| Reč aprinđe u karticama drugih reči |
|
| Br | Vlaški | Rumunski | Srpski | Gnezdo reči | Reč u umotvorinama | Akcija |
|
| 386 | aprinďe | aprinde | палити | aprinďe (ĭo aprind, ĭel aprinďe) [akc. aprinďe] (gl. p. ref.) — paliti se, zapaliti se [Kmp.] ♦ dij. var. aprinđe [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 136 | aprins | aprins | упаљен | aprins (mn. aprinș) [akc. aprins] (prid.) — 1. (za materije koje sagorevaju) upaljen, zapaljen 2. (za mašine) uključen, pokrenut, startovan 3. (za čoveka) razjaren [Por.] ∞ aprinđe | (Ima umotvorina!) | [Vidi] |
|
|
|
| 137 | aprinsură | aprinsură | паљевина | aprinsură (mn. aprinsurĭ) [akc. aprinsură] (i. ž.) — (zast.) 1. paljevina; požar ◊ prĭa mare aprinsură a fuost, șă n-a putut ńima s-o stîngă ļesńe — prevelika je pljevina bila, i nije mogao niko da je ugasi lako 2. zgarište ◊ kînd sa-ntuors đin rat, a gasît numa aprinsura kășî — kad se vratio iz rata, našao je samo zgarište kuće [Por.] ∞ aprinđe | | [Vidi] |
|
|
|
| 117 | bîrḑauș | bârzeuș | убрзање | bîrḑauș (mn. bîrḑaușă) [akc. bîrḑauș] (i. m.) — ubrzanje neke radnje, najčešće u vezi sa vatrom ◊ aprinđe fuoku ku bîrḑaușu — potpaljuje vatru na brzinu [GPek] ♦ var. bîrzauș ◊ ațîțĭe fuoku să fĭarbă uala ku bîrzaușu — džara vatru da ubrza kuvanje lonca ♦ / < ? srb. brzo, „na brzaka” [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 5751 | izgori | izgorî | упалити се | izgori (ĭuo izgorĭesk, ĭel izgorĭașće) [akc. izgori] (gl. p. ref.) — (zast.) (o semenju) upaliti se ◊ kînd marunțîșu sa săśiră ńidokuopt, or sa puńe în ambarĭ uđiluos, buobiļi izgorĭesk — kad se žitarice požanju nedozrele, ili se u ambar stave vlažne, zrnevlje se upali ♦ sin. aprinđe [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 4450 | skinćiĭe | scânteie | искра | skinćiĭe (mn. skinćiĭ) [akc. skinćiĭe] (i. ž.) — iskra, varnica ◊ kînd ĭe pîržuol mare, șî arđe tufarișu-n duos, săr skinćiĭi đin para fuokuluĭ pănă-n śerĭ — kad je veliki požar, i gori grmlje u šumi, varnice iskaču iz plamena vatre svi do neba ◊ kînd tutunźiu skapîre ku amnarĭu, ĭaska sa aprinđe đin skinćiĭiļi lu krĭamińe — kad pušač kreše ocilom, trud se pali od iskrica iz kremena [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 6235 | tamîńe | tămâie | тамјан | tamîńe (i. ž.) — (rel.) tamjan ◊ tamîńa ĭe mirosală smolauă ku kare sa tamîńe — tamjan je mirisna smola kojom se kadi ◊ tamîńa, kînd sa aprinđe, dă miruos frumuos — tamjan, kad se upali, daje lep miris ◊ miruosu đi tamîńe ĭe tare pi vuoĭe la dumńeḑîĭ șî la-ĭ muorț — miris tamjana jako vole bogovi i pokojnici ♦ var. tamîĭe (istočni deo Poreča) [Por.] | | [Vidi] |
|
|
|
| 19 | taśuńe | tăciune | угарак | taśuńe1 (mn. taśuń) [akc. taśuńe] (i. m.) — ugarak, ostatak sagorelog drveta ◊ ku taśuńu muoșu aprinđe lula — ugarkom čiča pali lulu [Por.] ♦ dij. var. tăčuńe [Kmp.] ♦ sin. karbuńe [Por.] ∞ fuok | | [Vidi] |
|
|