Reč śasu u karticama drugih reči |
|
Br | Vlaški | Rumunski | Srpski | Gnezdo reči | Reč u umotvorinama | Akcija |
|
3102 | ḑîsă | zisă | судбина | ḑîsă2 (mn. ḑîsă) [akc. ḑîsa] (i. ž.) — (zast.) a. (demon.) sudbina, usud ◊ ḑîsa ĭe sîla-ĭa śe rașîașće suđina uomuluĭ, în śasu nașćiri — usud je ona sila koja određuje čovekovu sudbinu u času rođenja ◊ (u izr.) nu ĭ-a ḑîs sî fiĭe — nije mu suđeno da bude ◊ basanka așa ĭ-a ḑîs — valjda mu je tako suđeno ◊ avut o ḑîsă rîa — imao je zlu sudbinu b. suđena osoba ◊ s-a đisparțît, ĭa basanka n-a fuost ḑîsa luĭ — rastali su se, ona valjda nije bila njegova suđenica ♦ sin. ursă, skrisă [Por.] ∞ ḑîśa | (Ima umotvorina!) | [Vidi] |
|
|
|
1420 | đimińață | dimineaţă | јутро | đimińață1 (mn. đimińeț) [akc. đimińață] (i. ž.) — jutro ◊ đimińața ĭe vrĭamĭa đin krapat đi ḑî, pîn la prînḑu al mik, pănă pi la nuauă śasurĭ — jutro je vreme od svitanja do doručka, do oko devet sati [Crn.] ◊ a krapat ḑîua, o să fiĭe o đimińață frumuasă — svanuo je dan, biće lepo jutro [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
2710 | graśin | păcătos | грешан | graśin (graśină) (mn. graśiń, graśińe) [akc. graśin] (prid.) — (zast.) 1. (rel.) grešan, koji ima greh ◊ nu sa ćiame atîta đi graśină, kî pi lumĭa-ĭa puaće să kadă în ĭad — ne boji se toliko grešna da na onom svetu može otići u pakao 2. uklet, proklet ◊ a fuost graśin đi la ursa înga în śasu kînd s-a naskut — bio je proklet od sudbine još u času kad se rodio 3. (za život) mučan, težak ◊ aĭ miĭ a fuost saraś, ș-am avut o kopilariĭe graśină — moji su bili siromašni, pa sam imao mučno detinjstvo ♦ sin. pacatuos [Por.] ∞ graśina | | [Vidi] |
|
|
|
2438 | kît | cât | колико | kît, kîtă (pril.) (predl.) (zam.) — 1. (pril.) koliko ◊ kît a fi măĭ ramas pănă la urmă? — koliko li je još ostalo do kraja? ◊ spuńe kît mis datuorĭ, să plaćiesk șî sî ma duk bĭestrîga? — kaži koliko sam dužan, da platim i da odem bestraga? ◊ uĭće, kîtă lume s-adunat, ka la bîlś — gle, koliko se ljudi skupilo, kao na vašaru ◊ kîtă bańamă a fi strîvit, ńiś ĭel, saraku, nu șćiĭe — koliko li je novaca spljiskao, ni on, siroma, ne zna 2. (predl.) koliko ◊ śiare kît îț trîabe, nu măĭ mult — traži koliko ti treba, ne više ◊ pătura trăbe să fiĭe kît ĭe patu đi lung — ponjava treba da bude koliko je krevet dug ◊ să kumpirĭ moșîĭe pi kulme kît vĭeḑ ku uoki — da kupiš imanje na kosi koliko vidiš očima ◊ sî aļerź atîta kîtă pućarĭe aĭ — da trčiš toliko koliku snagu imaš 3. (zam.) koliko ◊ la kît sî vină (la kîće śasurĭ, pi śe vrĭame)? — u koliko da dođe (u koliko sati, u koje vreme)? ◊ kîtă vrĭame a trekut, da ĭel tuot țîńe minće — koliko je vremena prošlo, a on sve (=i dalje, još uvek) pamti ◊ a śerkat ĭel kît șî măĭ kît, ama nu ĭ-a mĭers la mînă — pokušao je on koliko puta, ali mu nije pošlo za rukom [Por.] | (Ima umotvorina!) | [Vidi] |
|
|
|
2993 | Kraśun | Crăciun | Божић | Kraśun (mn. Kraśuń) [akc. Kraśun] (i. m.) — (kal.) Božić ◊ Kraśunu ĭe ḑîua kînd s-a naskut Dumńeḑîu al nuostru — Božić je dan kada se rodio naš Bog ◊ la Kraśun lumĭa sa skuală pi la duauă śasurĭ nuapća, fak fuoku la kamin șî mĭastîkă koļașa, frig karńe pi frigare șî pokńesk, kare đin śe are — na Božić ljudi ustaju u dva noću, lože vatru na kaminu i mešaju kačamak, peku meso na ražnju i pucaju, svako iz čega ima ♦ up. aźun [Por.] | (Ima umotvorina!) | [Vidi] |
|
|
|
2700 | kurđisală | curdisală | курблање | kurđisală (mn. kurđisălurĭ) [akc. kurđisală] (i. ž.) — (tehn.) kurblanje, navijanje ◊ fara kurđisală adîns la vrĭame, śasu đin parĭaće n-a lukrat bun: or a grabit, or s-a amînatat — bez navijanja tačno na vreme, zidni sat nije radio dobro: ili je žurio, ili je kasnio ♦ var. kurđisîre [Por.] ∞ kurđisî | | [Vidi] |
