| Reč akru u karticama drugih reči |
|
| Br | Vlaški | Rumunski | Srpski | Gnezdo reči | Reč u umotvorinama | Akcija |
|
| 409 | amurțî | amorţi | утрнути | amurțî (ĭuo amurt, ĭel amurće) [akc. amurțî] (gl.) — 1. utrnuti, postati neosetljiv na dodir, obamreti ◊ mi amurće mîna stîngă — trne mi leva ruka ◊ amurće gura, kît ĭe đi akru — usta trnu, koliko je kiselo [Crn.] 2. (fig.) skameniti (se) ◊ kînd ĭarna-n munće auḑî lupi kă urlă đi fuame, amurț tuot, șă înkrîmeńeșć đi frikă — kad zimi u planini čuješ vukove kako zavijaju od gladi, utrneš sav, i skameniš se od straha [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 2332 | ḑară | zară | јогурт | ḑară (mn. ḑărurĭ) [akc. ḑară] (i. ž.) — (nutr.) 1. jogurt ◊ ḑară sa faśe đin lapće fĭert, în kare puń triĭ pikurĭ đi akrĭală, șă-l laș duauă ḑîļe să șća la kaldură; sa manînkă ku đimikat đi malaĭ, vara kînd sa lukră pin zîpușală mare — jogurt se pravi od skuvanog mleka, u koje se dodaju tri kapi sirćeta, i pustiš ga da stoji dva dana na toplom; jede se sa udrobljenom projom, leti kada se radi po velikoj vrućini 2. mlaćenica; kiselo mleko pomešano sa surutkom ◊ ḑară sa faśe kînd sa mĭastîkă lapće akru ku ḑăr, șî ku ĭa sa faśe ḑamă đi șćir, kare ĭe dulśe đi tuot — mlaćenica se dobija kada se kiselo mleko pomeša sa surutkom, i njome se pravi čorba od štira, koja je mnogo slatka (Rudna Glava) ◊ ḑară ku ḑăru la nuoĭ ĭe tuot una — „dzara” i „dzeru” je kod nas jedno isto (surutka) (Tanda) ♦ up. ḑăr [Por.] | (Ima umotvorina!) | [Vidi] |
|
|
|
| 2836 | lapće | lapte | млеко | lapće (mn.) [akc. lapće] (i. m.) — (nutr.) mleko ◊ kopilu suźe lapće đi la mumî-sa, da nuoĭ mînkăm lapće đi vakă, đi uaĭe, or đi kapră — dete siše mleko od majke, a mi jedemo kravlje, ovčje ili kozje mleko ◊ alb ka lapćiļi — belo kao mleko ◊ lapćiļi înkĭegat — sasireno mleko ◊ lapće dulśe — slatko mleko ◊ lapće akru — kiselo mleko ◊ buĭeḑ ku lapće — mlečne biljke [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 2091 | makriș | măcriș | кисељак | makriș (mn. makriș) [akc. makriș] (i. m.) — (bot.) kiseljak (Rumex acetosa) ◊ makrișu samînă ku drîgaviĭu, ama ĭe akru, akru đi-ț strînźe gura — kiseljak liči na zelje, ali je kiseo, kiseo da ti utrnu zubi [Por.] ∞ akru | | [Vidi] |
|
|
|
| 3321 | sarbîd | searbăd | некисело | sarbîd (sarbîdă) (mn. sarbîḑ, sarbîđe) [akc. sarbîd] (prid.) — 1. (nutr.) nekiselo ◊ rasurĭ sarbîđe, nus prĭa akre, buńe đi mînkare — surutka je nekisela, nije previše kisela, dobra je za jelo (Rudna Glava) [Por.] ◊ makriș sarbîd, makriș kare nuĭe atîta đi akru șî puoț să-l manînś kîta măĭ mult — kiseljak je nekisao, kiseljak koji nije toliko kiseo pa ga možeš jesti malo više (Topla) [Crn.] 2. (za boju) bledunjavo, bez određenog tona ◊ farbă sarbîdă, ńiś galbină, ńiś vĭarđe, ńiś vînîtă — bledunjava boja, niti žuta, niti zelena, niti plava (Rudna Glava) [Por.] 3. (nutr.) prokiseo, nakiseo ◊ đi ļegumĭe kare a-nśeput sî sa strîśe șî baće-n akru, sa ḑîśe kî ĭe ļegume sarbîdă, strîkată — za jelo koje je počelo da se kvari pa kisi, kaže se da je nakiselo, pokvareno (Jasikovo) [GPek] | | [Vidi] |
|
|
|
| 3294 | ustura | ustura | пецкати | ustura (ma ustură, ăl ustură) [akc. ustura] (gl. p. ref.) — (oset na koži ili jeziku) peckati, žariti ◊ ći ustură kînd iș fîrîmat, da aźunź ku śeva sarat or akru đi fîrîmatură — pecka te kad si ozleđen, a dodirneš ranu nečim slanim ili kiselim ◊ unđe će prinđe urḑîka nu će ustură, numa će manînkă șî će arđe — gde te dodirne kopriva, ne pecka te, nego te svrbi i žari (Tanda) ◊ ku usturuoĭu ći ĭuțășć șă ći ustură pin gură — belim lukom se zaljutiš, i peče te u ustima (Rudna Glava) [Por.] | (Ima umotvorina!) | [Vidi] |
|
|
|
| 5655 | vinariță | vinariță | винска мушица | vinariță (mn. vinariț) [akc. vinariță] (i. ž.) — (ent.) vinarica, vinska mušica (Drosophila melanogaster) ◊ vînarița ĭe muskă mikă kare vińe la vin, or la tot śi ĭe akru — vinska mušica je sitna muva koja dolazi na vino, ili na sve što je kiselo [Por.] ∞ muskă | | [Vidi] |
|
|