| Reč țuală u karticama drugih reči |
|
| Br | Vlaški | Rumunski | Srpski | Gnezdo reči | Reč u umotvorinama | Akcija |
|
| 2601 | aćiĭatură | ateiaturi | одело | aćiĭatură (mn. aćiĭaturĭ) [akc. aćiĭatură] (i. ž.) — (zast.) odelo, haljetak ◊ đimult n-a fuost atîta țolamă, akumă labdă aćiĭatura întrĭagă, numa kă nu sa măĭ puartă așa fĭeļ đi aĭnă — nekad nije bilo toliko odeće, sada se baca ceo haljetak, samo zato što se ta vrsta haljine više ne nosi ♦ sin. țuală, înbrîkamînt [Por.] ∞ aćeĭa | | [Vidi] |
|
|
|
| 303 | aĭnă | haină | хаљетак | aĭnă (mn. aĭńe) [akc. aĭnă] (i. ž.) — a. haljetak, gornji deo ženski odeće, bez rukava, izrađen od sukna ◊ aĭna s-a purtat pistă kamașă șî pistă oprĭeź — haljetak se oblačio preko košulje i preko kecelja ♦ sin. kĭebă [Crn.] b. haljina, deo odeće koji se nosi preko rublja [Por.] c. široka, teška odeća (Leskovo, D. Marković) [GPek] ∞ țuală | | [Vidi] |
|
|
|
| 498 | astragană | astrahan | астрагана | astragană (mn. astragańе) [akc. astragană] (i. ž.) — astragana, vrsta momačke šubare od kože tek ojagnjenog jagnjeta ◊ kaśulă đi astragană măĭ mul a purtat baĭețî — šubare od astragana najčešće su nosili momci ♦ var. stragană [Por.] ∞ țuală | | [Vidi] |
|
|
|
| 3764 | bibarak | baibarac | прслук | bibarak [akc. bibarak] (i. s.) ● v. bîĭbarak [Por.] ∞ țuală | | [Vidi] |
|
|
|
| 1737 | bîĭbarak | baibarac | прслук | bîĭbarak (mn. bîĭbaraśe) [akc. bîĭbarak] (i. s.) — prsluk, gornju deo odeće bez okovratnika i rukava; jelek ◊ bîĭbaraku puartă șî muĭeriļi, șî uamińi — prsluk nose i žene i muškarci ◊ bîĭbaraku măĭ đies sa faśe đi śuarik, da șî sa împļećiașće đi lină — prsluk se najčešće izrađuje od sukna, ali se i plete od vune ♦ var. bibarak (Tanda) [Por.] ♦ dij. var. bibarak (Krivelj) [Crn.] ∞ țuală | | [Vidi] |
|
|
|
| 864 | burkă | burcă | капут | burkă (mn. burś) [akc. burkă] (i. ž.) — 1. kaput, gornji deo muškog odela; sako ◊ kînd ĭe frig, uamińi înbrakă burka — kad je hladno, muškarci oblače kaput ♦ (demin.) burkiță ◊ a măĭ ramas kîta đin śuarik, șî s-a rugat đi kroĭtuorĭ să-ĭ fakă șî o burkiță đi fiu-su — ostalo je malo od sukna, pa je zamolio krojača da mu sašije i kaputić za sina ♦ (augm.) burkuoń [Por.] 2. džemper ◊ muma mĭ-a înpļećit burkă đe lînă — majka mi je isplela džemper od vune ◊ babă Ĭana fărbuĭe burka — baba Jana farba džemper ◊ burka đe lînă ĭe kalduruăsă — džemper od vune je topao [Crn.] ∞ țuală | | [Vidi] |
|
|
|
| 70 | țoļiță | ţoliţă | оделце | țoļiță (mn. țoļiță) [akc. țoļiță] (i. ž.) — odelce (dem. od țuală) ◊ a fakut țoļiță đi kopilaș kare a pļekat la șkuală — izradio je odelce za mališana koji je pošao u školu [Por.] | (Ima umotvorina!) | [Vidi] |
|
|
|
