Reč ńepuoț nije obrađena kao osnovna reč!

Reč ńepuoț u karticama drugih reči
BrVlaškiRumunskiSrpskiGnezdo reči  Reč u umotvorinamaAkcija
1513  Arseńiĭe  Arsenie  Арсеније  Arseńiĭe [akc. Arseńiĭe] (i. m.) — (antr.) Arsenije, l.i. kalendarskog poreklańepuoțî alu vrun Arseńiĭe a trait în Podguorț — potomci nekoga Arsenija živeli su u Podgorcu [Crn.]  [Vidi]

515  babă  babă  баба  babă (mn. babĭe) [akc. babă] (i. ž.) — 1. a. baba, baka, stara žena, starica ◊ mulće kare-śe aĭ s-auḑ đi la o babă — mnogo toga ima da čuješ od jedne babe [Crn.] b. (srod.) majčina ili očeva majka ◊ kînd kapiț ńepuoț, đin muĭare ći faś babă — kad dobiješ unuke, od žene postaješ baba ♦ sin. mamă [Por.] 2. deo kopče u koji ulazi kuka, tj. muški deo kopče na kaišu ◊ la kataramă ĭastă muoș șî babă — kopča kaiša ima „babu” i „dedu” (muški i ženski deo) [Crn.] ◊ babă batrînă — stara baba, starica [Por.] ∞ ńam  (Ima umotvorina!)[Vidi]

912  Bobuoĭ  Boboia  Бобој  Bobuoĭ [akc. Bobuoĭ] (i. m.) — (antr.) Boboj, nadimak u Crnajki, nastao kao augm. od buob „zrno”+ suf. -oĭ, s obzirom na to da je ovo selo na području gde nije sačuvano intervokalno n, u kom slučaju bi augm. bio bobuoń ◊ Boboĭuoń ĭe poļikra-lu ńepuoțî alu vrun Bobuoĭ — Bobojević je prezime potomaka nekoga Boboja ◊ bobuoĭ îĭ ḑîśem șî la o fluarĭe, kare sa kĭamă șî bobośĭel — „ boboj” kažemo i za cvet koji se zove bobočel (ter. zapis u Crnajki) ♦ / bobośĭel (demin.) < bobuok — „pupoljak” ◊ astîḑ ĭastă Bobuoĭ șî-n Arnaglaua, a veńit înainća đi rat unu Marćin Șkĭopu đin ńamo-la, đin Țrnaĭka la otar ku Gorńana, a skimbat imańa ku vrunu đi la Muskidău în Bļizńe — ima Bobojevića i u Rudnoj Glavi, došao je neki Martin Ćopavi iz te familije, sa međe Crnajke i Gornjana, trampio je imanje sa nekim sa Muskideua u Blizni (iz rodoslovne građe, terenski rad, Durlić) [Por.]   [Vidi]

911  brĭaz  breaz  шарен  brĭaz (brĭază) (mn. brĭež, brĭază) [akc. brĭaz] (prid.) — šaren po licu, „šarko” ◊ măĭ đes brĭază pi buot ĭe vaka, șî la-șa vită îĭ ḑîśem „brĭeza”, pi sîrbĭașće ar veńi „šara”, kum ĭastă kare baș așa-ș boćaḑă vaka, pi sîrbĭașće — najčešće je šarena po njušci krava, i takvo goveče mi zovemo „breza”, na srpskom bi bilo „šara”, ima ljudi koji baš toku zovu svoju kravu, po srpskom ◊ Brĭaz ĭe poļikra lu uom kare ĭe pistriț pi față, kare are pĭaće albe pi fire, da aĭ luĭ ńepuoț kapîtă poļikră BrezuońiBrjaz je nadimak čoveka koji je šaren u licu, koji ima bele pege na obrazu, a njegovi potomci dobiju nadimak Brezoni („Brjazovići”) ♦ sin. pistriț [Por.]   [Vidi]

1520  Buoĭa  Boia  Боја  Buoĭa [akc. Buoĭa] (i. m.) — (antr.) Boja, skraćeni oblik l.i. bugarskog, odnosno slovenskog porekla ńepuoțî lu Buoĭa sa kĭamă Boĭuońi or Boĭeșći, da pi srbĭașće Boĭić — Bojini potomci zovu se Bojoni ili Boješti, a na srpskom Bojići [Crn.]   [Vidi]

