Kartica sela:
Šarbanovac Şarbanuţ [072]

(m. sg.) Şîrbovĭan • (m. pl.) Şîrbovĭań • (f. sg.) Şîrbovĭană • (f. pl.) Şîrbovĭańe • Centralni Vlasi • Munćeni • Narečje: subbanatsko
pi/pe/pĭe/pră/pă đi/đe/ďe/dă klańe/klaĭe ău/zău śe/će/če/ťe ź/đ/ď/ğ
pră đi ń ś ź

ŠARBANOVAC (2.161 st.), ratarsko (16:9% agrarnog st.) seosko naselje zbijenog tipa, na (210 m) obalama Šarbanovačke reke, leve pritoke Crnog Timoka, 18 km južno od Bora. Površina atara iznosi 5.042 ha. Naziv, po predanju, potiče od vlaške reči serv ili šarb - jelen, divokoza (ova divljač se nekada okupljala oko izvora tople vode). Fizionomski povezuje dve osnovne celine: Selo, glavni deo naselja, gde se u centru nalazi termomineralni izvor sumporne vode poznat pod imenom Šarbanovačka banja (30°C), i sedam "pojata", nekadašnjih privremenih stočarskih naselja, koje okružuju selo - Pađina mare (Velika padina), Faca (Prema Suncu), Ogaša sek (Suvi potok), Dubrava, Ogašaa njestaranilor (Nestorov potok), Ogaša punđula (Punđulov potok) i Baba-jona (Preko Timoka). Prvobitno naselje stvoreno je na Selištu, kod sadašnje raskrsnice puteva za Paraćin i Zaječar. Pominje se 70-ih god. XVI v. St. je pretežno srpsko (slavi Trojice, Sv. Iliju i Sv. Arhatela; vašapu - 24. jun: 2. avgust i 23. oktobar), starosedelačko. Indeks demografskog starenja (is) kreće se u rasponu od 0,6 (1961) do 1,5 (1991). Pravoslavna crkva Sv. Trojice sazidana je 1925. god. Sistem centralnog (kolektivnog) vodosnabdevanja je u izgradnji. Ima osmorazrednu OŠ, MK, dom kulture, biblioteku, bioskop, zdravstvenu stanicu, poštu, Zemljoradničku zadrugu "Timok" i dr. Većina meštana zaposlena je u Boru.

• Izvor/Source: Geografska enciklopedija naselja Srbije / pod rukovodstvom Srboljuba Đ. Stamenkovića
Beograd : Geografski fakultet Univerziteta : Agena : Stručna knjiga, 2001, e.j. Šarbanovac
       
O poreklu stanovništva: (U pripremi!)
S T A T I S T I K A
1850.1) (Vlasi) 1866.2) (Vlasi) 1921. (Rumuni)3) 2011. (Vlasi)
Kuća Duša Svega Srba Vlaha % Vl. Svega Srba Rumuna % Rum. Svega Srba Vlaha % Vlaha Rumuna
153 915 1310 2 1297 99.01 2286 21 2259 98.82 1624 772 690 42.49 33

G E O G R A F I K A
Fizionomske karakteristike Nadmorska visina u m. Površina Tradicionalna
Tip Oblik Reljef Centar Visinski pojas ha privreda

GRAĐA U REČNIKU: Reči Narodna književnost Saradnici Kazivači Etnogr. oblast: Crna Reka

LEGENDA: = vlaško = Vlasi i povlašeni Srbi = mešovito = romska mahala = bajaško (Romi)
1) Prvi popis u Srbiji u kome se beleže Vlasi kao posebna etnička kategorija sproveden je 1850. godine. Broj njihovih "kuća" i "duša" obradio je i objavio Jovan Gavrilović, vidi Гласник Друштва србске словесности, св. 4, Београд, 1852
2) Broj Vlaha na popisu iz 1866. obradio i objavio statističar Vladiomir Jakšić, u delu:  В. Якшич, О племенном составе населенiя в Княжестве сербском, Типографiя Майкова, С. Петербург, 1872
3) Od Berlinskog kongresa (1878. g.) do kraja II sv. rata, sve administracije Srbije, Kraljevine SHS i Jugoslavije, smatrale su Vlahe Rumunima, i tako su ih tretirale u svojim zvaničnim državnim popisima!
Broj pogleda : 703

aa
  
ăă
  
bb
  
țț
  
čč
  
ćć
  
dd
  
  
ğğ
  
đđ
  
ďď
  
ee
  
ff
  
gg
  
hh
  
ii
  
îî
  
ĭĭ
  
kk
  
ll
  
ļļ
  
mm
  
nn
  
ńń
  
oo
  
pp
  
rr
  
ss
  
şş
  
śś
  
tt
  
ťť
  
uu
  
vv
  
zz
  
žž
  
źź