| 1115 | țurfură | zdreanţă | дроњак | țurfură (mn. țurfurĭ) [akc. țurfură] (i. ž.) — dronjak; pocepana ili pohabana odeća ◊ će uĭtă, în śe țurfurĭ sa îmbrakat, kum nu-ĭ rușîńe? — gledaj, u kakve se dronjke obukla, kako je nije stid? ◊ atîta đi sarak am fuost, đ-a-nmĭers numa-n ńișći țurfurĭe, adunaće đi pin gunuaĭe — toliko sam bio siromašan, da sam iašao samo u nekim dronjcima, sakupljenim sa đubrišta ♦ sin. zdrĭanță ♦ up. țuală [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 6264 | ćurk | chiurc | прслук | ćurk (mn. ćurkurĭ) (i. m.) — prsluk, ćurak ◊ ćurku ĭe un fĭeļ dă țoală kare samînă la burkă fara mîńiś — ćurk je deo odeće koji liči na sako bez rukava ◊ ćurku sa puaće faśa dîn pĭaļe dă uaĭe, atunśa samînă la kožuok — ćurk se može praviti od ovčje kože, tada liči na kožuh ◊ ćurku ĭe țuală omeńaskă șă muĭerĭaskă — ćurk je i muško i žensko odelo [Hom.] ♦ dij. sin. bîĭbarak [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 3062 | kimîtă | imita | имитација | kimîtă (mn. kimiț) [akc. kimîtă] (i. ž.) — imitacija, podržavanje ◊ n-a fakut la kopil țuală kum trăbe, numa o kimîtă đi țuală, ka đi papușă kopilarĭaskă — nije izradila detetu odelce po meri, nego neku imitaciju od odela, kao za dečju lutku ◊ s-a lasat đi bĭare, akuma numa ĭe o kimîtă đi bĭețîuos — ostavio piće, sad je samo imitacija pijanice [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 2989 | kimĭașă | cămașă | кошуља | kimĭașă (mn. kimĭeș) [akc. kimĭașă] (i. ž.) — košulja, gornji deo odeće ◊ kimĭașa ĭe țuală omeńiaskă, sa înbrakă pista pĭaļa guală, ș-astrukă parća trupuluĭ a đisupra — košulja je muški haljetak, oblači se preko gole kože i pokriva gornji deo tela ◊ kimĭașa muĭerĭaskă sa kĭamă śupag — ženska košulja zove se čupag ◊ kimĭașă ku rîurĭ — vezena košulja (košulja sa ukrasom) ◊ kimĭașă đi in — lanena košulja ◊ kimĭașă đi matasă — svilena košulja ♦ up. kîlțan ♦ var. kamașă (Tanda) [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 2873 | krețan | creţan | крецан | krețan (mn. krețańe) [akc. krețan] (i. s.) — krecan, suknja sa gustim i sitnim naborima ◊ krețanu a ĭeșît înainća lu rato-l đi-ntîń — krecan se pojavio pre Prvog svetskog rata ♦ krețanu n-a putut să-l fakă fiĭekare muĭare — krecan nije mogla da izradi bilo koja žena [Por.] ◊ krețan ĭe un fĭaļ đi țuală muĭerĭaska ku krĭețurĭ marunće — krecan je vrsta ženske odeće, sa sitnim naborima [Crn.] ♦ dij. var. krățan (Prahovo) [Kmp.] ∞ krieț | (Ima umotvorina!) | [Vidi] |
|
|
|
| 5641 | mîńekarĭ | mânecar | горњак ? | mîńekarĭ (mn. =) [akc. mîńikarĭ] (i. s.) — gornjak ? ◊ mîńekarĭ ĭe țuală skurtă muĭerĭaskă ku mîńiś lunź, făra guļir, śe sa-nkĭaptură la pĭept — gornjak je kratak ženski haljetak sa dugim rukavima bez kragne, koji se zakopčava na grudima ◊ mîńikarĭu sa faśe đe pînḑă đe kîńipă, kă sa puartă kînd ĭe frig pista kimĭașă da supt băĭbarak — gornjak se izrađuje od konoplje, jer se nosi kad je hladno preko košulje, a ispod prsluka ♦ var. mîńekarĭ ♦ sin. bluză, rĭeklă [Por.] ♦ dij. var. mîńiśarĭ (Lubnica) [Crn.] ∞ țuală | | [Vidi] |
|
|
|
