Reč ĭo nije obrađena kao osnovna reč!

Reč ĭo u karticama drugih reči
BrVlaškiRumunskiSrpskiGnezdo reči  Reč u umotvorinamaAkcija
166  adînźi  jegui  жигосати  adînźi (ĭuo adîngĭеḑ, ĭel adîngĭaḑă) [akc. adînźi] (gl.) — 1. žigosati, udarati dangu, žig (u tursko vreme uisijanim gvožđem) ◊ nu adînźi, pănă nu aźung ĭo nemoj udarati žig dok ja ne stignem 2. (mag.) lečiti zauške crtanjem magijskog kruga lapisom oko natečenog mesta [Por.] ∞ dangă  [Vidi]

119  agĭet  aghet  агет  agĭet [akc. agĭet] (uzv.) — (zast.) turska reč nepoznatog značenja; imitacija turskog govora ◊ śe va fi agĭet, nu șću, așa-m-uḑît đĭ l-aĭ batrîń — šta li je „agjet” ne znam, tako sam čuo od starih [Por.]   (Ima umotvorina!)[Vidi]

426  alaltăĭerĭ  alaltăieri  прекјуче  alaltăĭerĭ [akc. alaltăĭerĭ] (pril.) — prekjuče, pre dva dana ĭo alaltăĭerĭ am kosît, ĭerĭ am întuors fînu, da astîḑ l-am adunat — prekjuče sam kosio, juče sam prevrtao seno, a danas sam ga sakupio [Crn.] ♦ dij. var. alaltîĭerĭ [Por.] ∞ alt  [Vidi]

232  arata  arăta  показивати  arata (ĭuo arăt, ĭel arată) [akc. arata] (gl. p.) — 1. pokazivati, prikazivati, ukazivati ◊ puvesta, ama nu arata ku mîna kîtra mińe — pričaj, ali nemoj pokazivati rukom na mene 2. otkrivati, obelodanjivati ◊ spuńeț lukru, să nu ći arăt ĭo priznaj delo, da te ne otkrijem ja 3. dokazivati ◊ tare đi kap, amunka uomu puaće-ĭ arata kă nu vorbĭașće đirĭept — tvrdoglav, teško mu čovek može dokazati da nije u pravu [Por.]   (Ima umotvorina!)[Vidi]

3861  dăzńață  d‑azneață  јутрос  dăzńață [akc. dăzńață] (pril.) — jutros ĭo dăzńață će văzuĭ, kînd am trekut pă drum, da tu pă mińe nu — ja te jutros videh, kad sam prolazio putem, a ti mene nisi [Rom.] ♦ dij. var. đesńață [Por.][Crn.]  [Vidi]

1273  drumaĭală  drumăială  путовање  drumaĭală (mn. drumaĭaļe) [akc. drumaĭală] (i. ž.) — 1. putovanje, naročito pešačenje ◊ lukru mĭ-a fuost đeparće, șî ĭo am tîbarît đi drumaĭală pănă n-am ažuns la penzîĭe; akuma ńiś ku gîndu nu drumîĭ ńiś unđe — posao mi je bio daleko, i ja sam se umorio od putovanja dok nisam stigao do penzije; sada ni u mislima ne putujem nigde ♦ var. drumuitură, drumaĭtură, drumaitură 2. putešestvije, avantura ◊ n-am kînd sî-ț puvestîăsk drumuĭturiļi mĭaļe tuaće — nemam kada da ti pričam sva svoja putešestvija [Por.] ∞ drum  [Vidi]

2273  gata  gata  готов  gata [akc. gata] (prid.) (nepr.) — 1. (o poslu) gotov, završen ◊ kosîtu ĭe gata, akuma ńi puńem pi sîśarat — kosidba je gotova, sada se bacamo na žetvu 2. (o pripravnosti) spreman; pripravan ĭo mis gata, numa muĭarĭa nu sa măĭ pipćenat — ja sam spreman, ali se žena još nije očešljala [Por.]  (Ima umotvorina!)[Vidi]

2651  ginđi  gândi  мислити  ginđi (ĭuo ginđesk, ĭel ginđașće) [akc. ginđi] (gl. p. ref.) — (psih.) 1. misliti, razmišljati ◊ nu ginđi kî ĭe lukru-șală — nemoj misliti da je šala ◊ ma ginđesk ĭo đemult să-ț spun — mislim se ja odavno da ti kažem ◊ a ginđit bun, numa a fakut opaśit — mislio je dobro, ali je uradio naopako 2. premišljati, dvoumiti se ◊ nu ći măĭ ginđi, kă ḑîļiļi trĭek șî mîńe o sî fiĭe amînat — nemoj se više premišljati, jer dani prolazi pa će sutra biti kasno [Por.] ∞ gînd  [Vidi]

2118  ĭordaș  iordaș  зебраст  ĭordaș (ĭordașă) (mn. ĭordaș, ĭordașă) [akc. ĭordaș] (prid.) — (za boje) (ret.) zebrast, prugast; šaren ◊ la nuoĭ numa đi mîț or đi uoĭ sa ḑîśe kî sînt ĭordașă, đi alta žuavină n-am auḑît — kod nas se samo za mačke ili ovce kaže da su prugaste, za druge životinje nisam čuo [Por.]  [Vidi]

