Reč astară - definicija

BrRumunskiSrpskiGnezdo rečiReč u umotvorinamaAkcija
428  astară  astară  вечерас  astară [akc. astară] (pril.) — večeras, doveče, veče ovog dana ♦ / asta „ovo” + sară „veče”astară ńi duśem la șîḑîtuarĭe — večeras idemo na sedeljku [Crn.] ◊ ńi veđem astară, pănă nu ńigurĭaḑă — vidimo se večeras, dok se ne smrkne ♦ up. đisară [Por.] ∞ sară(Ima paremija!)[Vidi]

Reč astară u karticama drugih reči
BrVlaškiRumunskiSrpskiGnezdo reči  Reč u umotvorinamaAkcija
4396  astrînźa  astrânge  сакупљати  astrînźa (ĭuo astrîng, ĭel astrînźe) [akc. astrînźa] (gl. p.) — sakupljati, zbirati ◊ dakă nu va puća pănă la tuamnă astrînźa bańi śe sînt daturĭ, n-o să fiĭe bun đi iĭ ńiśkum — ako ne budu mogli do jeseni skupiti pare koje duguju, neće biti dobro za njih nikako ◊ nuoĭ vom astrînźa pruńiļi pănă astară, da o să veđem pi iĭ dar o să aĭbă să ńi đa śeguod đi mînkare — mi ćemo skupiti šljive do večeras, a videćemo njih da li će imati da nam dadnu štogod za večeru [Por.] ∞ strînźa  [Vidi]

1184  damă  damă  мица  damă (mn. damĭe) [akc. damă] (i. ž.) — mica, igra za dva igrača sa zrnima kukuruza i pasulja koja se pomiču po pravougaonoj sliciastară ńi duśem la șîḑîtuarĭe sî žukîăm damă — doveče idemo na sedeljku da igramo micu [Crn.]   [Vidi]

1763  đižgiora  dezghioca  ољуштити  đižgiora (ĭuo đižgeur, ĭel đižgĭaură) [akc. đižgiora] (gl. p.) — oljuštiti, skinuti ljusku sa plodova ◊ sînćem puțîńe, nu pućem đižgiora pasuĭ tuot pănă astarămalo nas je, nećemo moći oljuštiti sav pasolj do uveče ♦ var. đižgeura (Rudna Glava) ♦ var. đežgiora (Tanda) [Por.] ∞ giora  [Vidi]

4653  înđisară  îndeseară  увече  înđisară [akc. înđisară] (pril.) — uveče ◊ a înbunat kă vińe înđisară la mińe — obećao je da će doći uveče kod mene ◊ așćată ibuomńiku să-ĭ vină înđisară, în kapu murguluĭ — čeka ljubavnika da joj dođe uveče, u sumrak ♦ sin. astară [Por.] ∞ sară  [Vidi]

26  miļiguoś  minegoci  чмичак  miļiguoś [ac. miļiguoś] (mn. miļiguaśe) (i. s.) — čmičak, gnojna izraslina na očnom kapku (Hordeolus) [Bran.] ♦ dij. var. miļigoč (mn. miļigoače) [Kmp.]   (Ima umotvorina!)[Vidi]

4800  sîśara  secera  жети  sîśara (ĭuo sîaśir, ĭel săśiră) [akc. sîśara] (gl. p.) — (agr.) žeti, srpom kositi žito ◊ ar fi bun kînd sa-r sîśara luoku pănă astarăbilo bi dobro kad bi se njiva požnjela do večeras ◊ grîu ĭe kaḑut đi vînt, rău grĭeu sa sîăśiră — žito je palo od vetra, jako se teško žanje [Por.] ∞ sîśarat  [Vidi]


NASTAVAK PRETRAGE PO OBLASTIMA USMENE KNJIŽEVNOSTI ?

ŠAlJI KOMENTAR:
TRIMITE COMENTARUL
:


aa
  
ăă
  
bb
  
țț
  
čč
  
ćć
  
dd
  
  
ğğ
  
đđ
  
ďď
  
ee
  
ff
  
gg
  
hh
  
ii
  
îî
  
ĭĭ
  
kk
  
ll
  
ļļ
  
mm
  
nn
  
ńń
  
oo
  
pp
  
rr
  
ss
  
şş
  
śś
  
tt
  
ťť
  
uu
  
vv
  
zz
  
žž
  
źź