| 6099 | ńegru | negru | црнина | ńegru2 [akc. ńegru] (i. m.) — (rel.) crnina ◊ ńegru ĭe țuală ńagră kare înbrakă žăļniku dupa vrun ńam muort — crnina je crna odeća koju oblači ožalošćeni za nekim umrlim rođakom ◊ ńegru muĭerĭesk ĭe kîrpă ńagră, da barbațăsk kimĭașă ńagră— ženska crnina je crna marama, a muška crna košulja ◊ ńegru sa puartă un an đi ḑîļe, da dupa kopiĭ ćińirĭ mumîńiļi puartă șî pană la triĭ ań, or, kîćodată, pănă la muarće — crnina se nosi godinu dana, a za mladom decom majke nose i do tri godine, ili, ponekad, do smrti ◊ în Porĭeśa kînd sa înkĭaĭe anu, ńegru sa lapîdă dupa ușă, șî sa lasă să putraḑaskă a koluo — u Poreču kad istekne godina, crnina se baca iza vrata, i ostavi tamo da istrune ◊ (ver.) pănă ńamu duśe ńegru, șă al muort pi lumĭa-ĭa ĭe žăļnik — dok rodbina nosi crninu, i pokojnik je u žalosti na onom svetu ◊ (ver.) kînd žăļńiku labîdă ńegru șă înbrakă alb, ăl muort kapîtă uokĭ șă đin ńigurĭață ĭasă la viđarĭe — kad ožalošćeni baca crninu i oblači belo, pokojnik dobija oči, i iz tame izlazi na videlo [Por.] ∞ ńegru1 | | [Vidi] |
|
|
|
| 5224 | pĭeptar | peptar | пуловер | pĭeptar (mn. pĭeptarĭ) [akc. pĭeptar] (i. m.) — prsluk, pulover ◊ pĭeptar ĭe țuală barbațîaskă, fara mîńiś, astrukă numa pĭeptu șî șîaļiļi — pulover je muški haljetak bez rukava, koji pokriva samo grudi i leđa ♦ up. điemper [Por.] ∞ pĭept | | [Vidi] |
|
|
|
| 1698 | poduabă | podoabă | дроњак | poduabă (poduabe) [akc. poduabă] (i. ž.) — dronjak, iznošeno ili pocepano odelo ◊ sa vĭađe kî ĭe sarak, kî mĭarźe înbrakat numa în ńișći poduabe — vidi se da je siromah, jer ide obučen samo u nekakve dronjke (Rudna Glava) ◊ poduabă ĭe țuală batrînă, lupadată pi puod — „podoba” je staro odelo, bačeno na tavan (Tanda) [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 5226 | puzanarĭ | buzunar | џеп | puzanarĭ (mn. puzanare) [akc. puzanarĭ] (i. s.) — džep na odeći ◊ puzanarĭ ĭe un fĭeļ đi pungă kusută pi țuală în kare sa țîn mîńiļi kînd ĭe frig, or kĭesu ku bań, or alt marunțîș — džep je vrsta kese ušivene na odeći u koju se drže ruke kad je hladno, ili kesa s novcem, ili druge sitnice ◊ puzanarĭ guol — prazan džep ◊ puzanarĭu lu toĭa — tuđi džep ◊ puzanarĭ la pîntaluoń — džep na pantalonama ◊ puzanarĭu lu burkă — džep kaputa ♦ var. pîzanarĭ, păzînar; (Tanda: pazanarĭ, păznarĭ) [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 5776 | ruptură | ruptură | исцепотина | ruptură (mn. rupturĭ) [akc. ruptură] (i. ž.) — 1. iscepotina, prekid; rupa ◊ ruptura ĭe luok unđe śuava s-a rupt, ș-a ramas gaură, luok guol — iscepotina je mesto gde se nešto prekinulo, pa je ostala rupa, praznina ◊ drumu dupa pluaĭe ĭe pļin đi rupturĭ — put je posle kiše pun rupa 2. dronjak ◊ mĭarźe, saraku, tota vara rupt, numa într-o ruptură đi țuală — ide celo leto, siroma, pocepan, samo u nekom dronjku od odeće [Por.] ∞ rupĭa | | [Vidi] |
|
|
|
| 4184 | śiștuare | șiștoare | тканица | śiștuare (mn. śiștuorĭ) [akc. śiștuare] (i. ž.) — tkanica, pojas ◊ s-a purtat doă fĭelurĭ đe śiștuorĭ: îngușće, muĭerĭeșć, șă śiștuorĭ laće, voĭńiśeșć — nosile su se dve vrste tkanica: uske, ženske, i široke tkanice, muške ♦ sin. braśiră [Por.] ∞ țuală | | [Vidi] |