4663  kăńi  căni  црнити  kăńi (ĭuo kăńesk, ĭel kăńașće) [akc. kăńi] (gl. p. ref.) — (zast.) (color) crniti, farbati u crno ◊ țîgańi a dus kăńală ku kare muĭeriļi a kăńit lîna în ńegru — Cigani su donosili crnilo kojim su žene farbale vunu u crno ◊ a fuost kăńală adînsă ku kare muĭeriļi a kăńit păru în ńegru — bilo je posebno crnilo kojim su žene farbale kosu u crno ♦ sin. śerńi [Por.]  (Ima umotvorina!)[Vidi]

5081  kîmpiĭe  câmpie  пољана  kîmpiĭe (mn. kîmpiĭ) [akc. kîmpiĭe] (i. ž.) — (geogr.) poljana ◊ kîmp ĭe luok unđe nuĭe padure, da kîmpiĭe ĭe kîmp lung — polje je mesto bez drveća, a poljana je dugačko polje [Por.] ∞ kîmp   (Ima umotvorina!)[Vidi]

26  miļiguoś  minegoci  чмичак  miļiguoś [ac. miļiguoś] (mn. miļiguaśe) (i. s.) — čmičak, gnojna izraslina na očnom kapku (Hordeolus) [Bran.] ♦ dij. var. miļigoč (mn. miļigoače) [Kmp.]   (Ima umotvorina!)[Vidi]

5242  napustî  năpustî  кидисати  napustî (ĭuo ma napustăsk, ĭel sa napustîașće) [akc. napustî] (gl. ref.) — kidisati, sjuriti se, napasti ◊ muma paduri fakută ka porkuońu a trĭekut pi kulme, da kîńi s-a napustît la ĭa, latrînd ka naruoḑî — šumska majka je prolazila kosom pretvorena u stog sena, a psi su kidisali na nju, lajući kao ludi ◊ ĭel s-a napustît ku buata la mińe, ĭo ĭ-am dat ku pumnu în buot — on se sjurio sa motkom na mene, ja sam ga tresnuo pesnicom u nos ♦ sin. slubaḑî [Por.]  [Vidi]

3229  śobană  ciobană ?  чобанка  śobană (mn. śobańe) [akc. śobană] (i. ž.) — čobanka, velika čobanska kašika ◊ śobană a fuost o ļingură mare đi ļiemn, ku kuada lungă, kare a purtato śobańi dupa viće, ļegată la kurauă — čobanka je bila velika drvena kašika, sa dugom drškom, koju su čobani nosili za stokom, obešenu o kaiš ◊ śobana a fuost atîta đi mare đi ĭo ma mir kum ļ-a înkepat în gură — čobanka je bila toliko velika da se ja čudim kako su je trpali u usta ◊ śobana pîkurari a purtato întođeuna dupa viće, da ś-a fi fakut ku ĭa, nu șću — čobanku su pastiri stalno nosili za stokom, a šta li su radili sa njom, ne znam ♦ sin. gavană [Por.]   [Vidi]

4919  trĭakît  treacăt  пролаз  trĭakît (mn. trĭakîće) [akc. trĭakît] (i. s.) — (ret.) prolaz, put ◊ trĭakît ĭe luok pi unđe trĭeśem đes, kînd ńe duśem vrunđiva — prolaz je mesto kojim često prolazimo kad negde idemo ◊ sa miră kum ĭo nu șću kî ĭe muara batrînă în borugă, da ĭuo-ĭ spun kă nu șću đi śe nu mi trĭakîtu pĭ-a kolo — čudi se kako ja ne znam da je stara vodenica u potoku, a ja mu kažem da ne znam jer mi tamo nije put [Por.] ∞ treśa  [Vidi]

5586  zavuoĭ  zăvoi  завој  zavuoĭ (mn. zavuaĭe) [akc. zavuoĭ] (i. s.) — (geog.) zavoj, zemljište pored reke ◊ zavuoĭ ĭe luok poļažńik în kare rîu faśe koveĭ, șî unđe ĭastă kîća ļamńe — zavoj je ravnica u kojoj reka pravi okuku, i gde ima malo drveća ◊ măĭ drag mĭ-a fuost vara să pazăsk faśiļi pi zavuoĭ, pănă vaśiļi pask, ĭo ma skald or prind la pĭeșć — najviše sam voleo leti da čuvam krave u zavoju, dok krave pasu, ja se kupam ili lovim ribu [Por.]  [Vidi]


NASTAVAK PRETRAGE PO OBLASTIMA USMENE KNJIŽEVNOSTI ?

ŠAlJI KOMENTAR:
TRIMITE COMENTARUL
:

66326 
aa
  
ăă
  
bb
  
țț
  
čč
  
ćć
  
dd
  
  
ğğ
  
đđ
  
ďď
  
ee
  
ff
  
gg
  
hh
  
ii
  
îî
  
ĭĭ
  
kk
  
ll
  
ļļ
  
mm
  
nn
  
ńń
  
oo
  
pp
  
rr
  
ss
  
şş
  
śś
  
tt
  
ťť
  
uu
  
vv
  
zz
  
žž
  
źź