Reč alatu nije obrađena kao osnovna reč!

Reč alatu u karticama drugih reči
BrVlaškiRumunskiSrpskiGnezdo reči  Reč u umotvorinamaAkcija
301  alat  halat  алат  alat (mn. alaće, alatu) [akc. alat] (i. s.) — 1. (tehn.) alat, pribor, oruđe, sve što se koristi za ručni rad, naročito u zanatstvu ◊ tuata kasa trăbe să aĭbă alaturĭ đi-ndamînă — svaka kuća treba da ima priručne alatke 2. (fig.) muške genitalije ◊ kopiļe, pazîăț „alatu”, kă o sî-ț trăbe kînd krĭeșć — dete, čuvaj „alat” jer će ti trebati kad odrasteš [Por.]   [Vidi]

3011  garđinarĭ  gardinar  подуторањ  garđinarĭ (mn. garđinari) [akc. garđinarĭ] (i. m.) — (tehn.) podutoranj, podutor; obeleživač utora ◊ garđinarĭu ĭe alatu lu pintărĭ đi însamnat žgĭabu la butuoń — podutoranj je pinterski alat za obeležavanje žljeba na buretu ◊ pi sîmnatura garđinarĭuluĭ sa skobĭașće žgĭab, în kare sa bagă fundu butuońuluĭ — po tragu podutora dubi se utor, u koji uleže buretovo dance [Por.] ∞ gard   (Ima umotvorina!)[Vidi]

3450  karpin  carpen  граб  karpin (mn. karpiń) [akc. karpin] (i. m.) — (bot.) grab, crni grab (Carpinus betulus) ◊ karpin ĭe ļemn tare, bun đi fakut držăļe, alaturĭ kare au dĭelurĭ đi ļemn, șî tare bun ļiemn ĭe đi fakut fuoku — grab je jako drvo, dobro za izradu držalja i alata koji imaju drvene delove, i jako je dobro drvo za loženje vatre ♦ up. sfińak [GPek]   [Vidi]

3437  kopaĭe  copaie  корито  kopaĭe (mn. kopăĭ) [akc. kopaĭe] (i. ž.) — korito, izdubljeni drveni sud ◊ vas lunguĭat dă ļemn, skobit ku alatu duguljasti drveni sud, produbljen alatom [Rom.] ♦ dij. sin. postauă [Por.]  [Vidi]

3166  kuzńiță  fierărie  ковачница  kuzńiță (mn. kuzńiț) [akc. kuzńiță] (i. ž.) — 1. kovačnica ◊ dĭedî-mĭu a fuost kovaś, avut kuzńiță într-o kośuabă lînga kasă — deda mi je bio kovač, imao je kovačnicu u jednoj straćari pored kuće ◊ în kuzńița lu tata a fuost fuaļiļi, ńikovala șî alat în tuot fĭeļu — u kovačnici moga oca bio je meh, nakovanj i alat svake vrste ♦ sin. kovaśiĭe [Por.] 2. radionica ◊ kuzńiță sa ḑîśe la odaĭe unđe sa lukră ku alatu, măĭ mult pi la fĭer — kuznjica se zove odaja u kojoj se radi sa alatom, najviše na gvožđu (Topla) [Crn.] 3. dim; pušnica; zadimljena prostorija ◊ țîn minće, muma zbera: lălă, sa umplu kasa dă fum, sa faku kuzńiță-n kasă! — sećam se, majka je vikala: lele, napuni se kuća dima, napravila se pušnica u kući! (Voluja) [Zvizd]   (Ima umotvorina!)[Vidi]

58  sapa  săpa  копати  sapa (ĭuo sîăp, ĭel sapă) [akc. sapa] (gl. n.) — 1. kopati, iskopavati sa puaće sapa ku măĭ mulće alaturĭ: ku sapa, ku tîrnakuopu, ku kilavița, ku krampu, pă șî ku bîtu — može se kopati raznim alatkama: motikom, trnokopom, kilavicom, krampom, pa i štapom 2. (o kukuruzu) okopavati ◊ kînd sa sapă kukuruḑu, sa taĭe ĭarba pintra rîndurĭ, șî sa astrukă kuĭbu bukățî ku pomînt — kad se okopava kukuruz, trsi se korov između redova, i korenje biljke zagrće zemljom ♦ up. tîrsî [Por.]   [Vidi]

6130  strîngatuare  strângătoare  стега  strîngatuare (mn. strîngatuorĭ) [akc. strîngatuare] (i. ž.) — (tehn.) stega ◊ strîngatuarĭa ĭe alatu tișlerĭesk — stega je stolarski alat ◊ în strîngatuare s-a strîng blańiļi înžgĭebuiće șî tutkaļiće, sî sa aduńe întru-una, șî sî sa înțăpeńaskă — u stegi se stežu tutkalisane i užljebljene daske, da se spoje u jednu, i učvrste ◊ blăńiļi sa adună șî s-a strîng în strîngatuarĭe kînd tișleru faśe blăń đi astaļe, kare trăbe să fiĭe larź, da așa nu puot sî sa skuată đin un tutuk — daske se spajaju i stežu u stegi kada stolar pravu daske za stolove, koje moraju biti široke, a takve se ne mogu izrezati iz jednog trupca [Por.] ∞ strînźa  [Vidi]


NASTAVAK PRETRAGE PO OBLASTIMA USMENE KNJIŽEVNOSTI ?

ŠAlJI KOMENTAR:
TRIMITE COMENTARUL
:

69781 
aa
  
ăă
  
bb
  
țț
  
čč
  
ćć
  
dd
  
  
ğğ
  
đđ
  
ďď
  
ee
  
ff
  
gg
  
hh
  
ii
  
îî
  
ĭĭ
  
kk
  
ll
  
ļļ
  
mm
  
nn
  
ńń
  
oo
  
pp
  
rr
  
ss
  
şş
  
śś
  
tt
  
ťť
  
uu
  
vv
  
zz
  
žž
  
źź