866  Burkeșuońi  Burcaș  Буркешони  Burkeșuońi [akc. Burkeșuońi] (i. m.) — (antr.) Burkešoni, Burkešići, (dosl.) „Kapitić”, staro vlaško prezime u Tandi, koje je nastalo od reči burka- kaput”, zbog toga što je rodonačelnik ove familije jedini u selu imao kaput, deo nošnje koji su nosili samo bogatiji ljudi ◊ Burkeșo-l batrîn a veńit în Tanda đin Kļuś, ș-a fakut borđiĭ la Kraku uokńi, supt Guol — najstariji Burkeš je došao u Tandu iz Ključa, i napravio zemunicu na Kraku okni, pod Deli-Jovanom ◊ Burkeșuońi au mulće krĭenź, kare s-a poļikrit dupa kopiĭi, or dupa ńepuoțî-luĭ: alu Stoĭan Burkeș, alu Ńițu Burkeș, alu Dumitru Burkeș, alu Žîuku Burkeș ... — Burkešoni imaju mnogo grana, koje se prezivaju prema njegovim sinovima ili unucima: od Stojana Burkeša su Stojanovići, od Nice Burkeša - Niculovići, od Živka Burkeša - Živkovići .. ♦ var. burkaș, burkiș [Por.] ∞ burkă  [Vidi]

1460  Durļa  Durlea  Дурлић  Durļa (mn. Durluoń) [akc. Durļa] (i. m.) — Durlić, vlaško prezime familija u Rudnoj Glavi [Por.], Debelom Lugu, Leskovu i Jasikovu [GPek] ◊ Durļa al măĭ batrîn a veńit đin Raśița-n Banato-l rumîńesk — najstariji Durlić je došao iz Rečice u rumunskom Banatu ◊ đin Banat, Durļa a veńit în Sîrbiĭe, s-a kăsătorit în Buśa supt Stuol — iz Banata, Durlić je došao u Srbiju, naselio se u Bučje pod Stolom ◊ đin Buśa, đi rîău lu turś, ńepuoțî luĭ a fuźit în Ļiskuauă, đ-akolo, kînd s-a mulțît, uńi s-a mutat pin saćiļi đin okuol — iz Bučja, Durlićevi potomci su zbog turskoga zla prebegli u Leskovo, a kada su se tamo vremenom namnožili, neki su otišli u obližnja sela [Por.]   [Vidi]

3127  Gălbinuoń  Galbanaș  Галбиновић  Gălbinuoń (mn. Gălbinuońi) [akc. Gălbinuoń] (i. m.) — (antr.) Galbonivić, posrbljeno vlaško prezime familije iz Rudna Glave u Porečkoj Reci ◊ Gălbinuońi la Bļizńe sînt ńepuoț alu vrunu Trailă Galbin kare a veńit đin Balta Vĭarđe în Rumîńiĭe — Galbonovići u Blizni su potomci nekog Traila Galbinovića, koji je doša iz iz Balta Verđe u Rumuniji ◊ sa puvestîașće kî la poļikrit galbin pintru śe a purtat ńiskaĭ galbiń la kaśulă — priča se da su ga nazvali galbin („žuća”) jer je nosio neke žute dukate na šubari [Por.] ∞ galbin   [Vidi]

3199  mamă  bunica  баба  mamă (mn. mame) [akc. mamă] (i. ž.) — baba 1. (srod.) roditeljeva majka, baka ◊ nuoĭ ḑîśem mamă la muma lu muma șî la muma lu tata — mi kažemo baba majčinoj i očevoj majci ◊ baba ĭe tuata muĭarĭa kare are ńepuoț baba je svaka žena koja ima unuke ◊ mama mĭa ĭe babă — moja baka je baba ◊ pi mamî-mĭa a kemato Stanka — moja baba se zvala Stanka [Por.] ◊ mamă ĭe muma mumi, ore muma lu tata — baba je majčina majka, ili očeva majka (Osnić) ◊ baba Nata ĭe mama lu Drăgomir šî mumă lu mumă-sa Kăla — baba Nata je Dragomirova baba i majka njegove majke Kele (Krivelj) [Crn.] 2. (fam.) stara žena, starica ◊ „mamă” ḑîśe, în taĭnă, al ćinîr la tuata famĭaĭa batrînă — „baka” kaže, u razgovoru, mlađi svakoj starijoj ženi [Por.] sin. babă ◊ ∞ ńam  (Ima umotvorina!)[Vidi]

