Reč Țîrna nije obrađena kao osnovna reč!

Reč Țîrna u karticama drugih reči
BrVlaškiRumunskiSrpskiGnezdo reči  Reč u umotvorinamaAkcija
6344  Țărovana  Țărovana  Царована  Țărovana (i. ž) — (top.) Carovana, zvano mesto u ataru Crnajke ◊ Țărovana în Țîrnaĭka ĭe luok la marźina stînga alu Rîu porĭeśi, ku mulće sîamńe kare arată kă aśiĭa đimult s-a sapat șî s-a topit ruda — Carovana je mesto na području Crnajke, na levoj obali Porečke reke, sa mnogo tragova koji ukazuje na staro kopanje i topljenje rude [Por.]  [Vidi]

1111  Ţîrna  Ţârna  Црна  Țîrna [akc. Țîrna] (i. ž.) — (hidr.) Crna, ime planinske rečice u Gornjem PekuȚîrna izvorĭaḑă supt Brĭeza, primĭașće la đirĭaptă ogașîaļe Bigru șî Ogașul mare, da đi la stînga pi Fiļișana, șî sa împreună ku Pĭeku la Dîbiļug — Crna izvire ispod Breze, sa desne strane prima potoke Bigar i Veliki potok, a s leve Filišanu, i uliva se u Pek kod Debelog Luga [GPek]   [Vidi]

1112  Țîrnaĭka  Ţârnaica  Црнајка  Țîrnaĭka (mn. Țîrnăĭś) [akc. Țîrnaĭka] (i. ž.) — (ojk.) Crnajka, selo u Gornjem Poreču u opštini MajdanpekȚîrnaĭka ĭe sat rumîńesk, supt puala lu Guol — Crnajka je vlaško selo u podnožju Deli JovanaȚîrnaĭka sa otarîașće ku Arnaglaua, Gorńana, Tanda, Klokośuouțu șî Plamna — Crnajka se graniči sa Rudnom Glavom, Gornjanom, Tandom, Klokočevcem i Plavnom [Por.]   [Vidi]

1113  țîrnaśan  ţârnăcean ?  Црнајчанин  țîrnaśan (mn. țîrnaśeń) [akc. țîrnaśan] (i. m.) — Crnajčanin, žitelj sela Crnajke u Gornjem Poreču ◊ am un prĭaćin, țîrnaśan — imam prijatelja, Crnajčanina ♦ var. țîrnaśĭan, țîrnaśĭeń ♦ up. țîrnaśană [Por.] ∞ Țîrnaĭka  [Vidi]

3469  țîrnaśană  ţârnăceană  Црнајчанка  țîrnaśană (mn. țîrnaśeńe) [akc. țîrnaśană] (i. ž.) — Crnajčanka, stanovnica Crnajke, sela u Gornjem Porečuțîrnaśană ĭe însă muĭerĭaskă kare traĭașće în sat Țîrnaĭka, supt Guol, în Rîu Porĭeśi đi Sus — Crnajčanka je ženska osoba koja živi u selu Crnajka, ispod Deli-Jovana, u Gornjem Poreču ♦ up. țîrnaśan [Por.] ∞ Țîrnaĭka  [Vidi]

5745  fîtaśuńe  fătăciune  јагњило  fîtaśuńe (mn. fîtaśuń) [akc. fîtaśuńe] (i. ž.) — 1. (zast.) jagnjilo ◊ fîtaśuńe s-a kĭemat luoku unđe a fatat uoiļi — jagnjilo se zvalo mesto gde su se jagnjile ovce 2. (top.) Fatačune, Jagnjilo ◊ Fîtaśuńe ĭe luok kĭemat pi vaļa Ļubovi în Țîrnaĭka, unđe a fatat uoĭiļi Ĭankońilor, pi kuasta răsărićană lu Kulmĭa Mikă, la otar ku Žarku Voĭvodan — Fatačune je zvano mesto u dolini Ljubove u Crnajki, gde su se jagnjile ovce Jankovića, na istočnoj strani Kulme Mike, na međi sa Žarkom Vojvodanom [Por.] ∞ fata   [Vidi]

1938  Forfikarĭu  Forfecariu  Маказар  Forfikaĭu [akc. Forfikarĭu] (i. m.) — (antr.) Makazar, nadimak osobe koja pravi ili oštri makaze, nadimak najčešće davan kovačima ◊ gata pin tuot sat măĭ mare, kare avut kovaś, a ramas ș-ăn ḑî đe astîḑ poļikra Forfikarĭu: Truță Forfikarĭu în Îrnaglaua, Milan Forfikarĭu, țîgan în Țîrnaĭkă, Dinu Forfikarĭu în Vlauļa, șî alțî — gotovo u svakom većem selu, koje je imalo kovače, ostao je i dan-danas nadimak „Makazar”: Petar Makazar u Rudnoj Glavi, Milan Makazar, Ciganin u Crnajki, Miladin Makazar u Vlaolu, i drugi [Por.][GPek] ∞ fuarfikă  [Vidi]

3402  gluată  gloată  дете  gluată (mn. gluaće) [akc. gluată] (i. ž.) — dete; glota, čeljade ◊ ku muĭarĭa đi-ntîń n-avut gluaće, da ku adăurată are patru — sa prvom ženom nije imao decu, a sa drugom ima četvoro ◊ sa miră kum gluaćiļi nu ĭ-a murit đi fuame đi vrĭamĭa đi rat — čudi se kako joj deca nisu pomrla od gladi za vreme rata ♦ sin. kopil [Por.] ◊ muoșu în Țîrna Gora a omorît pră vrun turk, îș a luvat gluaćiļi șă prăsta Muraua a fuźit în Mlaua — čiča je u Crnoj Gori ubio nekog Turčina, pokupio čeljad i reko Morave pobegao u Mlavu (Manastirica, Mlava) [Mlava]  [Vidi]

