveo ga u red ♦ sin. lukru ♦ up. trăbuĭală [Por.]  (Ima umotvorina!)[Vidi]

4965  uală  oală  грне  uală (mn. uaļe) [akc. uală] (i. ž.) — grne, glineni lonac ◊ uala ĭe vas đi pomînt đi fĭert la fuok, larg la burtă șă strîmt la gură, ku o manușă đ-oparće đi țînut — grne je glineni sud za kuvanje na vatri, širokog trbuha i uskog otvora, sa jednom drškom sa strane za držanje ◊ în uală sa fĭarbe ļegumĭa — u grnetu se kuva čorba [Por.] ∞ vas  (Ima umotvorina!)[Vidi]

5945  varuĭkă  văruică  пријатељица  varuĭkă (mn. varuĭś) [akc. varuĭkă] (i. ž.) — prijateljica ◊ nuoĭ doă sînćem đ-o samă, am krĭeskut amîndoă, ș-am ramas varuĭke buńe pănă-n ḑî đi astîḑ— nas dve smo vršnjakinje, odrasle smo zajedno i ostale smo dobre prijateljica do današnjeg dana [Por.] ∞ văr  [Vidi]

6361  vrîsńik  vârstnic  вршњак  vrîsńik (mn. vrîsńiś) (i. m.) — vršnjak ◊ nuoĭ duoĭ sînćem đ-o samă, ĭel ĭe vrîsńiku mĭeu — nas dvojica smo isto godište, on je moj vršnjak ♦ var. vîrsńik [Por.] ∞ vrîstă  [Vidi]

6360  vrîstă  vârstă  годиште  vrîstă (mn. vrîșće) (i. ž.) — 1. godište, uzrast ◊ nuoĭ duoĭ sînćem đ-o vrîstă — nas dva smo isto godište 2. vrsta, fela — ar ḑîśa uomu kă sînt fluori-ļaļa o vrîstă, un fĭeļ, ama nu-s — rekao bi čovek da su ti cvetovi iste vrste, iste fele, ali nisu ♦ var. vîrstă ♦ sin. fĭeļ [Por.]  [Vidi]


NASTAVAK PRETRAGE PO OBLASTIMA USMENE KNJIŽEVNOSTI ?

ŠAlJI KOMENTAR:
TRIMITE COMENTARUL
:

71039 
aa
  
ăă
  
bb
  
țț
  
čč
  
ćć
  
dd
  
  
ğğ
  
đđ
  
ďď
  
ee
  
ff
  
gg
  
hh
  
ii
  
îî
  
ĭĭ
  
kk
  
ll
  
ļļ
  
mm
  
nn
  
ńń
  
oo
  
pp
  
rr
  
ss
  
şş
  
śś
  
tt
  
ťť
  
uu
  
vv
  
zz
  
žž
  
źź