2618  Mlađen  Mlagen  Младен  Mlađen [akc. Mlađen] (i. m.) — (antr.) (inov.) l.i. Mladen ◊ dakă vrun Mlađen are kopiĭ șî ńepuoț, șî dakă đin iĭ sa mulțăsk brîńe, firu luĭ kapîtă poļikră Mlăđeńieșći — ako neki Mladen ima decu i unuke, i ako se od njih namnože generacije, njegovi potomci dobiju nadimak Mladenovići ◊ kînd nume Mlađen sa skurtă đin milă, sa kapîtă poļikră Đenă, or Đenkă — kada se ime Mladen od milja skrati, dobija se nadimak Đena, ili Đenka ♦ var. Mlađien [Por.]  [Vidi]

3149  ńam  neam  род  ńam1 (mn. ńamurĭ) [akc. ńam] (i. s.) — rod, rođak; srodnik, srodstvo; familija ◊ la nuoĭ ĭastă ńam apruape, ńam đipartat șî ńam đi bătrîńață — kod nas ima blizak rod, dalek rod i rod od starina ◊ ńamu sa sokoćiașće pi brîńe, kare înśep đi la kopiĭi alu un uom ku o muĭarĭe — srodstvo se računa po pasovima, koji počinju od dece jednoga muža i žene ◊ kopiĭi kare-ĭ fak uomu ku muĭari-sa sînt fraț, or kă ńam đin brîu al đintîń — deca koju rađaju muž i žena su braća, ili rod u prvom kolenuńepuoțî đi la kopiĭi luor sînt vĭerĭ đin fraț, or brîu adoĭļa — unuci od rođene dece su braća od stričeva, ili drugo koleno ńepuoț đi ńepuoț sînt vĭerĭ a doĭļa, or brîu a triĭļa — praunuci su srodnici u trećem kolenu ◊ pănă la vĭerĭ adoĭļa sa țîńe ńam apruape — do trećeg kolena računa se blizak rod ♦ var. (zast.) ńemeńa ♦ sin. fîmeļiĭe, țîkă, vîăr [Por.] ♦ dij. sin. rudă [Kmp.]  [Vidi]

4966  olar  olar  грнчар  olar (mn. olarĭ) [akc. olar] (i. m.) — grnčar ◊ olarĭu ĭe uom kare faśe șî vinđe vasurĭ đi pomînt — grnčar je čovek koji pravi i prodaje sudove od zemlje ◊ olar kare a trait mult ș-a fuost kunoskut, a lasat poļikră „olar” la ńepuoțî luĭ — grnčar koji je živeo dugo i bio poznat, ostavio je nadimak „olar” svome potomstvu [Por.] ∞ uală  [Vidi]

4110  Urḑîkă  Urzică  Урзика  Urḑîkă [akc. Urḑîkă] (i. s.) — (antr.) Urzika l.i., „Kopriva” ◊ nume Urḑîkă s-a dat ka poļikra la kopiĭ bolnaviśuoș, să nu sa prindă buaļiļi đi iĭ kum nu sa prind đi urḑîkă — ime Kopriva davalo se kao nadimak bolešljivoj deci, da se bolest ne hvata za njih kao što se ne hvata za koprivu ◊ dupa insă ku poļikra Urḑîkă ńepuoțî sa poļekrĭesk Urḑîkuońi — prema osobi sa nadimkom Urzika, potomci dobiju prezime Urzikić [Por.] ∞ urḑîkă  [Vidi]

5130  Șalarĭu  Şelariu  Шаларевић  Șalarĭu (mn. Șălarĭeșći) [akc. Șalarĭu] (i. m.) — (antr.) Šalarević ◊ Pătru Draguoĭ a fuost șalarĭ kunoskut, șî đ-aĭa ńepuoțî luĭ a kîpatat poļikră Șîlarĭeșći — Petar Dragoj je bio poznat sedlar, i zato su njegovi potomci dobili nadimak Šalarević ◊ Șîlarĭeșći, ńam în Arnaglaua — Šalarevići, rod u Rudnoj Glavi [Por.] ∞ șauă   [Vidi]


NASTAVAK PRETRAGE PO OBLASTIMA USMENE KNJIŽEVNOSTI ?

ŠAlJI KOMENTAR:
TRIMITE COMENTARUL
:

67397 
aa
  
ăă
  
bb
  
țț
  
čč
  
ćć
  
dd
  
  
ğğ
  
đđ
  
ďď
  
ee
  
ff
  
gg
  
hh
  
ii
  
îî
  
ĭĭ
  
kk
  
ll
  
ļļ
  
mm
  
nn
  
ńń
  
oo
  
pp
  
rr
  
ss
  
şş
  
śś
  
tt
  
ťť
  
uu
  
vv
  
zz
  
žž
  
źź