Florum  VLASI SRBIJE
 
RUMÂŃI SÂRBĬEŞĆ * ROMÂNII TIMOCENI * RUMÎŃI TIMOĆEŃI * VLACHS OF SERBIA * Created by 2007
Să pastrăm graĭu rumîńesk - să lunźim traĭu omeńesk!
Stapânu-domaćin: Paun Es Durlić, etnolog
FotoVLAHORIJA Vlaski recnik

Izaberi jezik * Select language: Srpski cir Srpski lat Româna Deutsch English
Молим вас да се пријавите или се региструјете.

Пријавите се корисничким именом, лозинком и дужином сесије
Напредна претрага  

Вести:

SKANDAL U NACIONALNOM SAVETU VLAHA:
 ODLUKA O "STANDARDIZACIJI" DONETA NA TEŠKOJ OBMANI ČLANOVA,
 JER SU IZJAVE DVOJICE UGLEDNIH NAUČNIKA O VLAŠKOM JEZIKU - IZMIŠLJENE!
http://www.paundurlic.com/forum.vlasi.srbije/index.php?topic=2080.msg8881;topicseen#msg8881

Аутор Тема: Hrvatsko-rumunjski rječnik, Goran Filipi - Florin Ionilă  (Прочитано 2876 пута)

0 чланова и 1 гост прегледају ову тему.

Volcae

  • Библиотекар Флорума
  • Ветеран форума
  • *****
  • Ван мреже Ван мреже
  • Пол: Мушкарац
  • Поруке: 1294
Hrvatsko-rumunjski rječnik, Goran Filipi - Florin Ionilă
« послато: 25.08.2010. 20:19 »




PREDGOVOR


Pred nama je prvi hrvatsko-rumunjski rječnik. Trudili smo se sastaviti ga
poštujući najsuvremenija leksikografska dostignuća. Pri izradbi Rječnika koristili
smo se svim dostupnim nam rumunjskim i hrvatskim dvojezičnim i
jednojezičnim rječnicima (R. Flora, H. Gamulescu, M. Jivcovici, M. Tomici,
V. Putanec, J. Jernej itd.). Rječnik je srednjeg opsega (oko 20.000 natuknica)
i sadrži uglavnom riječi iz suvremenoga jezika koje pokrivaju najrazličitija
područja uporabe (gospodarstvo, informatika, tehnika, poljodjelstvo, medicina
itd.), no u nj smo uvrstitli i nemali broj zastarjelica i riječi koje se tiču
prošlih povijesnih razdoblja koje bi, prije svega, rumunjski čitatelj mogao
naći u literaturi kojom se služi, a koje bi, dakako u rumunjskome obliku, mogle
zatrebati i hrvatskome uporabniku.
Da bismo rumunjskom čitatelju olakšali korištenje rječnika, natuknice smo
opremili naglasnim znakovima, a uz riječi čiji se flektivni oblici znatno razlikuju
od osnovnih, dali smo i dodatna objašnjenja (npr. za glagole prvo lice,
za imenice genitiv i/ili množinu). Uz mnoge smo natuknice naveli i odgovarajuću
frazeologiju (poslovice, izreke ili jednostavnije rečenice). Hrvatski će
čitatelj slične podatke za rumunjske riječi naći u obratnome rječniku koji je u
pripremi.
Odlučili smo se za uglavnom internacionalni tip kratica što će također ići
na ruku rumunjskome čitatelju koji se tako ne će svaki čas morati vraćati na
stranicu gdje su razuzlane, a hrvatski se je čitatelj na takve kratice ionako
već navikao iz naše dosadašnje leksikografske tradicije.
Posebnu smo pažnju posvetili glagoiskome vidu (tu kategoriju romanski
jezici ne poznaju, pa je za rumunjskog uporabnika takav pristup itekako
opravdan), pa se tako svi glagoli koje smo uvrstitli u Rječnik nalaze u oba
oblika. Problem vida riješili smo na leksikološkoj a ne na slovnično-tvorbenoj
razini, tj. i svršeni i trajni oblik glagola uvrstili smo kao posebne, neovisne
natuknice (obično se s trajnih upućuje na svršene, osim kad su trajni
običniji).
Poznata je stvar, nažalost ne dovoljno i izvan granica Hrvatske, da je zbog
neprirodnoga razvitka kojim je hrvatski standardni jezik (samo ime bilo je
zapravo najmanji problem, premda se oko njega daleko najviše raspravljalo,
a i danas je to za strane jezikoslovce ključ problema!) udruživanjem u Jugoslaviju
prolazio skoro cijelo stoljeće, u nj ušao veliki broj riječi kojih tamo
nikada ne bi bilo i ne bi trebalo biti da se, poput drugih europskih jezika, razvijao
naravnim putom. Te su riječi tijekom godina jednostavno potisnule izvorna
hrvatska leksička rješenja (dakako ne u potpunosti i dakako ne u svih
pisaca!). Taj će problem još neko vrijeme mučiti hrvatske leksikografe i valjat
će nam ga rješavati na najbolji i najbezbolniji način. Najlakše bi bilo tu
skupinu riječi jednostavno ne uvrstiti u rječnik, ali suvremenom piscu nekog
dvojezičnog hrvatskoga rječnika mora biti jasno da će njegovi čitatelji u njem
tražiti baš te riječi koje on nije uvrstio, a, što je također jako bitno, strani će
ih korisnik naći u literaturi. U ovom smo rječniku problem pokušali riješiti
upućivanjem s riječi za koje držimo da ih ne bi trebalo koristiti na njihovu
odgovarajuću zamjenu.
Posebno zahvaljujemo akadem. Augustu Kovačeu, izvrsnom poznavatelju
rumunjskoga jezika, na podršci i pomoći tijekom pisanja ovoga rječnika. posebnu
zahvalu zaslužuje i gosp. Nediljko Dominović, direktor izdavačke kuće
"Dominović d.o.o.", koji je znao prepoznati kulturološku vrijednost našega
rada i smogao snage i sredstava da ga objelodani.

G. Filipi


http://www.archive.org/stream/RecnikHrvatsko-rumunjski#page/n0/mode/1up
http://www.archive.org/download/RecnikHrvatsko-rumunjski/RecnikHrvatsko-rumunjski.pdf
Пријави уреднику   Сачувана