|
|
|
| 3228 | tagîrță | tăgîrţă | пртљаг | tagîrță (mn. tagîrț) [akc. tagîrță] (i. ž.) — 1. prtljag, stvar, prnja, bošča ◊ tagîrță ĭe avĭerĭa saraśilor, kum ĭe o țuală ruptă, vrun vas mik śonćit, o ogļindă, un pĭapćin, or аșa śeva, śe sa puaće duśa în ļigatură pi un bît pi umîr — prtljag je sirotinjska imovina, kao što je neko odelce pocepano, neki mali ulupani sud, ogledalo, češalj ili tako nešto što se može nositi u bošči na jednom štapu, preko ramena ◊ a mĭers ku tagîrțîļi în trastă đin sat în sat — išao je sa prtljagom u torbi od sela do sela ◊ ĭaț tagîrțîļi tĭaļe pi bît, șî fuź să nu ći văd — kupi svoje stvari na štap, i briši da te ne vidim 2. (zast.) torba, kufer ◊ mi sa-m pare ka pin vis kă aĭ batrîń a ḑîs tagîrță la vrun fĭeļ đi trastă, or sanduk — čini mi se kao kroz san, da su stari „tagrcom” nazivali neku vrstu torbe, ili kufera ♦ up. trastă [Por.] | (Ima umotvorina!) | [Vidi] |
|
|
|
| 3071 | tramă | stramă | дроњчић | tramă (mn. trame) (i. ž.) — dronjčić, komadić konca ili tkanine ◊ tramă ĭe un krîmput đi ață, or o ruptură đin vro țuală batrînă — trama je komadić konca, ili dronjak sa neke stare odeće ♦ sin. urĭazńik [Por.] | (Ima umotvorina!) | [Vidi] |
|
|
|
| 3924 | urî | urî | омрзнути | urî (ĭuo urăsk, ĭel urîașće) [akc. urî] (gl. p. ref.) — omrznuti, namrznuti; poružneti; smučiti se ◊ puaće fi va urî-o ĭuta, ama ĭa nu sa lasă đi ĭel — možda će je omrznuti brzo, ali ona ga neće ostaviti ◊ iĭ s-a urît tuot k-o țuală sî sa dukă la visaļiĭe — smučilo joj se da sve u istoj haljini ide na veselje ◊ muĭare ćinîră, da ći nakaz a urît pista nuapće — mlada žena, a od muka poružnela preko noći ◊ sa țîńe ku baĭeț ćińirĭ, nu sa ćiame k-o urîașće uomu, ș-o dudîĭe — ljubaviše sa momcima, ne boji se da će je muž omrznuti, i oterati ♦ var. urîțî [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 4951 | zdrĭanță | zdreanță | дроњак | zdrĭanță (mn. zdrĭanță) [akc. zdrĭanță] (i. ž.) — dronjak, krpa, rita; froncla ◊ zdrĭanța ĭe un parśel đin țuală ruptă — dronjak je deo pocepane odeće ◊ đemult s-a purtat țuala tuot pănă nu s-a fakut zdrĭanță — nekad se odelo nosilo sve dok se nije pretvorilo u dronjke ♦ sin. trĭanță, druanță, truanță, torofļoanță [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 6276 | zubun | zăbun | зубун | zubun (mn. zubuńe) [akc. zubun] (i. s.) — zubun ◊ zubun a fuost țuală śe s-a purtat đisupra, pista alalće țuaļe, fakut đi śuarik gruos, ku mîńiś skurće, or fara mîńiś — zubun je gornji haljetak koji se nosio preko druge odeće, skrojen od debljeg sukna, sa kratkim rukavima, ili bez rukava ◊ zubunu a purtat șî muĭeriļi, șî uamińi — zubun su nosili i muškarci i žene ◊ zubunu s-a pĭerdut întra raturĭ, kînd l-a skimbat burka — zubun se izobičajio izmedju dva rata, kada ga je zamenio kaput [Por.] | | [Vidi] |
|
|