3883  Guol  Gol  Дели Јован  Guol [akc. Guol] (i. m.) — (top.) Deli Jovan, planina u istočnoj Srbiji ◊ Guolu ĭe munće mare, otar întra Kraĭna șî Porĭeśa — Deli Jovan je velika planina, međa između Negotinske Krajine i Poreča ◊ supt Guol sînt duauă saće rumîńeșć: Tanda șî Țîrnaĭka — pod Deli Jovanom su dva vlaška sela: Tanda i Crnajka ◊ Guolu pi kuamă ĭe o golaĭe, fara ńiś un fĭeļ đi verđeț — Deli Jovan je na hrbatu golet, bez ikakve vegetacije ◊ mama spuńa: am opḑăś đe ań, șî đi kînd țîn minće, nuoĭ Țrnaśeńi śuaka-sta kĭemăm Guol, akuma aud kă uńi iĭ ḑîk Dăļi-Ĭovan — baba je govorila: imam osamdeset godina, i otkad pamtim, mi Crnajčani ovo brdo zovemo „Gol”, sada čujem da ga neki zovu Deli-Jovan [Por.] ∞ guol  [Vidi]

5297  kolovuoz  colovoz ?  коловоз  kolovuoz (mn. kolovuozurĭ) [akc. kolovuoz] (i. s.) — (ret.) kolovoz, kolski put ◊ kolovuoz ĭe drum đi kar đi buoĭ pista vrun krak lung — kolovoz je put za volovksa kola preko neke duge kose ◊ luok kare sa kĭamă ’kolovuoz’ ĭastă la Bļizńe în kotunu Arnaglăvi, șî-n Țîrnaĭka, kînd sa ĭasă đin sat la kulmĭa Vîrbi — mesto koje se zove ’kolovoz’ ima u Blizni, zaseoku Rudne Glave, i u Crnajki, kad se iz sela izlazi na kosi Vrbe [Por.]  [Vidi]

3526  Miruoś  Miroci  Мироч  Miruoś [akc. Miruoś] (i. m.) — (top.) Miroč ◊ Miruośu ĭe sat măĭ ćinîr în Porĭeśa — Miroč je najmlađe selu u Poreču ◊ Miruośu je fakut în anu 1872 — Miroč je osnovan godine 1872. ◊ astîḑ satu traźe la uopșćina măĭdanuluĭ — selo danas pripada opštini Majdanpek ◊ satu ĭe žumataće sîrbĭesk, žumataće rumîńesk — selo je pola srpsko, pola vlaško ◊ și sîrbi Miroćeńi, șî rumîńi Miroćeńi, sînt veńiț đin saćiļi đin okuol: sîrbî đin Golubińe, Popovița șî alće, da rumîńi đin Țîrnaĭka, Tanda, Gorńana — i Srbi Miročanci i Vlasi Miročanci došli su iz okolnih sela: Srbi iz Golubinja, Popovice i drugih, a Vlasi iz Crnajke, Tande, Gornjana i drugih [Por.]  [Vidi]

45  potrńiśe  potârniche  препелица  potrńiśe (mn. potrńiś) [akc. potrńiśe] (i. ž.) — (ornit.) prepelica (Lat. Coturnix communis) ◊ potrńiśe ĭe pasîrĭe mikă ka golîmbu, nume kunoskut în Arnaglaua șî Țîrnaĭka — prepelica je ptica mala kao golub, ime je poznato u selima Rudna Glava i Crnajka [Por.] ♦ sin. pîtpalak  (Ima umotvorina!)[Vidi]

4516  Surduļeșći  Surdulești  Сурдуловић  Surduļeșći [akc. Surduļeșći] (i. zb.) — (antr.) Surdulović, vlaško prezime ◊ Surduļeșći ĭe poļikră ńamuluĭ lu kare vrun stramoș a fuost surd multă vrĭame — Surdulović je nadimak porodice čiji je predak bio gluv duže vreme ◊ poļikră Surduļeșći are un ńam mare în Țîrnaĭka — prezime Surdulović ima jedna velika familija u Crnajci [Por.] ∞ surd  [Vidi]

4273  Șașka  Șașca  Шашка  Șașka [akc. Șașka] (i. ž.) — (hidr.) Šaška, reka u opštini Majdanpek ◊ Șașka ĭe rîu kare izvorĭaḑă supt Kraku Markuluĭ la Măĭdan, trĭaśe pin Bļizńe șî Arnaglaua, șî la Kulă sa-npreună ku Țîrnaĭka, đi unđe înśape Rîu porĭeśi — Šaška je reka koja izvire ispod Markovog Kraka kod Majdanpeka, prolazi kroz Bliznu i Rudnu Glavu, i kod Miloševe Kule se sastaje sa Crnajkom, odakle počinje Porečka reka ◊ Șașka kure la vaļe — Šaška teče ka istoku ♦ (demin.) Șașkuța [Por.]  [Vidi]


NASTAVAK PRETRAGE PO OBLASTIMA USMENE KNJIŽEVNOSTI ?

ŠAlJI KOMENTAR:
TRIMITE COMENTARUL
:


aa
  
ăă
  
bb
  
țț
  
čč
  
ćć
  
dd
  
  
ğğ
  
đđ
  
ďď
  
ee
  
ff
  
gg
  
hh
  
ii
  
îî
  
ĭĭ
  
kk
  
ll
  
ļļ
  
mm
  
nn
  
ńń
  
oo
  
pp
  
rr
  
ss
  
şş
  
śś
  
tt
  
ťť
  
uu
  
vv
  
zz
  
žž
  
źź