|
|
|
2694 | kurđisî | curdisi | курблати | kurđisî (ĭuo kurđisăsk, ĭel kurđisîașće) [akc. kurđisî] (gl. p.) — (tehn.) (zast.) kurblati, navijati ◊ sa kurđisîașće vro mîkaruă kare sa porńiașće ku mîńiĭu — „kurdiše” se neka naprava koja se pokreće kurblom ◊ m-am zuĭtat să kurđisăsk śasu, șî ĭel a statut — zaboravio sam da navijem sat, i on je stao [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
2695 | kurđisît | curdisit | навијен | kurđisît (kurđisîtă) (mn. kurđisîț, kurđisîće) [akc. kurđisît] (prid.) — (tehn.) (zast.) navijen ◊ śasu ĭe kurđisît, șî ogođît să kînće pi la patru đimińață — sat je navijen, i udešen da zvoni oko četiri ujutru [Por.] ∞ kurđisî | | [Vidi] |
|
|
|
3104 | naslap | năslap | слап | naslap (mn. naslapĭ) [akc. naslap] (i. m.) — slap, talas ◊ a ńegrit śerĭu, vińe pluaĭa ku naslap — potamnelo je nebo, dolazi kiša u slapovima ◊ spulbură ku śasurĭ, șî vîntu duśe naslapurĭ đi zapadă pi drumurĭ — veje već satima, i vetar nanosi slapove snega na puteve ◊ naslap đi apă; buobît — slap vode; vodopad [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
2576 | nuauă | nouă | девет | nuauă [akc. nuauă] (br.) — devet ◊ akuma ĭe nuauă śasurĭ, șî žumataće — sada je devet i po sati ◊ muĭarĭa puartă nuauă luń — žena nosi devet meseci [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
5448 | prînḑ | prânz | ручак | prînḑ (mn. prînḑurĭ) [akc. prînḑ] (i. s.) — (nutr.) ručak ◊ l-aĭ rumîń-aĭ batrîń prînḑu a fuost pi la noă śasurĭ — kod starih Vlaha ručak je bio oko devet sati ◊ kînd s-a lukrat în kîmp, prînḑu sa dus la luok unđ-a lukrat lumĭa — kad se radilo u polju, ručak se donosio na mesto gde su ljudi radili [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
4579 | Somođiva | Samodiva | Самодива | Somođiva [akc. Somođiva] (i. ž.) — (demon.) Samodiva ◊ Somođiva ĭe muarća, ĭa vińe la-l śe traźe să-ĭ ĭa sufļitu — Samodiva je smrt, ona dolazi kod samrtnika da mu uzme dušu ◊ Somođiva ĭe śuava măĭ urît pi lume śe uomu nu vĭađe ku uoki luĭ, pănă nu-ĭ vińe śasu muorțî — Samodiva je nešto najružnije na svetu što čovek ne vidi svojim očima, dok mu ne dođe smrtni čas ◊ la-l śe traźe, Aranźelu ku kuțîćiļi stă la piśuare, da Somođiva la kap, șî ĭel kînd întuarśe uoki pi duos ș-o vĭađe, sa taĭe đi frikă șî muare — kod samrtnika, Aranđel sa noževima stoji kod nogu, a Samodiva kod glave, i kad on prevrne oči i ugleda je, prestravi se i umre ♦ var. Somođiĭa, Sumođiĭa, Sumođiva, Điĭa [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
4 | śas | ceas | сат, час | śas (mn. śasurĭ) (i. m.) — 1. čas, vremenska jedinica od šezdeset minuta ◊ đimult lumĭa n-avut śasurĭ, s-a purtat dupa Suare — nekad ljudi nisu imali satove, upravljali se prema Suncu ◊ a fuost đeparće, ń-a trăbuit un śas șî măĭ tare — bilo je daleko, trebalo nam je sat i nešto jače ◊ un śas șî žumataće — sat ipo 2. sat, naprava za merenje vremena ◊ śasol đi la mînă — ručni sat ◊ śasol muĭerĭesk — ženski sat ◊ śasol đin parĭaće — zidni sat ♦ var. (augm.) śastuorńik [akc. śastuorńik] ◊ đi kînd ńi s-a strîkat pîrdańiku đi śastuorńik, parke sînćem pĭerduț, kă ń-am învațat ku ĭel pi parĭaće — od kada nam se pokvario prokleti sat, kao da smo izgubljeni, jer smo se navikli sa njim na zidu 3. vreme, doba ◊ śasol rău — zao čas ◊ śasu muorțî — smrtni čas 3. (zast.) pozdravna fraza na rastanku ◊ ramîń ku śasol bun — ostaj mi u dobri čas [Por.] ♦ dij. var. čas [Kmp.] | (Ima umotvorina!) | [Vidi] |
|
|