Reč domńi nije obrađena kao osnovna reč!

Reč domńi u karticama drugih reči
BrVlaškiRumunskiSrpskiGnezdo reči  Reč u umotvorinamaAkcija
1224  domńiĭe  domnie  посед  domńiĭe (mn. domńiĭ) [akc. domńiĭe] (i. ž.) — 1. (izob.) posed, imanjedomńiĭa luĭ a kuprins žumataće satu — njegov posed je zahvatao polovinu sela ♦ sin. imańe [Crn.] 2. (fig.) (iron.) gospodstvo, uglađenost, vaspitanost ◊ đin „domńiĭa” luĭ nuĭe ńimika, ku aĭa nu sa arańesk gluaćiļi — od njegovog „gospodstva” nema ništa, time se glota ne hrani [Por.] ∞ duomn  (Ima umotvorina!)[Vidi]

1226  duamnă  doamnă  госпођа  duamnă (mn. duamńе) [akc. duamnă] (i. ž.) — gospođa; dama ◊ uĭtîće kum s-a înbrakat, ka duamnă đin varuș — vidi kako se obukla, kao gospođa iz grada [Crn.] ◊ trĭeku ka duamna ku kapu pi sus, la ńima nu sa uĭtă — prođe kao gospođa sa uzdignutom glavom, nikoga nije pogledala ♦ (demin.) domńișuară [akc. domńișuară] [Por.] ∞ duomn  [Vidi]

1298  dumitaļe  dumitale  господине (у изр.)  dumitaļe [akc. dumitaļe] (zam.) — (zast.) (u izr.) gospodine! ♦ / dumitaļe < domńiĭi a tĭaļe — tvom gospodstvu ◊ đimult, kînd s-a-ntîlńit duoĭ drumaș, unu a ḑîs: „Bună kaļa!”, d-alalalt s-a raspuns ku: „Mulțamĭesk, dumitaļe!”— Nekada, kada su se sretala dva putnika, jedan bi rekao: — „Dobar put!”, a drugi je odgovarao sa: „Zahvaljujem, gospodine!” [Crn.] up. țamtaļe  [Vidi]

3573  kińežîĭe  cnezie  кнежина  kińežîĭe (mn. kińežîĭ) [akc. kińežîĭe] (i. s.) — (zast.) knežina ◊ kińežîĭa a fuost țînutu kińezuluĭ, unđe ĭel a domńit — knežina je bila kneževa oblast, u kojoj je on gospodario [Por.] ∞ kińez  [Vidi]

3974  kuminće  cuminte  миран  kuminće (kuminće) (mn. kuminț, kuminće) [akc. kuminće] (prid.) — miran, pristojan; razuman ◊ l-a învațat parințî la șkuală să fiĭe kuminće, șî s-askulće daskîlu — učili ga roditelji da u školi bude miran, i da sluša učitelja ◊ kînd tuń în kasa domńiluor, fi kuminće — kad uđeš u gospodsku kuću, budi pristojan ◊ kopil kuminće șî-nțaļes — razumno i bistro dete ♦ sin. mĭarńik ♦ / < ku + minće„sa razumom” [Por.] ∞ minće  [Vidi]

27  parazol  parasolar  кишобран  parazol, (mn. parazoļe), [akc. parazol] (i. m.) — kišobran, suncobrandomńi a dus parazolu ku ĭeĭ întotđeuna kînd a mers la șpațîr, ka un sămn domńesk — gospoda je nosila kišobran sa sobom uvek kad bi išla u šetnju, kao znak otmenosti [Buf.] ♦ dij. sin. umrbrĭel [Por.] ♦ dij. sin. čedîr [Tim.] ∞ umbrĭel  [Vidi]

5955  pîlariĭe  pălărie  шешир  pîlariĭe (mn. pîlariĭ) [akc. pîlariĭe] (i. ž.) — šešir ◊ pîlariĭa n-a fuost kaśulă batrînă la Rumîńi nuoștri, kă iĭ tuoț a dus kăśuļ đi lînă șî vara șî ĭarna — šešir nije bila stara kapa kod naših Vlaha, jer su oni nosili svi šubare i leti i zimi ◊ pîlariĭe a dus măĭ întîń gîzdoćińi, kare s-a domńit dukîndu-să đes pin oraș — šešir su prvi nosili bogataši koji su se pogospodili idući često u varoš ◊ ađet a fuost pîlariĭa sî sa dukă numa pănă la Sîntamariĭa Mikă — običaj je bio da se šešir nosi samo do Male Gospojine [Por.]  [Vidi]


NASTAVAK PRETRAGE PO OBLASTIMA USMENE KNJIŽEVNOSTI ?

ŠAlJI KOMENTAR:
TRIMITE COMENTARUL
:


aa
  
ăă
  
bb
  
țț
  
čč
  
ćć
  
dd
  
  
ğğ
  
đđ
  
ďď
  
ee
  
ff
  
gg
  
hh
  
ii
  
îî
  
ĭĭ
  
kk
  
ll
  
ļļ
  
mm
  
nn
  
ńń
  
oo
  
pp
  
rr
  
ss
  
şş
  
śś
  
tt
  
ťť
  
uu
  
vv
  
zz
  
žž
  
źź